Medicus 2013;22(2):79-82
san (1). Prognozira se daljnji porast alergijskih problema vezan
na onečišćenja zraka i klimatske promjene, promjene prehram-
benih navika, izloženosti dimu cigareta te širokoj primjeni anti-
biotika. Promjene u okolišu utječu na količinu peluda u zraku,
prisutnost insekata i plijesni udruženih s alergijskim simptomi-
ma koji su još intenzivniji i dužeg trajanja. Posljedica je loša kva-
liteta života oboljelih te porast morbiditeta i mortaliteta.
Globalni porast prevalencije astme
Postoje velike razlike u učestalosti astme između pojedinih
zemalja diljem svijeta, čak i među genski sličnim populacija-
ma. Posljednjih deset do petnaest godina prevalencija astme
u djece i dalje značajno raste. Prevalencija je astme u odra-
slih i djece između 1-18% među populacijom raznih zemalja
(2). Visoko razvijene zemlje s visokom prevalencijom astme
sporadično izvještavaju o stagnaciji stope učestalosti astme u
starijim dobnim skupinama, za razliku od prevalencije dječ-
je astme koja je u posljednjih dvadesetak godina višestruko
porasla. U zapadnom svijetu jedno od troje djece je alergič-
no, dok će se u 30-50% njih razviti astma. Trend rasta sada
je izraženiji u mnogoljudnim, ekonomski slabije razvijenim
zemljama, a posljedica tog trenda jest sve manja razlika u
distribuciji bolesti globalno. Incidencija simptoma astme ra-
ste u Africi, Latinskoj Americi i dijelovima Azije. U Americi
je od 2001. do 2010. godine učestalost astme porasla sa 7,3%
na 8,4%. Procjenjuje se da 26 mil. osoba ima astmu od čega je
19 mil. odraslih i 7 mil. djece. Određene demografske grupe
imaju višu prevalenciju: djeca u dobi do 17 godina, žene, Crn-
ci, osobe miješanih rasa i osobe iz vrlo siromašnih obitelji (5).
U Europi oko 80 mil. ljudi pati od neke alergijske bolesti, a
do 2015. godine polovica svih Europljana bolovat će od nekog
oblika alergija. Europska akademija za alergologiju i kliničku
imunologiju (EAACI) procjenjuje da 7% Europljana boluje od
astme, a za sljedećih 10 godina taj će se broj gotovo udvostru-
čiti na približno 12% oboljelih (1, 4). Zapaženo je da u Europi
učestalost astme i drugih alergijskih bolesti postupno opada
idući od sjeverozapada prema istoku, što je proporcionalno sa
socijalnim i ekonomskim uvjetima pojedinih zemalja.
U Hrvatskoj su nakon 2000. godine među školskom djecom
provedena epidemiološka istraživanja. Prema rezultatima
učestalosti astme Hrvatska spada u zemlje s umjerenom uče-
stalosti. Astma je najučestalija u Požeško-slavonskoj županiji
s 14,3%oboljele djece, dok je najniža prevalencija uMeđimur-
skoj županiji s 5,1% oboljele djece (6).
Trendovi u prevalenciji alergijskog rinitisa
10-30%svjetskog stanovništva boluje od alergijskog rinitisa, a epi-
demiološke studije pokazuju svugdje u svijetu isti trend porasta
oboljenja kaouastmi, s vremenskimpomakomoddesetak godina
kasnije (1, 7). Komorbiditeti udruženi s alergijskim rinitisom jesu
sinusitis, nazalna polipoza, konjunktivitis, upala srednjeg uha s
efuzijom, respiratorne infekcije gornjih dišnih putova, disanje na
usta i poremećaji sna (1). Više od 61 mil. Europljana ima tegobe
zbog alergijskog rinitisa. U Francuskoj gotovo 18 mil. ljudi pati od
alergijskog rinitisa s prevalencijom od 31% u urbanim sredinama:
u Njemačkoj oko 15 mil. s prevalencijom od 18%, a u Italiji 11 mil.
ljudi s prevalencijom od 18% (4, 8). Velika Britanija ima jedan od
najvećih porasta alergijskih bolesti u svijetu. Zdravstvena orga-
nizacija Velike Britanije izvijestila je da su se alergije utrostručile
posljednjih 20 godina te zahvaćaju 30% populacije odraslih i oko
40%dječjepopulacije. Očekuje seda će seuoko trećinepopulacije
razviti neki oblik alergije tijekom života (3, 8). U usporedbi s osta-
lim europskim zemljama Španjolska ima relativno nisku stopu
alergijskog rinitisa. Ukupno 5,6 mil. Španjolaca ima simptome, a
to je oko 14% španjolske populacije između 20-44 godine (8).
Alergijski rinitis znatno utječe na oboljeloga ovisno o težini
simptoma. Utječe na kvalitetu života oboljeloga, interferira s
njegovimsocijalnimaktivnostima, a uzrokuje i ekonomski uči-
nak ne samo na oboljeloga već i na njegovu obitelj, ali i društvo
u širem smislu. Alergijski je rinitis rizičan faktor za razvoj as-
tme, može progredirati u astmu ili biti združen s njom (1, 7).
Važnost epidemioloških studija
Točan uzrok opisanog epidemiološkog trenda nije jasan i ne
može se tumačiti poboljšanim dijagnostičkim postupcima
ili promijenjenim dijagnostičkim kriterijima. Stoga su brojni
istraživači proveli epidemiološka istraživanja kako bi odredili
raspodjelu i osnovne karakteristike astme (9-11). Usporedbe
prevalencije astme provedene su tek s rezultatima velikih
standardiziranih internacionalnih studija European Com-
munity Respiratory Health Survey (ECRHS) i International
Study of Asthma i Allergies in Childhood (ISAAC). Prema re-
zultatima programa ECRHS (10-12) i ISAAC (10, 13) na osnovi
studija prevalencije astme u svijetumože se izdvojiti nekoliko
važnih činjenica:
1. Prevalencija astme u porastu je svugdje u svijetu, među po-
pulacijom različitih zemalja unatoč razlici u načinu življe-
nja.
2. Astma je učestalija u zemljama Zapada negoli u zemljama
u razvoju. Prema procjenama ECRHS-a prevalencija je u
zapadnim zemljama oko 20%, dok je u nekim zemljama
Afrike i Azije oko 4%. Slične su rezultate izvijestili i u studiji
ISAAC.
3. Prevalencija astme najviša je u zemljama engleskoga govor-
nog područja. To su neočekivani rezultati studije ECRHS.
Najveća učestalost nađena je na Britanskom otočju, u Au-
straliji, Novom Zelandu i Irskoj, što je u skladu s rezultati-
ma studije ISAAC. Ovu razliku između engleskog i neengle-
skoga govornog područja bilo je nemoguće objasniti.
4. Prevalencija astme u porastu je u zemljama u razvoju otkad
se sve više urbaniziraju i približavaju zapadnjačkom nači-
nu života. Slični su trendovi nađeni kad su uspoređivana
urbana i ruralna okruženja istih zemalja.
5. Prevalencija drugih alergijskih bolesti također je u porastu
svugdje u svijetu. Krivulja porasta jednaka je onoj u astmi
iako se taj porast bilježi desetak godina kasnije (10-13).
80
Bulat-KardumLj.
