Medicus 2013;22(2):89-95
TERAPIJSKE SMJERNICE ZA
ALERGIJSKI RINITIS
Liječenje AR-a pretpostavlja točnu dijagnozu te procjenu teži-
ne bolesti i bilo kakve povezanosti s astmom. Ciljevi liječenja
uključuju:
• normalno spavanje,
• mogućnost obavljanja normalnih dnevnih aktivnosti (uklju-
čujući rad i školovanje), bez ikakvih ograničenja ili oštećenja
te sposobnost potpunog sudjelovanja u sportskim i/ili rekre-
ativnim aktivnostima,
• izbjegavanje neugodnih simptoma,
• izbjegavanje ili minimalne nuspojave liječenja AR-a (21).
Terapijske smjernice obuhvaćaju edukaciju bolesnika, kontro-
lu okoliša, farmakoterapiju, alergen-specifičnu imunoterapiju
i ev. kirurško liječenje.
Edukacija bolesnika, kontrola okoliša
Opće mjere uključuju izbjegavanje alergena, izbjegavanje
hrane koja dovodi do nosne sekrecije i opstrukcije, prestanak
pušenja, bolje prozračivanje boravišnog prostora, poboljšanje
metoda čišćenja i stambenu higijenu, kontrolu vlage, kontro-
lu izvora onečišćenja (npr. duhanskog dima i plinova). Nada-
lje, planiranje aktivnosti na otvorenome samo ranije ujutro
ili kasno navečer može pomoći, jer su koncentracije peluda,
poglavito ambrozije, obično najviše u podne ili u rano posli-
jepodne, a važno je i tuširanje nakon aktivnosti na otvoreno-
me (smanjuje se kontaminacija peludom). Preporuka da se
alergeni, osobito kućni, izbjegavaju često nije izvediva ili nije
dovoljno učinkovita. Većina pojedinačnih preventivnih mje-
ra u kontroli alergena ne uspijeva postići kliničko poboljšanje
kod alergičnog bolesnika. Izuzetak je promjena radnog mje-
sta u bolesnika alergičnog na „profesionalni“ alergen. Valja
napomenuti da blagi oblik AR-a bez terapije često progredira
u umjereno teški/teški AR. Stoga je farmakoterapija AR-a go-
tovo uvijek nužna (1, 4, 14).
Farmakoterapija alergijskog rinitisa
Temelj liječenja AR-a, a i astme, jest kontroliranje upalnog
procesa. U smjernicama ARIA razmotren je velik broj mo-
daliteta liječenja, a najčešći lijekovi i njihovo djelovanje na
simptome AR-a prikazani su u tablici 3. Prema najnovijim
smjernicama ARIA iz 2010. favorizira se tzv. “or” pristup. To
znači ili IKS (intranazalni kortikosteroid) ili antagonist leu-
kotrijenskih receptora ili peroralni antihistaminik za umje-
reno teški/teški SAR. Ako nije postignut primjeren odgovor
na liječenje, treba uzeti u obzir ostale lijekove (dekongestive
ili čak sistemske kortikosteroide). U slučajevima lošeg odgo-
vora na terapiju dijagnozu treba reevaluirati zbog mogućeg
komorbiditeta ili stanja koje ev. treba kirurški riješiti. Tera-
pijski postupnik HDORL (Hrvatsko društvo za ORL) za AR,
92
UČINKOVITOST NA SIMPTOME
LIJEK
KIHANJE
NOSNA
SEKRECIJA
NOSNA
KONGESTIJA
SVRBEŽ
NOSA
OČNI
SIMPTOMI
IKS
+ + +
+ + +
+ +
+ +
+
OAH
+ + +
+ + +
0 do +
+ + +
+ +
intranazalni
dekongestivi
0
0
+ +
0
0
intranazalni
kromoni
+
+
+
+
0
antikolinergici
0
+ + +
0
0
0
LTRA
+
+ +
+ +
?
+ +
TABLICA 3.
TERAPIJSKE OPCIJE U LIJEČENJU ALERGIJSKOG RINITISA - UČINKOVITOST NA SIMPTOME (22)
IKS - INTRANAZALNI KORTIKOSTEROIDI; OAH - ORALNI ANTIHISTAMINICI; LTRA - ANTAGONISTI LEUKOTRIJENSKIH RECEPTORA
0 = BEZ UČINKOVITOSTI, +++ = MAKSIMALNA UČINKOVITOST, ? = NEPOZNATO
Poje G., Branica S.
