Medicus 2013;22(2):145-149
Isusa Krista te se prikazuju preko motiva:
Navještennje, Poho-
đenje, Rođenje, Prikazanje
i
Pronalaženje
(djeteta Isusa) (7, 23).
Izabrana slika djelo je nepoznatog majstora iz sredine 18. sto-
ljeća, a nalazi se u župnoj crkvi sv. Marije Magdalene u mjestu
Mutvoran u Istri (slika 4). Radi se o drugom okruglom meda-
ljonu u nizu pod nazivom
Misterij Rozarija
koji okružuje oltar
s renesansnim drvenim kipom Bogorodice s Djetetom (14, 24).
Umedaljonu je uminijaturističkoj maniri uhvaćen trenutak su-
sreta dviju radosnih žena koje hrle u zagrljaj. Događaj je lociran
u nedefiniranom interijeru lišenom sporednih detalja, dok iz
pozadine događaj promatraju njihovi muževi sv. Josip i sv. Za-
harija. Raskošni kolorit kojimse koristimajstor u cijelomnizuu
ovomprizoru dodatno pojačava radost događaja.
Osim ovih četiriju, netom prikazanih primjera ikonografske
percepcije trudnoće u sakralnoj umjetnosti, ostao je zacijelo
još niz interesantnih primjera, mogućih pristupa i zanimlji-
vih pojedinosti.
RASPRAVA
Tijekom obilaska sakralnih objekata i muzejskih zbirki na
području zapadne Hrvatske te pregledom relevantne lite-
rature (12-16) registrirano je dvadesetak sličnih zanimljivih
primjera iz hrvatske baštine. Iz likovnih monografija te po-
sebno iz izvora u elektroničkimmedijima izdvojeno je dalj-
njih pedesetak prikaza teme Vizitacije najpoznatijih svjet-
skih autora nastalih u razdoblju od 12. do 18. stoljeća (23).
Nakon pomnijeg pregleda i sistematizacije navedenih djela
uočava se da se ova tema obično javlja u ciklusu prizora iz Ma-
rijina života, što je slučaj i s naša tri primjera (Beram, Trsat i
Mutvoran), a rjeđe kao zasebno djelo, poput kipova u Varaždi-
nu. U starijimprimjerima gotičkog slikarstva dvije se rođakinje
u početku samo svečano pozdravljaju kao u Bermu, da bi se od
renesanse počele grliti kao u Mutvoranu ili rukom pokazivati
pa čak i dodirivati trbuh. No, nakon protureformacije tema se
ponovo obrađuje pobožno, pa najčešće Elizabeta puna odano-
sti kleči predMarijom. Prizor se obično događa na otvorenome
pred kućom Elizabetina muža Zaharije, a rjeđe u interijeru.
U našim primjerima samo se u Bermu susreću ispred kuće, u
Varaždinu je prostor zanemaren, u Mutvoranu nije definiran,
ali je zato, kao rijetko gdje, na Trsatu interijer kuće izrazito na-
glašen i bogat nama zanimljivim “perinatološkim” detaljima.
Žene su najčešće same kao u Varaždinu i na Trsatu, a katkad
su u drugom planu njihovi muževi – Josip u pratnji, a Zaharija
pred vratima ili u kući kao u Bermu. Nerijetko u prizoru stati-
raju i drugi sveci, osobito oni kojima je posvećena crkva u kojoj
se nalazi ili se primarno nalazila slika.
Kao što je uvodno rečeno o posjetu Bl. Djevice Marije rođaki-
nji Elizabeti, nakon što joj je naviješteno majčinstvo, pripo-
vijeda sv. Luka (1) zaključujući kako je njihov susret pobudio
obostranu radost: Marija je spoznala trudnoću, a Elizabeta
osjetila živo dijete. Stoga, gledano s biomedicinskog motri-
šta, u motivu
Vizitacije
protagonistice su dvije fizički ekspli-
citne trudnice. I dok s teološkog aspekta tu nema nikakvih
dilema, ovozemaljskog umjetnika u praktičnoj imaginaciji
ovog motiva često sputavaju problemi tradicionalnog mora-
la koji mu stoga, katkad i ponegdje, u mnogome predodre-
đuju likovni izražaj
.
Valja podsjetiti da je u prethodnom kanonski definiranom
događaju –
Navještenju
Bl. Djevici Mariji predodređena me-
tafizička spoznaja začeća posredstvom Duha Svetoga. Stoga
je svaka potencijalna
licentia poetica
u vizualizaciji tog moti-
va unaprijed sputana te se ikonografski svodi na nagovještaj
trudnoće sluhom „
conceptio per aurem
” pri čemu Riječ Bož-
ja (lat.
Verbum
i grč.
Lógos
) u obliku svjetlosnih zraka ulazi u
Bogorodicu kroz njezino uho (24). No, dok se u primjeru za-
čeća, koje će ostati neobjašnjeno i oficijalnoj medicini do 18.
stoljeća, a puku i dalje, mogla koristiti metafizička imagina-
cija, u primjeru trudnoće to više nije moglo proći. Tu se kao
prva praktična ikonografska dilema nameće pitanje kako na
najprimjereniji način dočarati osjećaje, u rasponu od iznena-
đenja i zbunjenosti do radosti, što ih je izazvalo saznanjemla-
de i nespremne Marije o stvarnoj vlastitoj trudnoći, a zatim
to isto približiti i objasniti suvremenoj ženi. Srećom, srednji
vijek i renesansa gledaju na čovjeka s puno više naturalizma
negoli neke kasnije epohe. Religiozni se umjetnici baš i bave
temama života, rađanja, obećanja spasenja preko novorođen-
čadi koja će imati važnu ulogu itd. Stoga je
licentia poetica
u
mnogome slobodnija tako da se Marijina spoznaja majčin-
stva u brojnim prikazima
Vizitacije
očitava u raskošnoj paleti
detalja – od nedužno začuđenog pogleda usmjerenog prema
trbuhu, preko više ili manje diskretno naglašenih nabora na
njezinoj haljini do eksplicitnih znakova trudnoće – karakteri-
stičnog stava tijela s vidno povećanim trbuhom i prsima, što
je sve očito i na našim primjerima.
148
Škrobonja A.
SLIKA 4.
NEPOZNATI SLIKAR: SUSRET BL. D. MARIJE I SV.
ELIZABETE, DRUGI MEDALJON U NIZU SLIKA POD NAZIVOM
MISTERIJ ROZARIJA, SREDINA 18. ST. ŽUPNA CRKVA SV. MARI-
JE MAGDALENE, MUTVORAN U ISTRI.
