Medicus_v03 - page 9

Medicus 2014;23(1):7-13
Dorzalni rog
Impulsi koje prenose primarna aferentna vlakna putuju duž
perifernih živaca, prolaze pokraj tijela neurona u spinalnim
ganglijima i nastavljaju put duž dorzalnih korjenova. U ko-
načnici završavaju u dorzalnome rogu kralježnične moždine
na sekundarnimosjetnimneuronima i interneuronima smje-
štenima u nekoliko Rexedovih slojeva (10). Rexedovi slojevi
(lamine) označuju deset citoarhitektonskih slojeva (I. – X.)
sive tvari u kralježničnoj moždini. A
δ
-vlakna i C-vlakna na-
kon ulaska u kralježničnu moždinu granaju se na uzlaznu i
silaznu granu (12, 13). Sva primarna aferentna vlakna koriste
se glutamatom kao glavnim ekscitacijskim neurotransmito-
rom. Oslobađanje glutamata aktivira postsinaptičke AMPA
(
α
-amino-3-hidroksi-5-metil-4-izoksazol-propionat)
gluta-
matne receptore (14). Nakon prelaska sinaptičke pukotine si-
gnal prelazi na sljedeći neuron. Pritom nocicepcijska primar-
na aferentna vlakna izravno ili neizravno djeluju na tri glav-
ne vrste neurona dorzalnog roga: 1. projekcijske sekundarne
osjetne neurone, 2. ekscitacijske interneurone (koji prenose
osjetne informacije na projekcijske neurone) i 3. inhibicijske
interneurone (koji nadziru tijek nocicepcijskih informacija
od prvog do drugog neurona osjetnog puta za bol) (10).
Te grane uzlaze ili silaze kroz nekoliko segmenata kao dio
Lissauerova trakta, a pritom njihove kolaterale ulaze u sivu
tvar i sinaptički završavaju na neuronima dorzalnog roga u
Rexedovim slojevima (10).
9
Fenomen boli
PREDNJI KORIJEN
STRAŽNJI KORIJEN
SPINALNI
GANGLIJ
SLIKA 3.
Shematski prikaz ustroja perifernog živca, spinalnoga
ganglija i stražnjih korjenova. Čovjek ima 31 par spinalnih živaca
koji nastaju spajanjem stražnjeg osjetnog korijena s prednjim
motornim korijenom u području intervertebralnog otvora.
Obično se živac tada dijeli u prednju i stražnju granu. Područja
inervacije (tj. receptivna područja) pojedinačnih spinalnih
živaca nazivaju se dermatomima. Preuzeto uz dozvolu autora i
izdavača iz (9)
SLIKA 2.
Shematski
prikaz a) osjetnog
neurona i njegova b)
perifernog i c) centralnog
nastavka. Periferni
nastavak sadržava
brojne receptore koji
registriraju fizikalne i
kemijske podražaje iz
okoline. Informacija o
tim podražajima širi se
duž perifernog živca i
dorzalnog korijena te
na centralnom nastavku
izaziva oslobađanje
neurotransmitora.
Oznaka * upućuje na
činjenicu da akson može
biti dug i više od jednog
metra te da sadržava
više od 99% ukupnoga
staničnog materijala
osjetnog neurona.
Preuzeto uz dozvolu
autora i izdavača iz (9)
1,2,3,4,5,6,7,8 10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,...76
Powered by FlippingBook