Medicus 2013;22(2):79-82
Alergija -modernaepidemija
Allergy –AModernEpidemic
LJILJANA BULAT-KARDUM
Zavod za pulmologiju Klinike za internu medicinu
KBC Rijeka
51000 Rijeka
SAŽETAK
Učestalost alergijskih bolesti u svijetu u dramatičnom je porastu posljednjih 20-30 godina. Ovaj porast osobito je izražen u
dječjoj dobi. Procjenjuje se da 30-40% osoba u svijetu boluje od jedne ili više alergijskih bolesti, stotine milijuna osoba pate zbog alergijskog
rinitisa, a oko 300milijuna ima astmu. Prevalencija je astme u odraslih i djece između 1-18% s najvećomprevalencijomu zemljama engleskoga
govornog područja. Hrvatska s učestalosti od 8% dječje astme spada u zemlje s umjerenim pobolom. U pokušaju da se objasne epidemiološki
trendovi u astmi nastale su teorije koje su definirale nove rizične faktore za razvoj i porast astme i alergija. Higijenska hipoteza tumači da izo-
stala, odnosno smanjena izloženost nekim infekcijama rano u djetinjstvu može uzrokovati porast rizika od razvoja alergije. Prema epigenskoj
teoriji porast alergijskih bolesti događa se zbog okolišne ekspozicije intrauterino ili rano u životu (duhanu, prometnom onečišćenju, endotok-
sinima i folatima iz prehrane), što posreduje adaptaciju gena na okoliš.
KLJUČNE RIJEČI:
astma, alergijski rinitis, alergije, prevalencija, higijenska hipoteza, epigenska teorija
SUMMARY
The global incidence of allergic diseases has been on a dramatic increase over the last 20-30 years. This increase is espe-
cially pronounced during childhood. It is estimated that 30-40% of people worldwide suffer from one or more allergic diseases, hundreds of
millions from allergic rhinitis, and around 300 million have asthma. The prevalence of asthma in adults and children is between 1 and 18%
and it is the highest in the English-speaking world. With an 8% incidence of childhood asthma, Croatia belongs to countries with a moderate
frequency. In an attempt to explain the epidemiological trends in asthma, theories that define new risk factors for the development and rise
of asthma and allergies have emerged. The hygiene hypothesis holds that absent or reduced exposure to certain infections in early childhood
can lead to an increased risk of developing allergies. According to epigenetic theory, the increase in allergic diseases is due to environmental
exposure (tobacco, traffic pollution, endotoxins and folates from the diet), either during intrauterine development or early in life, which me-
diates in gene adaptation to the environment.
KEY WORDS:
asthma, allergic rhinitis, allergy, prevalence, hygiene hypothesis, epigenetic theory
Učestalost alergijskih bolesti u svijetu u dramatičnom je
porastu posljednjih 20-30 godina, u razvijenim zemlja-
ma, kao i u zemljama u razvoju. Ovaj porast alergija po-
sljednjih dvadesetak godina osobito je izražen i zabrinjavajući u
dječjoj dobi. Alergijske bolesti više nisu ograničene na sezonu
javljanja ili određenu regiju, ljudi su alergični na brojne okoliš-
ne alergene koji se manifestiraju simptomima udruženim sa
stanjima kao što su astma, alergijski rinitis, alergija na hranu,
lijekove i ubode insekata, egzem, urtikarija i angioedem. Ve-
ćina bolesnika ima istodobno simptome alergije više oboljelih
organa. Najčešće udruženi simptomi jesu simptomi alergijskog
rinitisa, konjunktivitisa i astme koji se često javljaju istodobno.
Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)
stotine milijuna osoba u svijetu pate zbog alergijskog rinitisa.
Procjenjuje se da oko 300 milijuna ima astmu, dok je svake go-
dine 250.000 smrti uzrokovano astmom (1, 2). Sve to značajno
utječe na kvalitetu života oboljelih i njihovih obitelji, ali utječe i
na socioekonomsko blagostanje društva. Trend porasta alergija
trajan je i opsežan globalni proces te se alergijama mora pristu-
piti kao važnomu javnozdravstvenomproblemu (1, 2).
Alergijske bolesti kao globalni
javnozdravstveni problem
Procjenjuje se da 30-40% osoba u svijetu boluje od jedne ili više
alergijskih bolesti. Najveći dio porasta oboljelih zabilježen je
među mladim osobama te se očekuje da će njihovim odrasta-
njem porast alergijskih bolesti biti još viši. U porastu su kom-
pleksne alergije, koje zbog polisenzitizacije i multiplog zahvaća-
nja organskih sustava dovode do povećane potrebe za korište-
njem zdravstvenog sustava. To podrazumijeva i velike troškove
liječenja astme koji su znatni i uključuju direktne i indirektne
troškove vezane za izgubljene radne sate i preranu smrt (1-4).
WHO izvješćuje da astma “ubije” jednog Europljanina svakog
sata. Procjenjuje se da tri osobe na dan te jedna svakih osamsati
umire zbog astme, 42% oboljelih kaže da njihova alergija utječe
na socijalni život, a 61% astmatičara navodi da im astma ometa
p
79
Respiratorni kontinuum/ Respiratory continuum
