x
x

Simptomi depresije u bolesnika s Parkinsonovom bolesti

  dr.sc. Svetlana Tomić, dr. med. spec. neurolog

  23.10.2015.

Postavljanje dijagnoze depresije u bolesnika s Parkinsonovom bolesti (PB) otežano je zbog preklapajućih simptoma. U obje skupine bolesnika dominiraju psihomotorna retardacija, bradikinetični su, uz reduciranu mimiku, te imaju smetnje spavanja, seksualnu disfunkciju, umor, gubitak energije, gubitak na tjelesnoj težini, oštećenu koncentraciju, neodlučnost i socijalnu povučenost.

Simptomi depresije u bolesnika s Parkinsonovom bolesti

Definicija depresije

Depresija je poremećaj raspoloženja koji je karakteriziran skupom različitih vrsta simptoma (kognitivnih, ponašajnih, tjelesnih, afektivnih i motivacijskih.)1 Prema svojim kliničkim karakteristikama dijeli se u depresiju major, depresiju minor, distimički poremećaj i subsindromalnu depresiju.2

Učestalost depresije

Podaci dostupni iz svjetske literature pokazuju širok raspon prevalencije depresije od 7 do 72%, u prosjeku 40%.3,4 Prevalencija pojedinih vrsta depresija u ovoj populaciji bolesnika iznosi oko 10% za veliku depresiju, a oko 50% za ostale depresivne poremećaje.5

Faktori rizika

Depresija se češće javlja kod žena te u osoba s pozitivnom osobnom i obiteljskom anamnezom za depresiju i anksiozni poremećaj.6 Dužina trajanja bolesti, dob bolesnika i dob na početku bolesti nisu rizični faktori za razvoj depresije.7

Etiologija depresije

Simptomi depresije posljedica su poremećaja u neurotransmiterskom sustavu serotonina, noradrenalina i dopamina. Rana pojava simptoma depresije, snižena koncentracija 5-HIIA u likvoru, simptomi anksioznosti i disforične depresije povezuju depresiju s oštećenjem serotonergičkog sustava uslijed degeneracije nuclei raphe dok gubitak interesa i motivacije te poremećaj krvotoka u medijalnom frontalnom i cingularnom girusu povezuju depresiju s oštećenim dopaminergičkim i noradrenergičkim sustavom.5,8,9

Dijagnoza depresije

Dijagnoza depresije u bolesnika s Parkinsonovom bolesti mora se temeljiti više na simptomima osjećaja praznine i beznadnosti, reduciranih emotivnih reakcija i odsutnosti osjećaja ugode.

Postavljanje dijagnoze depresije u bolesnika s Parkinsonovom bolesti (PB) otežano je zbog preklapajućih simptoma depresije i PB-a. Naime, u obje skupine bolesnika dominiraju psihomotorna retardacija, bradikinetični su, uz reduciranu mimiku, te imaju smetnje spavanja, seksualnu disfunkciju, umor, gubitak energije, gubitak na tjelesnoj težini, oštećenu koncentraciju, neodlučnost i socijalnu povučenost. Tako da se dijagnoza mora temeljiti više na simptomima osjećaja praznine i beznadnosti, reduciranih emotivnih reakcija i odsutnosti osjećaja ugode.10 DSM-IV kriteriji ne mogu se potpuno objektivno primijeniti u ovih bolesnika zbog utjecaja simptoma PB-a na simptome depresije te je zbog toga NINDS/NIHM radna grupa preporučila upotrebu modificiranih DSM kriterija (SCID ili SCID-PD kriterija).11 U postavljanju dijagnoze i praćenju terapijskog učinka također se koriste i sljedeće ocjenske skale: Beck Depression Inventory (BDI), Geriatric Depression Scale (GDS), Hamilton Depression Rating Scale (HDRS) i Montgomery-Asberg Depression Rating Scale (MADRS). 4

