Medicus 2014;23(1):15-22
boli, učinkovitim strategijama za ublažavanje boli te o boli kao
o zaštitnom faktoru organizma (6). Uočeno je da odgojni obras-
ci roditelja snažno djeluju na formiranje stajališta o doživljaju
boli koddjece te da se ona prenose i uodrasludob. Eksperimen-
talno istraživanje o utjecaju prošlog iskustva na percepciju boli
pokazalo je da psi koji su odrasli u izoliranim kavezima (u koji-
ma nije bilo uobičajenih podražaja iz okoline) nisu bili sposob-
ni normalno reagirati na neugodne podražaje u odrasloj dobi
jer nisu mogli prepoznati situacije u kojima postoji mogućnost
ozljede (7). Na taj način pamćenje prošlih bolnih iskustava ima
važnu ulogu u zaštiti organizma.
Situacijske varijable i doživljaj boli
Na temelju različitih kliničkih i eksperimentalnih istraži-
vanja pokazale su se značajnim i situacijske varijable poput
konteksta u kojem se bolno iskustvo zbiva i značenja koje
mu bolesnik pridaje. Situacijske varijable ne ovise samo o
spolu, dobi, prošlom iskustvu, kulturi ili socioekonomskom
statusu i nisu konstantne s obzirom na različitost bolnih
iskustava. One su specifična interakcija subjektivnog doživ-
ljaja boli i konteksta u kojem se bol doživljava (8). Još 50-ih
godina 20. stoljeća opisana su iskustva boli ranjavanih voj-
nika koji su doživljavali znatno blažu bol nego civili s jed-
nakim ozljedama. Dobivene razlike tumače se različitim
psihološkim značenjem hospitalizacije i same ozljede dviju
navedenih skupina: za civile je imala negativno značenje jer
je označavala udaljenost od obitelji i njihove svakodnevice,
dok je za vojnike bolnica imala pozitivno značenje jer je pru-
žala sigurnost (7).
Pažnja i doživljaj boli
Jedan od najviše istraživanih psiholoških čimbenika u mo-
dulaciji doživljaja boli zasigurno je pažnja (9). Poznata je či-
njenica da pojedinac posjeduje ograničen kapacitet usmje-
ravanja pažnje na vanjske podražaje te da usmjeravanje
pažnje na neke podražaje dovodi do redukcije obrade dru-
gih prisutnih podražaja. Na području modulacije boli to bi
značilo da preusmjeravanjem pažnje (distrakcijom) s boli na
neki drugi zadatak, aktivnost ili doživljaj možemo ublažiti
bol (10). Neka istraživanja u kojima su davani različiti zadaci
distrakcije pokazala su da je distrakcija učinkovita strategija
u smanjenju jačine boli (11 – 13), neka su dala negativne re-
zultate (suprotan smjer), dok u nekima nije utvrđena nika-
kva razlika između situacija s uporabom distrakcije i bez nje
(9, 14). Moguće objašnjenje ovakvih nejednoznačnih rezulta-
ta interakcijsko je djelovanje nekih drugih psiholoških čim-
benika poput emocija, spola, osobina ličnosti i slično (9, 10
)
.
Očekivanja i bol
Informiranje bolesnika o uzrocima boli, o trenutku kada će
se ona javiti, koliko će biti intenzivna i/ili koliko će trajati
uvelike utječe na način nošenja s boli. Smatra se da ljudi bo-
lje podnose bol ako znaju kada će se ona javiti i/ili ako oče-
kuju bol određene jakosti u određeno vrijeme (7). S druge
strane, Eccleston ističe da informiranje bolesnika o doživ-
ljaju boli ne mora uvijek dati pozitivne rezultate. Onmisli da
važniju ulogu ima mogućnost uporabe uobičajene strategije
(primjerice, ako osoba preferira distrakciju kao strategiju
smanjenja jačine boli, detaljno informiranje može narušiti
učinkovitost distrakcije i na taj način onemogućiti smanje-
nje boli) (15).
Emocionalna stanja i doživljaj boli
Emocije, osobito neugodne, smatraju se bitnim faktorom
u percepciji boli i načinu nošenja s njom (16). Osobe koje
pate od kronične boli često pokazuju znatnu anksioznost,
strahove i brigu u vezi sa svojim zdravstvenim stanjem (i
budućnosti), visoku depresivnost u vezi s ograničenim mo-
gućnostima svakodnevnog funkcioniranja i snažnu ljutnju
zbog prijašnjih neuspjelih pokušaja ovladavanja bolju (17).
Smatra se da je najmanje 50% pacijenata s kroničnim boli-
ma ujedno i klinički depresivno (16). Uočeno je da smanjenje
depresivnosti dovodi do smanjenja jačine boli, dok poveća-
ni stupanj depresivnosti dovodi do pojačanog doživljaja boli
(7, 18). Slično je i s anksioznošću. Smatra se da anksioznost
može sniziti prag tolerancije za bol, istodobno bitno pove-
ćavajući sam doživljaj boli (16). Suprotno, eksperimentalna
istraživanja pokazuju da manipulacije ugodnim emocijama
općenito dovode do smanjenja boli (10, 19).
Sugestija i bol
U literaturi nailazimo na mišljenje da je sugestija jače sred-
stvo protiv boli od analgetika te da stanja jake sugestibilno-
sti (poput hipnoze) mogu dovesti do potpunog uklanjanja
boli (7). Hipnoza se odnosi na promijenjeno stanje svijesti
u kojem hipnotizirana osoba postaje izrazito sugestibilna i
može joj se sugerirati da ne osjeća bol u situacijama kada za
to postoji osnova. U ovu kategoriju ubraja se i fenomen pla-
ceba. Placebo je farmakološki nedjelotvorna i neškodljiva
tvar, koja se u određenim uvjetima daje bolesnicima umje-
sto pravog lijeka, ali bez njihova znanja. Placebni učinci na-
likuju učincima pravog lijeka zbog očekivanja da je bolesnik
dobio lijek, točnije zbog autosugestije (20). Smatra se da u
prosjeku oko 35% ljudi pozitivno reagira na placebo (10).
Osobine ličnosti, strategije suočavanja i
doživljaj boli
Odnos osobina ličnosti i doživljaja boli može se promatrati
na dva načina: da se na osobine ličnosti gleda kao na odred-
nice doživljaja boli ili kao na posredne čimbenike u tome
kako će se netko nositi s boli. Prema Eysenckovoj teoriji
ličnosti ekstrovertirane, društvene osobe mnogo bolje pod-
nose bol nego introvertirane, nesocijabilne osobe (7, 21). No,
kako rezultati istraživanja u tompodručju nisu jednoznačni,
17
Psihološko-psihijatrijski aspekti liječenja boli
