x
x

"Zrcalni neuroni" i važnost socijalne uključenosti dementnih bolesnika u "ponovnom" učenju

  prof. dr. sc. Goran Šimić

  15.03.2007.

U ovom kratkom tekstu osvrnut ću se na dva glavna vanjska čimbenika učenja: aktivnu uključenost i socijalnu uključenost pacijenta, jer su to, pored motivacije, ujedno i čimbenici na koje imamo najveći utjecaj.

"Zrcalni neuroni" i važnost socijalne uključenosti dementnih bolesnika u "ponovnom" učenju

Svi čimbenici učenja mogu se općenito podijeliti na:

a) vanjske, tj. utjecaje iz okoline,

b) kognitivne ili unutarnje (ovaj naziv nije najbolji jer ne naglašava da su ovi čimbenici u stalnoj interakciji s vanjskim utjecajima), 

c) čimbenike povezane s individualnim razlikama i motivacijskim utjecajima.

Kada je učenje uspješnije?

Kroz socijalne aktivnosti većinom nesvjesno internaliziramo aktivnosti, navike, vokabular i ideje članova zajednice u kojoj živimo - oponašanje i identifikacija su toliko superiorni načini učenja da su tijekom evolucije mozga čovjeka nadvladali sve druge oblike učenja.

Većini ljudi poznato je da je učenje uspješnije ako je aktivna uključenost, odnosno pozornost onoga koji uči bila veća. Trajanje pozornosti je vrlo varijabilno i ovisi o brojnim čimbenicima. U neurobiološkom smislu odabirna pozornost (fokusirana usmjerenost pažnje ili tenacitet) većinom ovisi o specifičnim jezgrama (talamičkim i drugim subkortikalnim) koje aktiviraju moždanu koru, a često je sačuvana i u kasnim stadijima neurodegenerativnih bolesti (npr. Alzheimerovoj bolesti). Socijalno sudjelovanje je odmalena glavna aktivnost kroz koju učimo. Kroz socijalne aktivnosti većinom nesvjesno internaliziramo (usvajamo) aktivnosti, navike, vokabular i ideje članova zajednice u kojoj živimo - oponašanje (imitacija) i identifikacija su toliko superiorni načini učenja da su tijekom evolucije mozga čovjeka nadvladali sve druge oblike učenja.

"Zrcalni neuroni"

Nakon moždanog udara dolazi do kortikalne reorganizacije i uključivanja nedominantne hemisfere u stvaranje govora.