Klinička prezentacija depresije

Simptomi depresije i panične atake često prethode motoričkim simptomima PB-a (u oko 30% bolesnika)12 i bolesnici sa depresijom imaju 3 puta veći rizik oboljevanja od PB-a.13 Depresija se u bolesnika sa Parkinsonovom bolesti razlikuju od simptoma u bolesnika oboljelih od uni- i bipolarne depresije. U bolesnika sa PB-om češća je disforija, anksioznost, panične atake, gubitak interesa, inicijative i samopouzdanja, umor, anhedonija, neodlučnost, agresivnost, iritabilnost, tuga, pesimizam i suicidalne ideje. Ova grupa bolesnika rjeđe ima osjećaj krivice, sramote, nesposobnosti i kažnjenosti, deluzije, halucinacije, osjećaj neuspjeha, autodestruktivne misli i suicidalne ideje koji se češće javljaju u bolesnika sa uni- i bipolarnom depresijom.4,12

Depresija se, zajedno sa paničnim atakama, može javiti tijekom OFF stanja kao sastavni dio ne-motoričkih simptoma. U tom slučaju liječi se kao i motoričke komplikacije, korekcijom dopaminergičke terapije.14,15 Osim toga, dopaminski agonisti djelujući na dopaminske D3 receptore smještene u mezolimbičkom dopaminergičkog sustavu ostvaruju antidepresivni i anti anhedonički učinak.15-17 Najpotentniji u tome su pramipeksol koji ima najveći afinitet za ovu podvrstu dopaminskih receptora i dobar je izbor za bolesnike koji uz simptome depresije imaju i disegzekutivni sindrom te pergolid.18,19 Ropinirol ima dobar anksiolitički efekt.15-17 Triciklički antidepresivi (nortriptilin i desipramin) pokazali su dobar antidepresivni učinak.18,19 Radi antikolinergičkog efekta potreban je oprez u bolesnika sa smetnjama kognitivnih funkcija, psihotičnim manifestacijama, urinarnom retencijom, glaukomom uskog kuta i kardiovaskularnim bolestima.4 Inhibitori ponovne pohrane serotonina (citalopram i sertralin) najčešće su propisivani antidepresivni lijekovi u bolesnika sa PB-om te se smatraju lijekovima prvog izbora. Pokazali su se dobri u bolesnika sa istovremenim simptomima depresije i anksioznosti. Imaju bolji profil nuspojava u odnosu na ostale antidepresive.4,18 Potreban je oprez kod istovremenog uzimanja MAO - B inhibitora i antidepresiva bilo koje skupine zbog razvoja serotonergičkog efekta.4

Utjecaj depresije na tijek bolesti

Depresija utječe negativno na težinu motoričkih i kognitivnih simptoma, pridonosi bržoj progresiji bolesti i lošijoj kvaliteti života, povećanoj stopi mortaliteta i većem stupnju opterećenja skrbnika.20-23

Literatura

1. Hawton K, Salkovskis PM, Kirk J, Clark DM. Cognitive Behaviour Therapy for Psychiatric Problems. A Practical Guide. Oxford; University Press, 1989.

2. Starkstein SE, Merello M, Jorge R et al. A validation study of depressive syndromes in Parkinson's disease. Mov Disord. 2008;23(4):538-46.

3. Storch A, Ebersbach G, Fuchs G et all. Depression in Parkinson's disease. Part 1: epidemiology, signs and symptoms, pathophysiology and diagnosis. Fortschr Neurol Psychiatr. 2008;76(12):715-24.

4. Lemke RM, Raethjen J. Depression and Parkinson`s Disease - Pathophysiology, Diagnosis, Treatment. Bremen: International Medical Publishers, 2007.

5. van Praag HM. 5-HT-related, anxiety and/or aggression-driven depression. Int Clin Psychopharmacol 1994;115:454-62.

6. Leentjens AF, Moonen AJ, Dujardin K et al.Modeling depression in Parkinson disease: disease-specific and nonspecific risk factors. Neurology. 2013;81(12):1036-43.

