x
x

Učenje temeljeno na problemu sastavnica uspješne edukacije zdravstvenih radnika

  prof. dr. sci. Dubravka Šimunović
  Tanja Bakoška

  29.08.2008.

Danas se sve više nameće potreba za uvođenjem učenja temeljenog na problemu. Cilj je edukacije da studenti usvoje potrebna znanja, vještine i stavove za rad s pacijentima ta da nauče kako koristiti kritički osvrt u praksi.

Učenje temeljeno na problemu sastavnica uspješne edukacije zdravstvenih radnika

Što je učenje temeljeno na problemu (PBL)?

PBL je engleska kratica koja označava "Problem based learning", a u prijevodu znači "Učenje temeljeno na problemu". Razlog uključivanja PBL-a je već poznata činjenica da se u Republici Hrvatskoj od ak.god. 2005./06. počeo primjenjivati Bolonjski proces koji se temelji na deklaracijama čija su načela kompatibilna s načelima PBL-a. Dinamičnost Bolonjskog procesa zahtjeva konstantno usavršavanje nastavnih programa, pri čemu je naglasak na što boljoj edukaciji. Cilj je edukacije da studenti usvoje potrebna znanja, vještine i stavove za rad s pacijentima ta da nauče kako koristiti kritički osvrt u praksi. Time se stječu uvjeti za kasnije efikasno funkcioniranje u promjenjivom, kompleksnom kliničkom okružju. Jedna od brojnih definicija PBL-a glasi: "Načela i procesi PBL-a su usmjereni ka optimalizaciji studentovog razvoja i rasta znanja i razumijevanja, poticanje kritičkog rezoniranja i donošenja odluka baziranih na relevantnom znanju, sudjelovanje u samousmjerenom i cjeloživotnom učenju te poticanje i njegovanje rada u timu." (Barows, 2000).

Razvoj PBL-a

PBL se razvio u medicinskoj edukaciji u Kanadi 1960-tih kao odgovor na nedostatke tradicionalne edukacije. Tijekom narednih godina primjer Kanade slijede Australija, Švedska, Velika Britanija. Danas postoji mreža PBL edukatora unutar paneuropskog Erasmus programa, a u svijetu se proširio na područja kao što su ekonomija, znanost i tehnologija, umjetnost, arhitektura, pravo, policijska edukacija, socijalni rad i malo manje na područja društvenih znanosti te pedagošku edukaciju.

Karakteristike PBL-a Karakteristike PBL-a determinirane su učenjem koje se odvija unutar grupa s malim brojem studenata i tutorom. Unutar grupe preuzimaju se određene uloge te se radi na problemu (zadatku) po pristupu "7 koraka ". Tijekom svakog sastanka grupe raspravlja se o ciljevima prethodnog zadatka i zatim se prelazi na novi zadatak s ciljem da se kod studenata razviju:

  • vještine rješavanja problema
  • vještine rada u timu
  • komunikacijske vještine
  • vještine mišljenja
  • vještine managementa vremena
  • vještine služenja računalom
  • vještine informiranja.

Zadatak tutora je nadziranje diskusije uz usmjeravanje, i u pogledu sadržaja, odnosno ostvarivanja definiranih ciljeva za učenje, ali i u pogledu prolaza kroz proces PBL-a. Obično se studentima predstavljaju zadaci koji mogu biti svrstani u jednu od 4 kategorije ovisno o karakteristikama zadatka i ciljevima učenja. Procjena studenata je unaprijeđena kroz provođenje samoprocjene, procjene od stane tutora i kolega. Kao što smo već prije spomenuli, zadaci u tutorskim grupama provode se po principu pristupa u "7 koraka ".

Za bolju ilustraciju navodimo jedan od primjera koji je u uskoj vezi s praksom.

