Medicus 2013;22(2):145-149
model. Kako se i u ostalim slikama katkad isprepleću događaji,
tako i ovdje nalazimo elemente iz prethodnog događaja, tj.
Na-
vještenja,
a istodobno nas s nekoliko neuobičajenih detalja autor
gotovo uvodi u sljedeći događaj, tj. Rođenje Kristovo. Iz prethod-
nog događaja to je golubica koja lebdeći na zlatnome sunčanom
ovalu šalje Božju Riječ u obliku svjetlosnih zraka premaMariji. U
stražnjem dijelu prizora s lijeve strane je klecalo uz koje je Mari-
ja provodila najveći dio vremena, pa je u većini prikaza tu i pri-
mila
radosnu vijest
. Ne manje zanimljivi detalji uz desni zid su
otvorena škrinja s čistim rubljem i vaza s procvjetalim ljiljanom,
a sasvim desno, u zatamnjenoj prostoriji sjedi sv. Josip u molitvi
s dilemom koju će mu donijeti spoznaja o Marijinoj trudnoći, a
u samom kutu, jedva vidljiva je i pripremljena kolijevka. Riječ je
o eksplicitnim asocijacijama koje nagovještavaju pripremljenost
za rođenje djeteta Isusa, što će autor po uobičajenom redoslijedu
odvojeno prikazati na sljedećoj slici. Kako je u ovomslučaju riječ
o apokrifnimdetaljima (poput primalja, tople vode i kupanja no-
vorođenčeta), inače čestimu starijimprikazima Isusova rođenja,
ali nakon Tridentskog koncila gotovo zabranjenima, fra Serafin
to nije smio uklopiti u svoj prikaz rođenja u štalici, pa je za svaki
slučaj iskoristio prethodni prizor. Na taj je način, svjesno ili ne-
svjesno, kao i na jednoj od prethodnih slika gdje je prikazano ro-
đenje Marijino dao i određenu zdravstvenoodgojnu poruku (11,
19). Procvjetali ljiljan nije samo suptilna dekoracija već i simbol
čistoće koji se posebno povezuje s Djevicom Marijom (
Djevičin
cvijet
) pa se gotovo redovito susreće u
Navještenju
u ruci arkan-
đela Gabrijela ili u vazi (20).
Marija i Elizabeta kao pozlaćene drvene
skulpture u Varaždinu
Za sljedeći primjer prikaza susreta Marije i Elizabete odabra-
na su dva polikromirana i pozlaćena drvena kipa što ih je za
glavni oltar franjevačke crkve sv. Ivana Krstitelja izradio kipar
Francis ChristophReiss
izMaribora 1699/1700. (slika 3) (21, 22).
Kipovi nadnaravne veličine (195 i 199 cm) smješteni su na
gornjem katu glavnog oltara odmah iznad sv. Ivana Krstite-
lja. Time se, očito ne slučajno, željela iskazati posebna po-
čast i Isusovoj majci Bl. Djevici Mariji koja se tu protokolar-
no smještava i sv. Elizabeti, majci Ivana Krstitelja posebno u
trenutku prve spoznaje fizičkog početka svečeva života.
Kipovi su dinamično izvedene figure okružene mekanim
naborima odjeće koji suptilno asociraju na tjelesne promje-
ne kao posljedicu rane trudnoće. No, iznad svega, oslobođen
sputanosti 17. stoljeća tumačeći pritom psihičko raspolože-
nje u duhu zrelog baroka, autor je znalački dočarao ugođaj
žive međusobne komunikacije ne samo svetačkih likova već
i dviju sretnih ovozemaljskih žena.
Pohođenje
kaominijatura u krunici /
ružariju izMutvorana
Kao četvrti primjer uprizorenja posjeta Bl. Djevice Marije sv.
Elizabeti izabran je drugi u nizu karakterističnih okruglih me-
daljona s petnaest novozavjetnih prizora koji ilustriraju načelo
meditacije ružarija – kršćanske pobožnosti posvećene Bogoro-
dici, a dijeli se na pet radosnih, pet žalosnih i pet slavnih otaj-
stava. Prvih pet vezano je uz rođenje, djetinjstvo i odrastanje
147
SLIKA 2.
FRA SERAFIN SCHÖN: POHOD ELIZABETI, OKO 1630,
ZIDNA SLIKA U CIKLUSU IZ ŽIVOTA MAJKE BOŽJE. FRANJE-
VAČKI SAMOSTAN SVETIŠTA MAJKE BOŽJE NA TRSATU U RIJECI.
SLIKA 3.
FRANCIS CHRISTOPH REISS: POHOĐENJE MARIJINO,
1699-1700, DRVO, POLIKROMIRANO I POZLAĆENO. FRANJE-
VAČKA CRKVA SV. IVANA KRSTITELJA, VARAŽDIN. (FOTOGRAFI-
JA S IZLOŽBE UMJETNIČKO I KULTURNO NASLJEĐE HRVATSKE
FRANJEVAČKE PROVINCIJE SV. ĆIRILA I METODA U KLOVIĆE-
VIM DVORIMA U ZAGREBU, 2000.
Iz povijesti medicine i farmacije
