x
x

Neurogastronomija

  06.04.2017.

Čovjek je hedonističko biće čiji centri za ugodu potiču hranjenje, pijenje i obitavanje u ugodnom društvu, a sve u svrhu uspješne reprodukcije.

Neurogastronomija

Mada je većina predatora na Zemlji opskrbljena sofisticiranijim osjetilima njuha, okusa pa čak i vida, niti jedan od njih ne posvećuje toliko pažnje svakodnevnom obroku. Hedonistički odnos prema jelu i pilu čovjek je razvio nakon otkrića vatre i posljedičnim procvatom vještine kuhanja. Jedenje kuhane hrane posve je promijenilo evoluciju čovjeka. Dovelo je do anatomskih promjena kao što su skraćenje probavne cijevi i povećanje mozga, promijenilo naš mikrobiom i dovelo do pojave poljodjelstva i civilizacije.

U medicinskoj praksi se nedovoljno služimo činjenicom kako hranjenje ima svjesnu i nesvjesnu komponentu. Mi 'jedemo' ustima, očima i ušima. Majstori kulinarskog umijeća ovu činjenicu dobro poznaju i vješto manipuliraju našim osjetilima kako bi hranu učinili primamljivijom.

Izostanak užitka u svakodnevnom obroku znak je ozbiljnih bolesti kakve su netolerancije hrane, alergije, ali i neki tumori i neurodegeneracije. Tablete nipošto ne mogu nadoknaditi uzbudljivost stvarne hrane pa ona zaslužuje dostojno mjesto u suvremenoj medicini, baš kao što joj je nekad pripadalo dok naši lijekovi nisu bili tako moćni.

Marija Heffer i Senka Blažetić

VEZANI SADRŽAJ > <