Primjer Zadatak koji se prezentira studentima: Hrvatski zavod za javno zdravstvo je proveo u 2002. godini, na reprezentativnom uzorku učenika petih i sedmih razreda osnovnih i prvih razreda srednjih škola međunarodno istraživanje o zdravlju i ponašanju školske djece, na ukupno 4397 učenika (2180 dječaka i 2217 djevojčica). Jedno od istraživanih područja učeničkog života bilo je škola i školsko okruženje, a pitanja su uključivala i bullying (nasilje) u školi. Svaki četvrti dječak i svaka peta djevojčica smatraju da su u posljednjih nekoliko mjeseci bili izloženi bullyingu. Svaki treći dječak i svaka peta djevojčica provodili su neki od oblika nasilja prema svojim vršnjacima u školi.

1.korak Objašnjavaju se nepoznati termini i koncepti (u ovom slučaju termin bullying).

2.korak Slijedi definiranje glavnog problema odnosno studenti moraju objasniti zašto se u osnovnim i srednjim školama javlja bullying?

3.korak Analizira se problem putem brainstorminga, što znači da se studenti trebaju zapitati neko od slijedećih pitanja: Koji su uzroci bullyinga? Kakav utjecaj ima društvo: masovni mediji, odrasli, osobno porijeklo, karakter, genetika? Kakav je odnos između žrtve i onoga koji provodi bullying? Je li moguće prevenirati ili smanjiti bullying? Neka pitanja u pogledu sankcija ili kazni: je li to problem roditelja, učitelja, države, policije?

4.korak Provodi se sistematična klasifikacija hipoteza i navode moguća rješenja, kao npr. različiti oblici bullyinga, karakteristike protagonista i žrtava, prevencija, uloga drugih osoba itd.

5.korak Definiraju se ciljevi za učenje.

6.korak Traže se dodatne informacije izvan grupe.

7.korak U posljednjem koraku provodi se integracija novih informacija i izvještavanje tutorske grupe. Opisanim pristupom i primjenom PBL-a kao sastavnice moderne edukacije zdravstvenih djelatnika ostvaruju se brojni ciljevi.

Zaključak

Nužno se nameće potreba za uvođenjem učenja temeljenog na problemu. Dosadašnja iskustva i informacije ukazuju na poteškoće na koje nailaze studenti i diplomati u situacijama koje od njih zahtijevaju praktičan angažman i primjenu teorijskih znanja u praktičnom radu. Stoga, uvođenje učenja na problemu kao bazičnog predmeta i ujedno sastavnice procesa usvajanja novih znanja i vještina, zasigurno će doprinijeti kvaliteti edukacije zdravstvenih djelatnika i svih srodnih profila koji imaju potrebu, uz teorijska znanja, pružiti konkretne strategije za djelovanje u praksi.

Literatura:

Armstrong E: A hybrid model of problem-based learning. In: Boud D and Feletti G (editors): The challenge of problem-based learning, 137-149. London, Kogan Page, 1991
Barr RD and Tagg J: From teaching to learning - a new paradigm for undergraduate education. Change, Nov/Dec.1995:13-25 (also available online at http://critical.tamucc.edu/~blalock/readings/tch2learn.htm )
Hmelo-Silver, C. E. (2004). Problem-based learning: What and how do students learn? Educational Psychology Review, 16, 235-266.
Hmelo-Silver, C. E. & Barrows, H. S. (2006). Goals and strategies of a problem-based learning facilitator. Interdisciplinary Journal of Problem-based Learning, 1. 21-39.
Schmidt HG: Foundations of problem-based learning: some explanatory notes. Medical Education 27:422-432, 1993
Sweller, J. (1988). "Cognitive load during problem solving: Effects on learning". Cognitive Science 12 (1): 257-285.
Sweller, J., & Cooper, G. A. (1985). "The use of worked examples as a substitute for problem solving in learning algebra". Cognition and Instruction 2 (1): 59-89.
Cooper, G., & Sweller, J. (1987). "Effects of schema acquisition and rule automation on mathematical problem-solving transfer". Journal of Educational Psychology 79 (4): 347-362.
Sweller, J., Van Merrienboer, J., & Paas, F. (1998). "Cognitive architecture and instructional design". Educational Psychology Review 10: 251-296.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
MaxirinoIbuxin RapidGastal
VEZANI SADRŽAJ > <
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: