Johan Björklund s Karolinska Instituta u Stockholmu i njegovi suradnici ispitivali su jednogodišnji rizik nastanka venske tromboembolije nakon velike operacije raka u retrospektivnoj kohortnoj studiji koja se temeljila na registrima bolesnika. Pacijenti koji su podvrgnuti velikom kirurškom zahvatu zbog raka mokraćnog mjehura, dojke, debelog crijeva ili rektuma, ginekoloških organa, bubrega i gornjeg mokraćnog sustava, pluća, prostate ili probavnog sustava upareni su s pripadnicima opće populacije koji nisu imali dijagnozu raka u omjeru 1:10 (432 218 bolesnika s rakom i 4 009 343 kontrola bez raka).

Istraživači su otkrili da je za sve vrste raka grubi jednogodišnji kumulativni rizik od nastanka plućne embolije bio viši među populacijom kirurški liječenih bolesnika zbog raka, s apsolutnim razlikama u riziku od 2,69 postotnih bodova za rak mokraćnog mjehura, 0,59 za rak dojke, 1,57 za kolorektalni karcinom, 1,32 za ginekološki rak, 1,38 za rak bubrega i gornjeg urinarnog trakta, 2,61 za rak pluća, 2,13 za gastroezofagealni rak i 0,57 za rak prostate.

Kad su usporedili bolesnike oboljele od raka koji su podvrgnuti velikom kirurškom zahvatu s kontrolnom skupinom, omjer rizika specifičan za nastanak plućne embolije dosegao je vrhunac odmah nakon otpusta i zaustavio se na platou 60 do 90 dana kasnije. Za sve vrste raka osim raka dojke, omjer rizika bio je 10 do 30 puta veći 30 dana nakon operacije. Rizici su se smanjili, ali nikad nisu dosegnuli razinu kakva je u kontrolonoj skupini, osim za rak prostate.

Rezultati istraživanja naglašavaju potrebu za individualnom procjenom rizika nastanka venske tromboembolije i režimom profilakse za pacijente koji će se podvrgnuti velikom kirurškom zahvatu u liječenju raka.