x
x

Manifestacija migrenske atake – migrene

  prof. dr. sc. Marina Titlić, dr. med. specijalist neurolog

  07.03.2011.

Migrena nije jednostavna glavobolja. To je specifična bol glave koju karakterizira niz različitih simptoma i znakova. Zato je ponekad teško izdiferencirati o kojoj vrsti glavobolje se radi.

Manifestacija migrenske atake – migrene

Što je to migrena?

Većina bolesnika s migrenom ima pozitivnu obiteljsku anamnezu.

Migrena je sindrom koji je obilježen različitim neurološkim i ne-neurološkim manifestacijama. Dijagnoza migrene se ne može postavljati isključujući druge bolesti, migrena može biti udružena sa drugim bolestima. Da bi se postavila točna dijagnoza migrene potrebno je diferencirati sve pojedine faze migrene; triger faktore, prodromalnu fazu, auru, fazu glavobolje i fazu koja slijedi nakon glavobolje, kao i pojedine simptome migrene. Većina bolesnika s migrenom ima tzv. pozitivnu obiteljsku anamnezu (i drugi članovi obitelji imaju migrenu).

Faze migrene

Četiri su faze migrene: prodromalna, aura, faza glavobolje i faza nakon glavobolje. Međutim, moguće je da poneki imaju samo auru bez ostalih znakova ili glavobolju bez drugih znakova migrene. Poneki bolesnici imaju oba tipa migrene, s aurom i bez aure u različitim periodima.

Prodrom migrene

Prodrom se uvijek ne prezentira u bolesnika s migrenom. Ponekad je prodrom teško diferencirati. Bolesnici ih obično opisuju 24-sata prije početka glavobolje. Često se opisuju različiti simptomi kao što su nervoza, iritabilnost, hiperosjetljivost, ekscitiranost, hiperaktivnost ili depresija.

Aura

Aura se puno lakše diferencira, ali liječnik mora pitati o ovoj fazi atake. Najčešće je to vidna aura. Vidne senzacije manifestiraju se kao ispad vidnog polja, mrlje ili linije u boji i slično. Javljaju se i različite senzacije kao što su zatrnjenosti ruku, nogu, dijelova lica, usana i sl.

Faza glavobolje

Fazu glavobolje karakterizira bol glave koja može biti jednostrana ili obostrana. U nekim slučajevima bol počinje na jednoj strani i onda se širi na drugi dio glave ili je u različitim atakama različita lokalizacija boli. Obostrana glavobolja ne isključuje dijagnozu migrene. Pulzirajuća bol glave ne potvrđuje uvijek dijagnozu migrene. Pulzirajuća bol može biti prisutna i kod povišene temperature, vazodilatacije, kao i u nekih bolesnika sa tumorom mozga. Glavobolja u mireni je jakog intenziteta i pojačava se sa fizičkom aktivnošću ili stajanjem kao i u svim slučajevima kada se pojačava intrakranijski tlak (kašalj, kihanje i sl.).

Pridruženi simptomi

Pridruženi simptomi glavobolji često su mučnina i/ili povraćanje. Pridruženi simptomi nastaju zbog povećanja intrakranijskog tlaka ili iritacije moždanih ovojnica. Česte su osjetne senzacije, fotofobija (nepodnošenje svjetlosti), fonofobija (nepodnošenje buke) i osmofobija (nepodnošenje mirisa). Javljaju se i ortostatska hipotenzija i nestabilnost. Raspoloženje tijekom atake je lošije, a memorija i koncentracija su oslabljene. Smetnje su manje izražene nakon spavanja kao i nakon povraćanja.

Profilaksa migrenske atake

Žene koje imaju migrenu trebaju izbjegavati oralne kontraceptive.

Bolesnici koji imaju migrenu mogu smanjiti učestalost ataka migrene izbjegavajući triger faktore nastanka migrene i primjenom preventivne terapije. Potrebno je smanjiti pušenje, konzumiranje alkohola, regulirati spavanje, smanjiti stres i umor, uzimanje pikantne hrane i posebno tiraminom bogate sireve. Nadalje potrebno je izbjegavati uzimanje lijekova kao što su nitroglicerin i dipiridamol. Potrebno je adekvatno liječiti anksioznost i depresiju psihoterapijom i primjenom medikamenata. Žene koje imaju migrenu trebaju izbjegavati oralne kontraceptive.

Prevencija migrene

Medikamentozna terapija u prevenciji migrene koristi se u slučajevima učestalih i izuzetno jakih migrenskih ataka. Koriste se beta blokatori, triciklički antidepresivi, metillsergid, antikonvulzivi i nesteroidni antireumatici (NSAID). U prevenciji migrene koriste se i blokatori kalcijevih kanala.

Liječenje migrenske atake

U liječenju migrenske atake od velike koristi su nemedicinski postupci kao što su mirovanje u zatamnjenom prostoru, izbjegavanje buke i drugih iritanata. Mučnina i povraćanje tretiraju se antiemeticima. Ako su migrenske atake blažeg intenziteta mogu se liječiti nesteroidnim antireumaticima (NSAID). Potrebno je što ranije početi s adekvatnim liječenjem već pri prvim znakovima migrenske atake. U prvom redu koriste se triptani i to: sumatriptan, zolmitriptan, noratriptan ili rizatriptan. Triptani se ordiniraju u obliku tableta, sublingvalnih tableta ili listića, subkutanih injekcija i nazalnog spreja. Druga linija liječenja obuhvaća dihidroergotamin i ergotamin, u obliku tableta, intravenskih injekcija, supozitorija i inhalacija.

Literatura

  1. Evans RW, Mathew NT. Handbook of Headache. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins Desktop Division, 2000.
  2. Mumenthaler M, Mattle H, Taub E. Neurology. New York: Thieme, 2002.
  3. Manzoni GC, Sandrini, Zanferrari et al. Clinical features of daily chronic headache and its different subtypes. Cephalalgia 1991;11[Suppl 11]:292-293.
  4. Manzoni GC, Granella F, Sandrin G, et al. Clasification of chronic daily headache by International Headache Society criteria: limits and new proposals. Cephalalgia 1995;15:37-43.
  5. Stang PE, Yanagihara T, Swanson JW, et al. Incidence of migraine headaches: a population-based study in Olmsttead County, Minnesota. Neurology 1992;42:1657č-1662.
  6. Stewart WF, Lipton RB, Celentano DD, et al. Prevalence of migraine headache in the United States: relation to age, income, race and other sociodemographic factors. JAMA 1992;267:64-69.
  7. Dahlof C. Assessment of health-related quality of life in migraine. Cephalalgia1993;13:233-237.


OGLASI
Ibuxin RapidGastalMaxflu
OGLAS
Maxflu
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: