Medicus 2014;23(2):117-126
nergičke, antidepresorne molekule bez opioidne aktivnosti
kod CYP2D6 slabih metabolizatora, dok će kod ultrabrzih
metabolizatora opioidergička svojstva biti naglašenija.
NESTEROIDNI ANTIREUMATICI
Nesteroidni antireumatici (NSAID) upotrebljavaju se opsež-
no i kao analgetici i kao antipiretici. Kako su osnovne nus-
pojave ovih lijekova vezane uz oštećenja gastrointestinalnog
trakta, Um i suradnici tražili su biomarkere GI oštećenja.
Skupljali su urin tijekom pet sati nakon davanja vrlo visokih
doza celekoksiba, indometacina odnosno ibuprofena. Mul-
tivarijatnom analizom podataka tražili su spektralni uzorak
metabolita koji bi bio povezan upravo uz NSAID. NMR spek-
tre klasterirali su prema kriterijima za oštećenje želudca.
Rezultirajući metaboliti alantoina, taurina i dimetilamina
biomarkeri su oštećenja želudca NSAID-om, pa mogu biti i
biomarkeri za njegovo predviđanje (49).
INHIBITORI CIKLOOKSIGENAZE 2
Primjena ovih novijih skupina NSAID-a nikada nije zaži-
vjela u dječjoj dobi pa su sporadična istraživanja vrijedna
pažnje. Hullett i koautori određivali su farmakokinetske
parametre iz plazme nakon intravenskog davanja 1 mg/kg
parekoksiba, inhibitora ciklooksigenaze 2. Pokazali su jasno
da je dob linearno povezana s klirensom parekoksiba i da sa
svakom godinom života raste za 5%. Našli su sigmoidni od-
nos između dobi, klirensa i raspodjele parekoksibova meta-
bolita valdekoksiba. Da bi sazrijevanje klirensa i raspodjele
u djece doseglo 50% zrelosti u odnosu na odrasle, potrebno
je da dijete dosegne 87 tjedana postmenstrualne dobi. Rabili
su doze na bazi alometrije. Zaključuju da bi u djece do 2 go-
dine bilo potrebno sniženje doze upravo zbog metaboličkog
sazrijevanja djeteta (50).
BIOINFORMATIKA I BIOSTATISTIKA U GENO-
MICI, TRANSKRIPTOMICI I METABOLOMICI
Eksponencijalna količina podataka koju generiraju moder-
ne metode molekularne biologije i nove tehnike medicinske
biokemije (HPLC, MS, NMR) može se u budućnosti rabiti
samo uz razvijene specifične informatičke i statističke pa-
kete, i za donošenje kliničkih odluka u terapiji pojedinca i za
predviđanje sličnih situacija za buduće bolesnike (51).
Osvrt na primjenu „-omika“ u djece
U kliničkoj praksi učinkovitost analgezije, i u odraslih i u
djece, mora se objektivizirati nekom od izabranih i prilago-
đenih skala boli. Potrebno je izabrati pravi lijek, ordinirati
ga na vrijeme, adekvatnim putem primjene i u ispravnoj
dozi. Osim toga nužno je izbjeći nuspojave analgetika. Pre-
ma istraživanjima koja su uslijedila nakon završetka Projek-
ta humanoga genoma nijedan od dva navedena cilja terapije
boli lijekovima ne može se za pojedino dijete ispuniti do-
ziranjem samo na temelju djetetova genoma. U obzir treba
uzeti najrazličitije okolišne čimbenike, ponajprije dob djete-
ta. Primjena koncepta personalizirane medicine u području
primjene analgetika kod djece u liječenju akutne i kronične
boli još je udaljen i zasad nedostižan cilj. Manjak robusnosti
i reproducibilnosti glavni su nedostatci u kliničkim studi-
jama koje istražuju utjecaj farmakogenomike na područje
kliničke primjene analgetika, a jedan od najvažnijih razlo-
ga je neodgovarajući dizajn ispitivanja, posebice u pogledu
manjkavog broja ispitanika. Druge zapreke implementaciji
farmakogenomskih testova u svakodnevnoj primjeni jesu
etički, pravni i socijalni razlozi, manjak raspoloživih sred-
stava i manjak odgovarajućih kvalitetnih znanstvenih infor-
macija (52). Nadamo se da će buduća istraživanja bazirana
na novim spoznajama pridonijeti da se približimo primjeni
koncepta personalizirane medicine na ovom području.
124
Jakobović J.
