x
x

Karakteristike glavobolje koje treba jasno odrediti

  prof. dr. sc. Marina Titlić, dr. med. specijalist neurolog

  09.12.2010.

Glavobolja? Zašto je nastala? Kakve su mogućnosti liječenja? Da bi se jasno izdiferenciralo o kojoj vrsti glavobolje se radi potrebno je učiniti adekvatnu evaluaciju glavobolje. Temelj te obrade je odgovor o karakteristikama glavobolje.

Karakteristike glavobolje koje treba jasno odrediti

Vremenski profil glavobolje

Ponovljivost boli je učestala - tako trećina bolesnika s migrenom i uz primjenu lijeka imaju ponavljajuće atake boli, a u slučaju neuralgije trigeminusa učestalo je ponavljanje kratkotrajne boli.

Vremenski profil glavobolje određen je životnom dobi pojavljivanja glavobolje, vrijeme trajanja i maksimalni intenzitet iste, učestalost, vrijeme u tijeku dana kad se bol pojavljuje, trajanje boli i njena ponovljivost. Migrena najčešće počinje prije 40 godine života, nikada iza 50 godine života. Temporalni arteritis najčešće počinje iza 50 godine života, rijetko ranije. 'Praskovita', kao udar groma jaka glavobolja sa maksimalnim intenzitetom u trajanju od 1 minute karakteristična je za subarahnoidalnu hemoragiju, disekciju karotidne arterije ali i za migrenu. Jaka glavobolja karakteristika je i za druge glavobolje kao što su migrena ili virusni meningitis. Učestalost glavobolje razlikuje se od nekoliko migrenskih napada tijekom života do klaster glavobolje čija učestalost je moguća čak i nekoliko puta dnevno. Klaster glavobolja najčešće se javlja u određeno doba dana i može nastati i tijekom spavanja, ponekad noću. Primarna glavobolja može probuditi ljude iz sna (kao što su migrena i klaster glavobolja), također može biti posljedica tumora mozga, meningitisa i subarahnoidalne hemoragije. Tenzijska glavobolja najčešće nastaje u poslijepodnevnim satima. Tipična primarna glavobolja ima svoje vrijeme trajanja. Tako migrena najčešće traje od 4 do 72 sata, a klaster glavobolja od 15 do 180 minuta. Tenzijska glavobolja traje od pola sata do jednog dana. Trigeminalna neuralgija je karakterizirana kratkotrajnom boli jakog intenziteta u trajanju od nekoliko sekundi do 2 minute. Ponovljivost boli je učestala, tako trećina bolesnika s migrenom i uz primjenu lijeka imaju ponavljajuće atake boli, a u slučaju neuralgije trigeminusa učestalo je ponavljanje kratkotrajne boli. Klaster glavobolja karakterizirana je učestalim ponavljanjem u određenom vremenskom periodu i/ili na određene podražaje.

Karakteristike pojedinih vrsta glavobolja

Tenzijska glavobolja karakterizirana je osjećajem pritiska, stiskanja, stezanja. Klaster glavobolja karakterizirana je osjećajem svrdlanja i žarenja. Trigeminalna neuralgija karakterizirana je jakom probadajućom boli.

Karakteristike glavobolje kao što su lokalizacija, kvaliteta i oštrina boli od izuzetne su važnosti u dijagnostici glavobolja, posebno onih koji nemaju jasni morfološki uzrok boli. Klaster glavobolja je uvijek jednostrana, a migrena u najvećem broju slučajeva. Trigeminalna neuralgija je uvijek jednostrana i to najčešće u području II i/ili III grane živca trigeminusa, rjeđe u području I grane trigeminusa. Glavobolje zbog tumora mozga ili subduralnog hematoma mogu biti jednostrane ili obostrane. U velikog dijela glavobolja bol je kucajuća ili pulsirajuća. Tenzijska glavobolja karakterizirana je osjećajem pritiska, stiskanja, stezanja. Klaster glavobolja karakterizirana je osjećajem svrdlanja i žarenja. Trigeminalna neuralgija karakterizirana je jakom probadajućom boli. Glavobolja uzrokovana tumorima mozga može biti različitog intenziteta od tupe, mukle boli do jake probadajuće boli. Intenzitet boli je teško procijeniti jer je to subjektivan osjećaj. Danas je uvriježena procjena boli od 1 (blaga bol) do 10 (izrazito jaka, nepodnošljiva bol). Migrenska glavobolja je promjenjiva od atake do atake, ali se kreće od srednje do jake boli. Jaka bol glave je najčešće migrenska ili klaster glavobolja. Većina pacijenata s glavoboljom uzrokovanom tumorom ili subduralnim hematomom kao i tenzijskom glavoboljom opisuju blagu glavobolju koja popušta na blage analgetike.

