x
x

Broj usluga u ordinacijama primarne zaštite u tri godine smanjen za 20 posto

  26.03.2011.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u posljednje tri godine zamijećen je pad broja usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i specijalističko-konzilijarnoj zaštiti dok je broj recepata za lijekove povećan.

Broj usluga u ordinacijama primarne zaštite u tri godine smanjen za 20 posto

I dok neki smatraju kako je broj usluga u PZZ-u posljedica uvođenja participacije koja se plaća pri svakom posjetu liječniku ili za recept, ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizrep kaže kako smanjene broja usluga nema nikakve veze s participacijom već s radom liječnika u PZZ. S druge strane, obiteljski liječnici okupljeni u Koordinaciju hrvatske obiteljske medicine ističu kako već nekoliko godina pokušavaju od mjerodavnih dobiti na uvid statistike o broju posjeta pacijenata, broju izdanih recepata, broju pregleda i svega onoga na temelju čega bi se mogao procijeniti količina njihovog rada.

Puno plaćaju, malo rade

"Ove statistke su rak rana o kojoj godinama pričamo. Naime, nemamo podatke, a ove kojima barata HZZO zasigurno ne predstavljaju realno stanje stvari. Naime, kako je moguće da i dalje imamo isti broj pacijenata koji dnevno dolaze u ordinaciju, a broj usluga u stalnom je padu?", kaže Mario Malnar, predsjednik KoHOM-a. Dodaje kako dnevno kroz liječničke ordinacije prođe od 60 do 110 pacijenata što daleko nadmašuje europski prosjek. Naime, prema podacima HZZO-a, u PZZ-u je u 2008. godine pruženo 67,2 milijuna usluga, 2009. godine 55,7 milijuna, a u prošloj godini 53,5 milijuna usluga."HZZO tako prikazuje brojke kako bi ispalo da nas puno plaćaju, a da mi malo radimo, i to se ponavlja već godinama", kaže Malnar. Problem je, kaže, u šifriranju usluga jer se novim sustavom može samo navesti pregled, savjetovanje i konzultacije, ali ne i pružanje, primjerice, usluge šivanja rane, davanja injekcije ili infuzije. Malnar objašnjava kako nije isto dođe li mu u ordinaciju pacijentica po kontracepcijske pilule ili kronični bolesnik kojemu je potrebno napraviti kompletan pregled, izmjeriti tlak, porazgovarati o njegovu stanju, o lijekovima koje uzima. "Ponekad za takve pacijenta morate izdvojiti i po 40 minuta i napraviti puno više od ispisivanja recepta, a oni sve to svedu pod pregled ili savjetovanje", objašnjava Malnar. Uvođenje novog informatičkog sustava, kaže, liječnicima zadaje dosta brige jer se događa da ponekad ne radi pa liječnici imaju problem s unošenjem podataka. A svako kašnjenje ili krivo unošenje podataka, kaže Malnar, HZZO rigorozno kažnjava oduzimanjem dijela glavarine. Malnar ističe kako je nevjerojatno da je upravo zdravstvo, kao najosjetljiviji segment društva, izabrano za eksperimentiranje s novim informatičkim programom.

E-recept

Na pitanje olakšava li liječnicima rad uvođenje e-recepata, Malnar kaže kako je to dvosjekli mač."S jedne strane, smanjio se pritisak kroničnih bolesnika na ordinacije, no s druge strane trebao bih zaposliti telefonistu da odgovara na sve pozive pacijenata. Dodatni problem je i što će kontrola pacijenta ovisiti samo o njemu, a ne o liječniku koji bi ga morao barem svaka tri mjeseca vidjeti i pregledati, a ne da mu samo elektronskim putem prosljedi recept", upozorava Malnar.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Ibuxin RapidMaxfluGastal
VEZANI SADRŽAJ > <
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: