Medicus 2014;23(1):15-22
distorzija). Budući da misli utječu na emocije i ponašanje,
promjenom maladaptivnih misli i učenjem adaptivnih na-
čina mišljenja možemo modulirati emocije i ponašanje. Pre-
ma bihevioralnomu modelu, po kojem je svako ponašanje
pa i svaki simptom naučen, terapijske tehnike usmjerene su
na prihvaćanje adaptivnih ponašanja (42). Prema kognitiv-
nomu modelu boli negativne misli, slike, vjerovanja znatno
utječu na doživljavanje boli (43). S tim u vezi je cilj kogni-
tivno-bihevioralne terapije: promjenom u kognitivnom
funkcioniranju djelovati i na posljedice koje bol ostavlja na
emocije i ponašanje. Provodi se kognitivno restrukturiranje
(identificiranje, evaluacija i modificiranje negativnih misli
i vjerovanja), pacijent se uči tehnikama poput distrakcije,
imaginacije te rješavanju problema (43). Kognitivno-bihe-
vioralna terapija rezultira znatnim promjenama u doživlja-
vanju boli, promjenama raspoloženja/afekata, smanjenjem
negativnih i pojačavanjem pozitivnih strategija suočavanja
te mijenja razinu dnevnih aktivnosti i socijalno funkcioni-
ranje (44). Klinička praćenja primjene kognitivno-bihevio-
ralne terapije kod fibromialgije, kroničnoga temporoman-
dibularnog bolnog poremećaja, sindroma kroničnog umora
pokazala su znatno smanjenje jačine boli (45). Bihevioralna
terapija pokazala se učinkovitomu smanjenju jačine kronič-
ne boli, uporabe lijekova, smanjenju distresa i poboljšanju
fizičkih aktivnosti (43). Navedeni učinci bihevioralne tera-
pije nađeni su u raznim skupinama pacijenata s kroničnom
boli zbog artritisa, boli u leđima, glavobolje, miofascijalne
boli, nespecifične boli (43).
Primjena kognitivno-bihevioralne terapije i općenito bihevioral-
nog pristupa daje bolje rezultate nego unimodalno liječenje (43).
Ostalemetode i postupci poput psihoedukacije, treninga so-
cijalnih vještina, relaksacijskih tehnika (primjerice progre-
sivna mišićna relaksacija),
biofeedbacka
i hipnoze također
se mogu primjenjivati.
U svijetu su dostupni multidisciplinarni programi koji
uključuju i okupacijsko-rekreacijsku te fizikalnu terapiju.
Multidisciplinarni pristup može biti pogodan za pacijente
koji nisu odgovorili na „konzervativne“ pristupe liječenju
(37).
ZAKLJUČAK
Osjetno iskustvo boli ne može biti odijeljeno od emocional-
noga. Pacijenti s kroničnom boli doživljavaju znatan psiho-
loški distres i psihosocijalne probleme. Bol uzrokuje fizička
ograničenja, ostavlja negativne posljedice na svakodnevne
aktivnosti (nemogućnost ugodnog provođenja slobodnog
vremena), radnu sposobnost (čak i do gubitka radnog mje-
sta, financijskih problema), obiteljske odnose. Pacijenti koji
trpe bol vulnerabilniji su za razvoj depresije, generaliziranog
anksioznog poremećaja, paničnog poremećaja, nesanice, a
što pojačava negativan doživljaj boli i dovodi do egzacerba-
cija boli. Potreban jemultidisciplinarni model liječenja kako
bi se postigla bolja kontrola boli i poboljšanje kvalitete ži-
vota, a u današnjem vremenu nije zanemarivo ni smanjenje
troškova liječenja.
21
LITERATURA
1.
Braš M. Psihijatrijski komorbiditet kod bolesnika s neuropatskom boli.
U:FinglerM,BrašM.Neuropatskabol;patofiziologija,dijagnostikailije-
čenje.Osijek:MedicinskifakultetOsijek2009;73–87.
2.
Buljan D. Psychological and psychiatric factors of chronic pain. Rad
HAZUmedicalsciences2009;504;33:129–40.
3.
TurkDC, Okifuji A. Psychological factors inchronicpain: evolutionand
revolution.JConsultClinPsychol2002;70:678–90.
4.
RijavecN, GrubicVN. Depressionandpain: often together but still a cli-
nicalchallenge–areview.PsychiatrDanub2012;24:346–52.
5.
Van Bilsen H. Cognitive behaviour therapy and management of chro-
nic pain. The Royal New Zealand College of General Practitioners
2001;28(2).
6.
McGrath PA. Psychological aspects of pain perception. Arch Oral Biol
1994;39Suppl:55–62.
7.
Havelka M. O boli. U: Zdravstvena psihologija. Jastrebarsko: Naklada
Slap1998;159–208.
8.
McGrath PA. The role of situational variables in pain control. Anesth
Prog1983;30:137–46.
9.
VillemureC,BushnellMC.Cognitivemodulationofpain:howdoatten-
tionandemotioninfluencepainprocessing?Pain2002;95:195–9.
10. Ivanec D. Psihološki čimbenici akutne boli. Suvremena psihologija
2004;7:271–309.
11. Bushnell MC, DuncanGH, Hofbauer RK, Ha B, Chen JI, Carrier B. Pain
perception: is there a role for primary somatosensory cortex? Proc Natl
AcadSciUSA1999;96:7705–9.
12. MironD,DuncanGH,BushnellMC.Effectsofattentionontheintensity
andunpleasantnessofthermalpain.Pain1989;39:345–52.
13. EcclestonC,CrombezG.Paindemandsattention:Acognitive-affectivemo-
deloftheinterruptivefunctionofpain.PsycholBull1999;125:356–66.
14. DeWiedM, VerbatenMN. Affective pictures processing, attention, and
paintolerance.Pain2001;90:163–72.
15. Eccleston C. Role of psychology in pain management. Br J Anaesth
2001;87:144–52.
16. Carter LE, McNeil DW, Vowles KE i sur. Effects of emotion on pain re-
ports,toleranceandphysiology.PainResManag2002;7:21–30.
Psihološko-psihijatrijski aspekti liječenja boli