Pridruženi simptomi glavobolje

Glavobolja je vrlo često udružena s mučninom, ponekad s povraćanjem i vrlo često preosjetljivošću na buku.

Pridruženi simptomi i znakovi nastaju prije nastupa glavobolje, za vrijeme i nakon glavobolje. Većina migrenskih glavobolja počinje prodromalnim simptomima dan prije nastanka glavobolje. Obično se javljaju mentalne smetnje, neurološki znakovi i opći simptomi. Mentalne smetnje obuhvaćaju iritabilnsot, depresiju ili euforiju. Neurološki znakovi su smetnje koncentracije, preosjetljivost na buku i mirise. Učestali su opći simptomi kao što su: proljev ili opstipacija, žeđ, osjećaj tromosti, pojačana želja za hranom ili zakočenost vrata. Mali broj pacijenata sa migrenom imaju prije početka glavobolje auru. Aura je obično vidna, u trajanju od 5 do 20 minuta. Aura može biti osim vidne još i osjetna, s motornim simptomima, s govornim ili jezičnim promjenama. Glavobolja slijedi iza aure. Glavobolju ponekad prate blagi porast temperature i pridruženi respiratorni simptomi ili proljev posebno kod virusnog meningitisa. Glavobolja je vrlo često udružena s mučninom, ponekad s povraćanjem i vrlo često preosjetljivošću na buku. Ponekad se ti simptomi nalaze i kod glavobolja uzrokovanih subarahnoidalnom hemoragijom ili meningitisom. Klaster glavobolja je udružena s istostranom pojačanom prokrvljenošću konjunktiva, suzenjem i začepljenim nosom, istostrano spuštenom vjeđom (ptoza) i rjeđe suženom zjenicom (mioza). Nakon prolaska glavobolje većina se osjeća umorno i iscrpljeno sa smanjenom mentalnom aktivnošću. Ponekad se nalazi depresija ili euforija, a ponekad porast tjelesne temperature koja je praćena drugim znakovima i simptomima.

Faktori koji pojačavaju simptome glavobolje

Najčešći triger čimbenici su: menstruacija, stres ili period iza stresa, uživanje alkohola (posebno crnog vina), neka hrana kao što su čokolada, sir, hrana koja sadrži glutamate, nitrate i aspartate, različiti utjecaji iz okoline kao što su blješteće svjetlo, glasna buka izrazita visina, vrućina i vlaga, zadimljeni prostori, jaki mirisi kao što su parfemi ili dim cigarete, osjećaj gladi i pogrešna prehrana.