U novije vrijeme su metodom funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) u područjima moždane kore zaduženim za planiranje i izvršavanje motoričkih aktivnosti (uključujući jezične), npr. velika područja premotoričke i tjemene moždane kore, "otkriveni" tzv. "zrcalni" (engl. mirror) neuroni koji se ne aktiviraju samo izvođenjem određene radnje, već i samim gledanjem (promatranjem) te radnje (tj. motoričke aktivnosti drugih osoba). Tijekom promatranja radnje oni izbijaju samo ako radnju obavlja biološki subjekt (npr. ruka), pri čemu se premotorni korteks aktivira na tzv. somatotopski način. Parijetalni korteks se aktivira samo kad se radnja vrši na nekom objektu (npr. uzimanje olovke), dok aktivacija premotornog korteksa nije ovisna o objektu. Čini se da su u Brokinom području za govor, koje u lijevoj hemisferi obuhvaća tzv. Brodmanova područja BA44 i BA45 u donjem čeonom girusu, osim govora, predstavljeni i pokreti ruke. Funkcionalnim slikovnim (fMRI) i magnetoencefalografskim prikazom mozga potvrđeno je da su Brokino područje i premotorički korteks aktivni tijekom izvođenja pokreta rukom, kao i tijekom promatranja sličnih pokreta druge osobe. Istraživanja također pokazuju da je podražljivost (ekscitabilnost) motornog korteksa za ruku na dominantnoj hemisferi povećana tijekom glasnog čitanja. Ipak, u bolesnika koji su se djelomično oporavili od afazije uzrokovane moždanim udarom, takav učinak primijećen je u nedominantnoj hemisferi. Iz toga slijedi da je nakon moždanog udara došlo do kortikalne reorganizacije i uključivanja nedominantne hemisfere u stvaranje govora. Čini se da su u Brokinom području za govor, koje u lijevoj hemisferi obuhvaća tzv. Brodmanova područja BA44 i BA45 u donjem čeonom girusu, osim govora, predstavljeni i pokreti ruke. Funkcionalnim slikovnim (fMRI) i magnetoencefalografskim prikazom mozga potvrđeno je da su Brokino područje i premotorički korteks aktivni tijekom izvođenja pokreta rukom, kao i tijekom promatranja sličnih pokreta druge osobe. Istraživanja također pokazuju da je podražljivost (ekscitabilnost) motornog korteksa za ruku na dominantnoj hemisferi povećana tijekom glasnog čitanja. Ipak, u bolesnika koji su se djelomično oporavili od afazije uzrokovane moždanim udarom, takav učinak primijećen je u nedominantnoj hemisferi. Iz toga slijedi da je nakon moždanog udara došlo do kortikalne reorganizacije i uključivanja nedominantne hemisfere u stvaranje govora. Premda su interpretacije fMRI u bolesnika s afazijom proturječne, prihvaćeno je mišljenje da je u tih bolesnika desna hemisfera aktivnija u odnosu na zdrave pojedince. To se objašnjava smanjenjem transkalozne inhibicije iz dominantne hemisfere. Osim toga, podatak da bolesnici s afazijom ne mogu prepoznati pokrete ruku pri pantomimi, također ukazuje na povezanost područja za pokrete ruku i jezičnog područja. Odgovor na pitanje zašto se područje za pokrete ruke i Brokino područje poklapaju možemo potražiti u rezultatima istraživanja izvršenim na primatima. Kortikalno područje F5 majmuna dio je donjeg čeonog područja i odgovara Brokinom području za govor čovjeka. Ono uz područje za ruku sadrži i područje za usta i lice, te se njegovom stimulacijom potiču pokreti ruku i ustiju. Prema teoriji Rizzolattija i Arbiba područje koje je bilo preteča F5 područja odigralo je ključnu ulogu u komunikaciji putem gestikulacije licem i rukama. Besmisleni zvukovi su postupno poprimali specifično značenje tako da je sustav "zrcalnih" neurona koji koordinira pokrete ruku i ustiju, postao temelj za evoluciju govora. U skladu s tom teorijom podudara se i dobro poznata sprega gestikulacije i govora u čovjeka. Isto tako, pokazalo se da ljudi koji mucaju prekidaju gestikulaciju kad počnu mucati, a njezin početak se podudara s početkom tečnog govora. Nadalje, u dvojezične djece pokreti rukama povezani s govorom razvijaju se istovremeno s razvojem pojedinog jezika. Iz navedenog može se zaključiti da "zrcalni" neuroni u čovjeka uključuju najmanje Brokino područje, primarni motorni korteks i moždanu koru parijetalnog režnja oko vrška gornje sljepoočne brazde, a Brokino područje usklađuje djelovanje ovog sustava. Stoga se čini da je Brokino motoričko područje za govor nastalo i lateraliziralo se povećanjem susjednog područja neurona specijaliziranih za izvođenje pokreta desne ruke.

Umjesto zaključka

Na kraju treba iznova naglasiti da je plastičnost mozga čovjeka ogromna (a nakon oštećenja još i veća!), te da se ovo njegovo trajno svojstvo treba iskoristiti za "ponovno" učenje bolesnika s neurodegenerativnim bolestima. Svi su unutarnji čimbenici učenja u stalnoj i neprekidnoj interakciji s okolinom, pa da je stoga popravak i daljnji napredak uvijek moguć.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
MaxirinoGastalBisolex
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: