x
x

Migrena – najpoznatija glavobolja

  prof. dr. sc. Marina Titlić, dr. med. specijalist neurolog

  04.02.2011.

Migrena je svima poznat pojam. Zato je gotovo sinonim za glavobolju. Što je zapravo migrena? Migrena nije karakterizirana jednom atakom tegoba nego povremenim ponavljanjem napada, dakle to je kronična bolest s povremenim egzacerbacijama.

Migrena – najpoznatija glavobolja

Migrena je glavobolja koja se karakterizira tipičnom kliničkom slikom. Da bi se neka glavobolja proglasila migrenom mora zadovoljavati kriterije postavljene od Međunarodne udruge za glavobolje.

Kliničke karakteristike migrene

Migrena je klinički karakterizirana najčešće jednostranom, pulzirajućom, jakom glavoboljom koja se pojačava sa fizičkom aktivnošću, a umiruje je spavanje. Često je udružena sa mučninom ili povraćanjem, fonofobijom (ne podnaša buku) i fotofobijom (ne podnaša svjetlo). Migrena može počinjati sa aurom koja ja najčešće vidna bilo kao smanjenje vidnog polja, scintilacijski skotomi ili svjetlosnim fenomenima.

Podjela migrena

Više je različitih vrsta migrena, i to: migrena sa aurom, migrena bez aure, oftalmoplegična migrena, retinalna migrena, bazilarna migrena i periodični sindromi djetinjstva (odgovara migreni odraslih). Migrena sa aurom može biti sa tipičnom aurom, prolongiranom aurom, familijarna hemiplegična migrena, migrenska aura bez glavobolje, migrena sa akutnim napadom aure. Oftalmoplegična migrena je migrena sa paraliziom mišića pokretača očiju. Retinalna migrena karakterizirana je ispadima funkcije mrežnice. Moguće komplikacije migrene su tzv. migrenski status i ishemijska oštećenja mozga uzrokovane migrenom.

Obiteljska pojavnost migrena

Više od 70% bolesnika sa migrenom imaju istu pojavu i u obitelji. Utjecaj genskih čimbenika posebno se uočava u migreni s aurom. Brojna istraživanja su pokazala da različiti geni utječu na nastanak migrene, tek u rijetkim slučajevima migrena je uvjetovana jednim genom kao što je to u familijarnoj hemiplegičnoj migreni. Familijarne hemiplegične migrene koja je određena genskim lokusom na kromosomu 19P. Brojna istraživanja su pokazala da različiti geni utječu na nastanak migrene, tek u rijetkim slučajevima migrena je uvjetovana jednim genom kao što je to u familijarnoj hemiplegičnoj migreni.
Zbog moguće kompleksne kliničke slike kao i mogućih drugih vrsta glavobolje koje nas mogu zavarati potrebno je dijagnostiku migrene prepustiti liječnicima neurolozima.

Dijagnoza migrene

Dijagnoza se postavlja temeljem opisa bolesti, kliničkog pregleda i dijagnostičke obrade. Potrebo je razlikovati migrenu od drugih tipova glavobolje; tenzijska glavobolja, Cluster glavobolja, sekundarne glavobolje (uzrokovane drugim uzrocima). Ponekad je potrebno uz kliničku sliku primijeniti i odgovarajuće dijagnostičke testove kao što su elektroencefalografija (EEG), kompjutorizirana tomografija (CT) mozga, transkranijski dopler (TCD), ponekad i magnetna rezonancija (MRI) mozga ili angiografski prikazi kao što su magnetna rezonanca angiografija (MRI angiografija) krvnih žila mozga, višeslojna CT (MSCT) angiografija ili u nekim iznimnim slučajevima i standardna klasična digitalna substrakcijska angiografija (DSA). Dijagnoza se postavlja temeljem točno određenih kriterija koje je zadala Međunarodna udruga za glavobolju.

Diferencijalna dijagnoza migrene

Potrebno je razlikovati migrensku glavobolju od drugih vrsta glavobolja. Na temelju kliničke slike razlikujemo pojedine tipove migrena, a isto tako i migrenu od drugih vrsta glavobolje. U svakodnevnom radu nameće se posebna potreba razlikovanja migrene od tenzijske i Cluster glavobolje. Razlike postoje prema dužini trajanja boli, učestalosti glavobolje prema spolu, lokalizaciji boli, intenzitetu boli, pridruženim simptomima kao što su mučnina i/ili povraćanje, osjetljivosti na svjetlosne podražaje (fotofobija), na zvučne podražaje (fonofobija), njušne podražaje (osmofobija) i sl.

Kliničke karakteristike

Migrena

Tenzijska 

Cluster

Muškarci : žene

 25:75   

 40:60   

 10:90   

Lateralizacija

 60% unilateralno  

difuzno bilat  

unilateralno

Lokalizacija

frontalno, periorbitalno, hemikranijalno

difuzno

periorbitalno

Učestalost

    1- 4 mj  

1- 30 mj 

1-3 dnevno kroz 3-12 mj

Intenzitet

  umjeren/jak 

umjeren/blag

iznimno jak

Trajanje

   4 - 72 h

 varijabilno

15 min - 3 h

Karakter boli

 pulzirajuća, kucajuća

mukla

oštra, svrdlajuća

Periodičnost

±

-

+++    

Obiteljska anamneza

+++

± 

±

Udruženi simptomi




Aura

+++

-

-

Autonomne smetnje

±

-

+++

Mučnina/povraćanje

+++

-

±

Fono/Fotofobija

+++

-

±

Pojavljivanje pokretanjem

+++

-

-


Literatura

Evans RW, Mathew NT. Handbook of Headache. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins Desktop Division, 2000.
Mumenthaler M, Mattle H, Taub E. Neurology. New York: Thieme, 2002.
Moskowitz MA. Basic mechanisms in vascular headache. Neurol Clin 1990;8:801-815.
Ferrari MD, Saxena PR. On serotonin and migraine: a clinical and pharmacological review. Cephalalgia 1993;13:151-165.
Lipton RB, Stewart WF. Migraine in the United States:Epidemiology and health care use. Neurology 1993;43[Suppl 3]:6-10.
Dahlof C. Assessment of health-related quality of life in migraine. Cephalalgia 1993;13:233-237.
Peroutka SJ, Wilhoit T, Jones K. Clinical susceptibility to migraine with aura is modified by dopamine D2 receptor (DRD2) NCOI alleles. Neurology 1997;49:201-206.
Raskin NH.Headache, 2nd ed. New York: Churchill Livingstone, 1988.
Mathew NT, Reuveni U, Perez F. Transformed or evolutive migraine. Headache 1990;30:634-638.

OGLASI
Ibuxin RapidBisolexMaxflu
OGLAS
Bisolex
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: