Medicus 2014;23(1):7-13
oblika energije u drugi. Primjerice, toplinska energija ili me-
hanička energija deformacije kože pretvara se u električnu
energiju, odnosno električne impulse živčanih stanica (4, 5).
Periferni receptori
Pretvorba energije obavlja se u različitim perifernim živča-
nim nastavcima smještenima u koži ili visceralnim struktu-
rama koji su prepuni receptora prilagođenih reagiranju na
određenu vrstu podražaja (slika 1.). Ti receptori nisu ništa
drugo doli membranski proteini koji su stanična prva lini-
ja komunikacije s okolinom. Da bismo se uspješno nosili s
opasnostima iz okoline, ključno je imati informaciju o toj
opasnosti. Neki od tih receptora daju nam informacije o
položaju našeg tijela, o okolini koja nas okružuje, a dio tih
receptora daje nam informaciju o općemu stanju organizma
(6). Upravo ta činjenica razlikuje osjet boli od pet klasičnih
osjeta i svrstava ga u kategoriju osjeta poput žeđe, gladi i
svih onih koji održavaju homeostazu (7). Kožni su receptori
prva crta obrane u održavanju tjelesnog integriteta pojedin-
ca. Riječ je o vrlo raznolikim skupinama proteina koji mogu
reagirati nakon mehaničke deformacije ili nakon što se na
njih veže neka tvar; neki pak reagiraju na promjene u napo-
nu (skupina ionskih kanala ovisnih o naponu) (slika 2.) (6).
Nociceptori
Ključni receptori koji registriraju štetne podražaje iz okoline
zovu se
nociceptori
. Oni omogućuju stanici da osjeti i prila-
godi se okolini. Da bi mogli obavljati tu funkciju, nociceptori
moraju imati visoki prag i moraju reagirati samo na podra-
žaje koji mogu izazvati oštećenje tkiva. Prag podražljivosti
nociceptora pomalo zadire i u područja onih podražaja koji
ne mogu oštetiti tkivo, tj. niži je od onoga koji može oštetiti
tkivo (8).
Periferni živci
Primarna osjetna (aferentna) vlakna smještena u perifer-
nim živcima glavni su put osjetnih informacija iz periferije
prema kralježničnoj moždini (slika 3.). Ta vlakna inerviraju
kožu i sve unutrašnje organe, uključujući i kost. Tijela osjet-
nih vlakana koja inerviraju glavu i tijelo smještena su u tri-
geminalnim i spinalnim ganglijima te se mogu podijeliti u
dvije osnovne skupine velikih svijetlo obojenih A-neurona
i malih tamno obojenih B-neurona. Na temelju brzine pro-
vođenja akcijskog potencijala dijelimo ih na skupinu mije-
liniziranih A (A
α
/
β
i A
δ
) i nemijeliniziranih C-vlakana (10).
Iako ne možemo reći da postoje vlakna i živčani putovi koji
prenose samo bol, ipak govorimo o anatomski i funkcional-
no specijaliziranim perifernim osjetnim neuronima – noci-
ceptorima koji odgovaraju na jake štetne podražaje. Ti po-
dražaji putuju u kralježničnu moždinu kao niz električnih
signala duž C i A
δ
-vlakana smještenih u spinalnim ili odre-
đenim kranijalnim živcima. Ti signali putuju različitim vla-
knima, različitimbrzinama i frekvencijama. Kompresija živ-
ca blokira debela vlakna i bezbolne podražaje, dok gubitak
boli nastupa posljednji. Lokalni anestetici najprije blokiraju
tanka nemijelinizirana vlakna i osjet boli (5, 11).
8
Puljak L., Sapunar D.
SLIKA 1.
Oblici kožnih receptora, njihova receptivna polja i karakteristični elektrofiziološki odgovori. Preuzeto uz dozvolu autora i
izdavača iz (9)