7. Riedel O, Heuser I, Klotsche J, Dodel R, Wittchen HU; GEPAD Study Group. Occurrence risk and structure of depression in Parkinson disease with and without dementia: results from the GEPAD Study. J Geriatr Psychiatry Neurol. 2010;23(1):27-34.

8. Remy P, Doder M, Lees A, Turjanski N, Brooks D. Depression in Parkinson`s disease: loss of dopamine and noradrenaline innervation in the limbic system. Brain 2005; 128: 1314-22.

9. Santiago RM, Barbiero J, Gradowski RW et al.Induction of depressive-like behavior by intranigral 6-OHDA is directly correlated with deficits in striatal dopamine and hippocampal serotonin. Behav Brain Res. 2014;259:70-7.

10. Metman Verhagen L. Depression in Parkinson`s Disease Epidemiology and Clinical Features. U: Wolters ECh, Berendse HW, Stam CJ, ur. Mental Dysfunction in Parkinson`s Disease III. Amsterdam: VU University Press, 2006.

11. Marsh L, McDonald WM, Cummings J, Ravina B, NINDS/NIMH Work Group on Depression and Parkinson’s Disease. Provisional diagnostic criteria for depression in Parkinson’s disease: report of an NINDS/NIMH Work Group. Mov Disord 2006;21(2):148-58

12. Poewe W. Treatment of Depression in Parkinson`s Disease. U: Wolters ECh, Berendse HW, Stam CJ, ur. Mental Dysfunction in Parkinson`s Disease III. Amsterdam: VU University Press, 2006; str. 189-93.

13. Shen CC, Tsai SJ, Perng CL, Kuo BI, Yang AC. Risk of Parkinson disease after depression: a nationwide population-based study. Neurology. 2013;81(17):1538-44.

14. Lemke MR. Depression in Parkinson˙s Disease: Clinical features and treatment. Focus on Parkinson`s Disease. 2003;5:3-8.

15. Lemke MR, Fuchs G, Gemende I et al. Depression and Parkinson˙s Disease. J. Neurol 2004;251 S6:VI/24-27.

16. Liebermann A. Depression in Parkinson`s disease - a review. Acta Neurol Scand 2006; 113:1-8.

17. Rascol O, Brooks DJ, Korczyn AD, De Deyn PP, Clarke CE, Lang AE. A five-year study of the incidence of dyskinesia in patients with early Parkinson˙s disease who were treated with ropinirole or levodopa. 056 Study Group. N Engl J Med 2000;342:1484-91.

18. Ferreira JJ, Katzenschlager R, Bloem RR et al. Summary of the recommendations of the EFNS/MDS-ES review on therapeutic management of Parkinson's disease. Eur J Neurol. 2013;20(1):5-15.

19. Klaus Seppi, Daniel Weintraub, Miguel Coelho et al. The Movement Disorder Society Evidence-Based Medicine Review Update: Treatments for the non-motor symptoms of Parkinson's disease. Mov Disord. 2011;26(S3):S42-S80.

20. Riedel O, Heuser I, Klotsche J, Dodel R, Wittchen HU; GEPAD Study Group. Occurrence risk and structure of depression in Parkinson disease with and without dementia: results from the GEPAD Study. J Geriatr Psychiatry Neurol. 2010;23(1):27-34.

21. Schrag A, Jahanshahi M, Quinn N. What contributes to quality of life in patients with Parkinson’s disease? J Neurol Neurosurg Psychiatry 2000;69:308-12.

22. Hughes TA, Ross HF, Mindham RH, Spokes EG. Mortality in Parkinson's disease and its association with dementia and depression. Acta Neurol Scand. 2004;110(2):118-23.

23. Weintraub D, Moberg PJ, Duda JE, Katz IR, Stern MB. Effect of psychiatric and other nonmotor symptoms on disability in Parkinson's disease. J Am Geriatr Soc. 2004;52(5):784-8.

VEZANI SADRŽAJ > <