Pridruženi faktori koji pojačavaju simptome glavobolje su trauma, neki lijekovi, različiti trigeri, aktivnosti i farmakološka sredstva. Trauma glave i vrata često ima za posljedicu glavobolju. Ako se glavobolja javlja nakon traume glave treba razmišljati o mogućem subduralnom ili epiduralnom hematomu. Često se iza jače traume glave ne javlja glavobolja, a nalazi se iza blažeg udarca u glavu ili trzajne ozljede vrata. Različita medicinska stanja mogu biti udruženi s glavoboljom. Migrena je česta nakon poroda, u preeklampsiji i venskoj trombozi. Tijekom drugog i trećeg trimestra trudnoće migrena se javlja vrlo rijetko. Pseudotumor cerebri često se manifestira glavoboljom u žena. Paroksizmalne glavobolje uzrokovane hipertenzijom upućuju na mogući feokromocitom. Glavobolje se također javljaju u HIV pozitivnih, ali i kao posljedica karcinoma (najčešće pluća, mjehura, melanoma i dr.), odnosno kao posljedica širenja metastaza. Dio bolesnika s migrenom ima neki triger čimbenik koji potiče nastanak glavobolje. Najčešći triger čimbenici su: menstruacija, stres ili period iza stresa, uživanje alkohola posebno crnog vina, neka hrana kao što su čokolada, sir, hrana koja sadrži glutamate, nitrate i aspartate, različiti utjecaji iz okoline kao što su blješteće svjetlo, glasna buka, izrazita visina, vrućina i vlaga, zadimljeni prostori, jaki mirisi kao što su parfemi ili dim cigarete, osjećaj gladi i pogrešna prehrana. Za vrijeme perioda klaster glavobolje alkohol može biti triger čimbenik. Triger tenzijske glavobolje može biti stres. Trigeminalna neuralgija može biti izazvana podražajem sluznice usta bilo dodirom, žvakanjem, pranjem zubi, pranjem lica, govorom, osjećajem hladnog zraka. Glosofaringealna neuralgija može biti izazvana gutanjem, žvakanjem, govorom, kašljanjem ili kihanjem. Neka stanja i aktivnosti mogu izazvati glavobolju odnosno migrenu. Navode se kašljanje, kihanje, dizanje utega, saginjanje, pogrbljenost ili naprezanje kao mogući uzroci obostrane glavobolje već vrlo kratko vrijeme nakon pokreta. Sličnu simptomatologiju mogu uzrokovati i tumori stražnje lubanjske jame kao i Chiari malformacija. Fizičko opterećenja može izazvati migrenu, glavobolju nakon lumbalne punkcije, kao i u slučaju tumora mozga zbog povećanja intrakranijskog tlaka. Jaka glavobolja moguća je i za vrijeme orgazma bilo da je riječ o benignoj glavobolji ili subarahnoidalnoj hemoragiji. Glavobolja zbog niskog intrakranijskog tlaka izražena je pri sjedenju ili stajanju. Potrebno je razlikovati bol pri akutnoj upali frontalnih, etmoidnih i sfenoidnog sinusa koja se pogoršava u uspravnom položaju. Niz lijekova koji se koriste u liječenju glavobolje imaju povratni učinak. Zato je potrebno temeljito ispitati uzimanje acetilsalicilne kiseline, kombiniranih analgetika, barbiturata ako što je butalbital, narkotika, triptana, ergotamina i benzodiazepina. Veća je učestalost glavobolja i pri uzimanju oralnih kontraceptiva.

Ublažavanje glavobolje

Sredstva za ublažavanje boli mogu biti farmakološka i nefarmakološka. Migrenska glavobolja može se umanjiti spavanjem ili ležanjem u tamnoj sobi. Tenzijska glavobolja umanjuje se opuštanjem u nekih ljudi, a kretanjem u drugih. Masaža ili krioterapija pomažu u nekim slučajevima glavobolje. Potrebna je pažnja u primjeni analgetika, posebno vodeći računa o dozi lijeka i nuspojavama. U obzir dolazi i primjena nekih vitamina. U nekim slučajevima uključen je psihološki tretman, kiropraktika, akupunktura i fizikalna terapija.

Psihosocijalni čimbenici

Različite vrste stresa mogu pridonijeti nastanku migrenske atake ili tenzijske glavobolje.

Psihosocijalni čimbenici kao što su uzimanje različitih supstancija, profesionalni i osobni život, psihološki poremećaji, spavanje i mogući poremećaji spavanja mogu utjecati na glavobolju i posljedično na životne aktivnosti. Prekomjerno pušenje, pijenje alkohola, kave i drugih lijekova može imati za posljedicu glavobolju. Različite vrste stresa mogu pridonijeti nastanku migrenske atake ili tenzijske glavobolje. Toksini, posebno ugljični monoksid uzrokuje glavobolju, posebno u auto-mehaničara. Poznata je i glavobolja nogometaša kao i glavobolja studenata. Psihološki poremećaji kao što su depresija, stres i anksioznost mogu biti osnova za nastanak glavobolje.

Postojeće druge bolesti, obiteljska anamneza, kompletno zdravstveno stanje

Različite bolesti mogu uzrokovati glavobolju kao što su: upale sinusa, aneurizme, tumori mozga. Potrebno je razlikovati bolesti oka, nosa i sl. Migrena je vrlo često familijarna pojava. Neurofibromatoza, nasljedna bolest, može biti izvor glavobolje. Potrebno je spomenuti i istostranu glavobolju koja nastaje 36 do 72 sata nakon operacije karotide, kao i onu nakon operacije lumbalne kralježnice zbog oticanja cerebrospinalnog likvora, tumora hipofize, metastaze karcionama, AIDS-a i koloidne ciste treće moždane komore.

Literatura

Evans RW, Mathew NT. Handbook of Headache. Philadelphia: Lippincott Williams -11[Suppl 11]:292-293.

 

Manzoni GC, Granella F, Sandrin G, et al. Clasification of chronic daily headache by International Headache Society criteria: limits and new proposals. Cephalalgia 1995;15:37-43.

OGLASI
GastalBisolexAndol PRO
OGLAS
Ibuxin Rapid
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: