x
x

Terapija inhibitorima protonske crpke i rizik infekcije s Clostridium difficile

  prof. dr. sc. Neven Ljubičić, dr. med., specijalist internist-gastroenterolog

  05.05.2015.

Recentno publicirane meta-analize jasno pokazuju povezanost terapije inhibitorima protonske crpke i infekcije s Clostridium difficile, posebice u starijih osoba i bolesnika sa značajnim komorbiditetom.

Terapija inhibitorima protonske crpke i rizik infekcije s Clostridium difficile

Uvod

Inhibitori protonske crpke (IPP) su najčešće propisivani lijekovi na svijetu, kako u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite tako i u bolničkim uvjetima (1). Premda se nedvojbeno radi o lijekovima s brojnim indikacijama i neupitnom djelotvornosti, dugotrajno uzimanje IPP-a može biti povezano s nizom potencijalnih neželjenih učinaka poput interakcija s drugim lijekovima ili primjerice povećanom učestalosti prijeloma (2). 

Infekcija s Clostridium difficile

Nekoliko recentno publiciranih meta-analiza jasno pokazuju povezanost između terapije inhibitorima protonske crpke i infekcije s CD, posebice u starijih osoba i bolesnika sa značajnim komorbiditetom.

Infekcija bakterijom Clostridium difficile (CD) predstavlja jedan od većih javno-zdravstvenih problema. Procjenjuje se da je učestalost spomenute infekcije u zadnjih desetak godina u kontinuiranom porastu i nerijetko je povezana sa značajnom stopom smrtnosti, posebice u starijih osoba. Nekoliko recentno publiciranih meta-analiza jasno pokazuju povezanost između terapije inhibitorima protonske crpke i infekcije s CD, posebice u starijih osoba i bolesnika sa značajnim komorbiditetom. Rezultati meta-analize Tleyeh-a i suradnika zorno pokazuju nedvojbenu povezanost između terapije inhibitorima protonske crpke i infekcije CD (Tablica 1) (3). U konačnici, takvi rezultati ne čude obzirom da već dugo znamo kako protrahirano stanje hipoklorhidrije, a posebice aklorhidrije može rezultirati povećanom prijemčivosti i rizikom nastanka brojnih infekcija probavnog sustava (4). 

Neracionalna propisivačka praksa

uz primjenu antibiotika broj bolesnika s infekcijom CD povećava se za nevjerojatnih osam puta. Upravo je to podatak koji možemo i moramo smatrati klinički značajnim.

Premda bi se na prvi pogled moglo činiti da su IPP kompromitirana skupina lijekova i da je restrikcija u propisivanju ove skupine lijekova više nego neophodna, istina je (ipak) negdje na sredini. Naime, sasvim je sigurno da se IPP nerijetko propisuju bezrazložno, a ponekad i prekomjerno, često bez „prave“ indikacije. To je najčešće slučaj u bolesnika s  gastroezofagealnim refluksom ili bolesnika koji iz raznih razloga uzimaju IPP u profilaksi (odreda svi bolesnici koji uzimaju acetilsalicilnu kiselinu, nesteroidne antireumatike, antiagregacijsku i/ili antikoagulacijsku terapiju ili kortikosteroide, a bez prethodne ocjene povećanog rizika za nastanak lezija sluznice probavnog sustava i potencijalnih komplikacija poput krvarenja). Drugim riječima, određena restrikcija u propisivanju IPP-a je zasigurno potrebna, ali razlog za to nije kompromitiranost IPP-a zbog potencijalne udruženosti s infekcijom CD nego nepoštivanje indikacija, posebice za profilaktičku primjenu. Studije navedene u Tablici 1. su uključivale nadasve heterogene skupine bolesnika s različitim bolestima i različitom terapijom. Ako potencijalnu povezanost IPP-a s infekcijom CD usporedimo s antibioticima širokog spektra za koje jako dobro znamo da izravno mogu rezultirati infekcijom CD, doći ćemo do prave istine. Naime, u bolesnika koji uzimaju IPP rizik infekcije s CD se prosječno povećava za 1,65 puta. S druge strane, na tisuću hospitaliziranih bolesnika, četrnaest dana po prijemu u bolnicu, infekcija CD će biti dokazana u 42 bolesnika koji su liječeni antibioticima i svega u 5 bolesnika koji nisu primali antibiotsku terapiju (5). Dakle, uz primjenu antibiotika broj bolesnika s infekcijom CD povećava se za nevjerojatnih osam puta. Upravo je to podatak koji možemo i moramo smatrati klinički značajnim. 

Recenzent: Doc. dr sc. Ivica Grgurević, docent Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za unutarnje bolesti, KB Dubrava, Zagreb.

Literatura

  1. Cahir C, Fahey T, Teeling M, et al. Potentially inappropriate prescribing and cost  outcomes for older people: a national population study. Br J Clin Pharmacol 2010;69:543–552.
  2. Thomson ABR, Sauve MD, Kassam N, Kamitakahara H. Safety of the long-term use of proton pump inhibitors. World J Gastroenterol 2010;16:2323-2330.
  3. Tleyjeh IM, Bin Abdulhak AA, Riaz M, et al. Association between proton pump inhibitor therapy and Clostridium difficile infection: a contemporary systematic review and meta-analysis. PLOS ONE | www.plosone.org 2012;7:e50836
  4. Ljubičić N, Rotkvić I. Potencijalni rizici farmakološki izazvane hipoklorhidrije u liječenju ulkusne bolesti. Med Pregl 1989;17:65-68.
  5. Howell MD, Novack V, Grgurich P, et al. Iatrogenic gastric acid suppression and the risk of nosocomial Clostridium difficile infection. Arch Intern Med 2010;170:784–790.

OGLASI
Ibuxin RapidAndol PROMaxirino
OGLAS
Maxirino
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: