Medicus 2013;22(2):115-124
vježbom preko smanjivanja proupalnih citokina mjerenih u
sputumu i posljedičnog poboljšanja funkcije pluća (8).
Slični su rezultati uočeni i kod pacijenata s kroničnom op-
struktivnom plućnom bolesti. Konzumacija čak i manje
količine omega 3-masnih kiselina dugačkih lanaca (1 g na
dan) dovela je do povećane sposobnosti vježbanja (9), a
konzumacija 0,6 g na dan tijekom dvije godine uz povećanu
sposobnost vježbanja rezultirala je sniženjem razine TNF
α
i
IL-8 citokina u sputumu (10).
Antioksidativni vitamini i minerali
Upalni procesi i oksidativni stres usko su povezani i djelova-
njem komponenata prirođenog imunosnog sustava i stimu-
lacijom proupalnih molekula. Stoga pri intervenciji u upal-
nim bolestima treba nastojati smanjiti oksidativni stres, što
se postiže ponajprije povećanjem mehanizama antioksida-
tivne obrane. Pri tim procesima najvažniju ulogu imaju an-
tioksidativni vitamini: vitamin C, vitamin E i
β
-karoten te
minerali cink i bakar koji ulaze u sastav superoksid dismu-
taze, jednog od evolucijski najkonzervativnijih enzima (11).
Vitamin C
Budući da čovjek ne posjeduje enzim gulonolakton oksi-
dazu i ne može sam sintetizirati vitamin C, valja ga unosi-
ti hranom. Najbogatiji izvori vitamina C su naravno svježe
voće i povrće, posebice paprika, bobice bazge, šipak, limun,
naranča, trešnje, kivi, rajčica i kupus. Dnevne preporučene
količine vitamina C u Hrvatskoj iznose 60 mg (prema Pra-
vilniku o dodacima prehrani, NN 2008), dok je u SAD-u pre-
poruka 90 mg za muškarce i 75 mg za žene, a pušači trebaju
uzimati dodatnih 35 mg na dan zbog povećanog metaboliz-
ma vitamina C.
Smanjene količine vitamina C uočene su kod pacijenata s
respiratornimdistres sindromom, astmom i cističnomfibro-
zom, a povećan unos hranom pridonosi poboljšanju plućne
funkcije. Niske razine vitamina C kod trudnica povezane su
s razvojem astme kod djece do pete godine života. Kod dje-
ce s astmom također su izmjerene snižene razine vitamina
C u bijelim krvnim stanicama i plazmi. Poznate su studije
koje su pokazale da je povećanimunosom vitamina C (2 g na
dan) smanjen upalni odgovor dišnih putova na viruse i aler-
gene (12), no posebno su zanimljiva nova istraživanja koja
pokazuju da je i sama prehrana bogata vitaminom C (>200
mg/dan) dovoljna da smanji rizik od infekcija gornjih dišnih
putova (13). Kod pacijenata s astmom dodatkom 1,5 g na dan
vitamina C u periodu od dva tjedna uočen je zaštitni učinak
na bronhokonstrikciju uzrokovanu vježbanjem (14).
Vitamin E
Vitamin E hidrofobna je molekula koja posjeduje antiok-
sidativna svojstva. Djeluje u dijelovima stanica i tkiva bo-
gatim mastima sprečavajući peroksidaciju lipida i reakcije
uzrokovane slobodnim radikalima. Glavni prehrambe-
ni izvori vitamina E jesu maslina i maslinovo ulje, biljne
sjemenke i biljna ulja (kukuruz, soja, orasi, kikiriki), ali
i pšenične klice i zeleno, lisnato povrće. U istraživanju
među japanskom predškolskom djecom pokazano je da je
povećano uzimanje vitamina C i vitamina E povezano sa
smanjenom učestalošću razvoja astme (15). Neki autori čak
sugeriraju da bi se vitamin E mogao koristiti u terapijske
svrhe za sprečavanje upalnih neutrofilnih bolesti pluća kao
što je astma (16).
Karotenoidi
Karotenoidi su skupina spojeva odgovorna za boju voća i po-
vrća, ali i oklopa i membrana nekih životinja. Najzastuplje-
niji karotenoidi u prehrani su
α
-karoten,
β
-karoten, likopen,
β
-kriptoksantin, lutein, zeaksantin zastupljeni u mrkvi,
batati, kupusu, špinatu, bundevi, brokuli, paprici, mahuna-
ma, zelenoj salati, prokulicama, dinji, avokadu, maslinama,
breskvama, mandarinama, mangu, papaji, narančama, raj-
čicama, grašku, cvjetači i kukuruzu. Karotenoidi su pokazali
brojna korisna svojstva za zdravlje ljudi uključujući antiok-
sidativna i imunostimulirajuća svojstva. Povećana količina
karotenoida u krvi u općoj populaciji povezuje se sa sniže-
nom razinomnekih biomarkera upale (C-reaktivnog proteina
(CRP), bijelih krvnih stanica) (17), dok je smanjena razina ka-
rotenoida i likopena pronađena kod pacijenata s astmom (18).
Prehrana po bolestima
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da oko 600
milijuna ljudi, odnosno 10 do 15 posto žena i muškaraca
starijih od 40 godina boluje od kronične opstruktivne pluć-
ne bolesti (KOPB-a). Pod tim su nazivom ujedinjene dvije
bolesti: kronični bronhitis i emfizem pluća, a karakterizira
ih opstrukcija, tj. smanjen protok zraka kroz dišne putove.
Bolest je najčešće progresivna i povezana s neprimjerenim
upalnim odgovorom pluća na udahnute štetne tvari i plino-
ve, kao i na pušenje i dječje respiratorne infekcije, a poveza-
na je i s određenim nasljednim čimbenicima. O KOPB-u se
govori i kao jednoj od najmanje dijagnosticiranih i najslabije
prepoznatih bolesti, iako je po smrtnosti na vrlo visokome
mjestu! Unatoč napretku medicine još se ne može posve
izliječiti raspoloživim lijekovima, pa je liječenje, uglavnom,
simptomatsko.
Makronutrijenti u najvećoj mjeri pridonose energetskim
potrebama organizma, bilo da je to odmaranje ili trčanje
maratona. Energetski najbogatiji makronutrijenti su masti
(37 kJ/g), dok su ugljikohidrati i proteini oko upola manji (17
kJ/g). Metabolizam svakog makronutrijenta zahtijeva dru-
gačiju količinu kisika i ugljičnog dioksida. Respiratorni koe-
ficijent (engl.
respiratory quotient
, QR) jest omjer stvorenog
ugljičnog dioksida i potrošenog kisika u jedinici vremena:
QR = CO
2
proizvedeni / O
2
potrošeni
Zbog kemijskih razlika koje ih karakteriziraju kompletan
metabolizammasti, proteina i ugljikohidrata zahtijeva razli-
118
Verbanac D., PerićM., Čipčić-PaljetakH., MatijašićM., Jurković S.
