Medicus 2013;22(2):115-124
Globalnu strategiju zdrave prehrane, tjelesne aktivnosti i
zdravlja, kojom se naglašava važnost zdravih životnih navi-
ka u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti (2). Kao glavne
smjernice u prehrani preporučuju se energetska uravnote-
ženost i održavanje zdrave tjelesne težine, ograničavanje
unosa ukupnih masnoća i zamjena zasićenih masnoća ne-
zasićenim masnim kiselinama, povećavanje unosa voća i
povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova te ograničava-
nje unosa jednostavnih šećera.
Hranjive tvari i zdravlje respiratornog
sustava
Koliko je prehrana važna u uspostavi i očuvanju zdravlja,
a poglavito u zdravlju respiratornog sustava pokazuje već i
činjenica da je perinatalna pothranjenost uzrokom poslije-
porođajnog oštećenja pluća, kao i njihova sporijeg oporav-
ka (3). Nadalje, u brojnim je studijama pokazano koliko je
prikladna prehrana bitna u procesima normalnog razvoja i
sazrijevanja pluća budući da pothranjenost dovodi do uspo-
ravanja tjelesnog rasta i razvoja alveola i mišića te mijenja
količinu i sastav lipida surfaktanta pluća. U životinjskim je
modelima pokazano da pothranjenost majki (posebno ne-
dostatak proteina i višestruko nezasićenih masnih kiselina)
utječe i na toksičnost induciranu kisikom kod potomstva
pridonoseći pojavi mikroskopskih promjena na plućima te
povećanoj smrtnosti mladunčadi. Od mikronutrijenata važ-
nih za razvoj i zdravlje pluća posebno se ističu vitamini A,
D i E te fosfor, kalcij, selen, inozitol, glutamin, bakar, cink i
mangan.
Glavne bolesti respiratornog trakta s upalnom podlogom
jesu alergijski rinokonjunktivitis, alergijska astma i kronič-
na opstruktivna plućna bolest. Utjecaj prehrambenih navi-
ka u smislu vrste i količine određenih namirnica te njiho-
vih sastavnica uvelike pridonosi nastanku i tijeku upalnih
procesa u navedenim bolestima (4). Tablica 1. navodi izvo-
re pojedinih hranidbenih i štetnih tvari u hrani te njihove
funkcije u dišnom traktu.
Prehrambena ulja i masti
Prva vrsta namirnica koju valja spomenuti jesu naravno pre-
hrambena ulja i masti. Masne kiseline od kojih su sastavlje-
na ulja i masti dijele se na zasićene i nezasićene masne kise-
line koje se razlikuju po svojim fizikalno-kemijskim, a onda
i fiziološkim te metaboličkim karakteristikama. Za zdravu
prehranu osobito su važne višestruko nezasićene masne
kiseline dugih lanaca, tzv. omega 3 i omega 6-kiseline. U
epidemiološkim studijama praćenja razvoja pluća kod djece
pokazano je da je prehrana bogata višestruko nezasićenim
masnim kiselinama povezana s boljim zdravljem dišnog su-
stava u ranom djetinjstvu (5). Kod odraslih suplementacija
prehrane višestruko nezasićenim masnim kiselinama (po-
sebice omega 3-kiselinama), i to osobito onima vrlo dugih
lanaca (te sumasne kiseline prisutne u velikimkoličinama u
ribi, posebice ribi hladnih mora, te sjemenkama i ulju lana)
povoljno utječe na uspostavu narušene ravnoteže upalnih
čimbenika. Omega 3 djeluje na usporavanje kemotaksije le-
ukocita i njihovu pretvorbu u upalne stanice, zatim na sma-
njivanje ekspresije adhezijskih molekula na endotelu, mo-
nocitima i makrofagima, smanjivanje količine reaktivnih
kisikovih spojeva, kao i smanjenu razinu produkcije prou-
palnih citokina (TNF
α
, IL-1, IL-6) (4). Vjerojatni mehanizmi
djelovanja omega 3-masnih kiselina uključuju (i) sintezu
manje djelotvornih eikozanoida i protuupalnih resolvina, a
tako promijenjen profil signalnih molekula dovodi do pro-
mjene u regulaciji proupalnih citokina, (ii) promijenjenu ak-
tivaciju transkripcijskih faktora (NF-
κ
B, PPAR-
γ
) uključenih
u transkripciju upalnih gena koja se zbiva zbog promjena u
signalnim procesima na staničnoj membrani i (iii) smanje-
nje proliferacije endotelnih stanica bronhiola koje uvjetuju
zadebljanje stijenki i smanjenje lumena (6).
Epidemiološki podaci povezuju konzumaciju visoke količi-
ne omega 6 ili niske količine omega 3-masnih kiselina s po-
javom astme kod djece (7). Protuupalna svojstva ribljeg ulja
kod pacijenata s astmom potvrđena su u nekoliko kliničkih
studija iako je terapeutska upotreba omega 3-masnih kiseli-
na u samom liječenju astme zasad upitna. Jedna od studija
je pokazala povoljan utjecaj konzumacije visoke količine ri-
bljeg ulja (5,2 g na dan) na bronhokonstrikciju induciranu
116
Verbanac D., PerićM., Čipčić-PaljetakH., MatijašićM., Jurković S.
Plućno disanje
Stanično disanje
mitohondrij
hrana + O
2
energija + H
2
O + CO
2
CO
2
O
2
CO
2
O
2
SLIKA 1.
POVEZANOST PLUĆNOG I STANIČNOG DISANJA
