x
x

Stanje mentalnog zdravlja u Republici Hrvatskoj

  23.08.2012.

Poremećaji uzrokovani alkoholom, shizofrenija, depresivni poremećaji, reakcije na teški stres i ostali duševni poremećaji uzrokovani oštećenjem i disfunkcijom mozga i fizičkom bolešću vodeće su dijagnostičke kategorije u bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja. Te dijagnostičke kategorije predstavljaju oko dvije trećine svih hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja.

Stanje mentalnog zdravlja u Republici Hrvatskoj
Mentalni/duševni poremećaji u Hrvatskoj, kao što je slučaj i na razini svijeta, predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema. Stoga je, sukladno Nacionalnoj strategiji zaštite mentalnog zdravlja, potrebno osigurati aktivan multidisciplinarni pristup u očuvanju mentalnog zdravlja kao i provođenje kontinuiranih programa prevencije mentalnih poremećaja.

Cilj: Epidemiološki prikaz pokazatelja mentalnog zdravlja za Republiku Hrvatsku.

Metode: Korišteni su podatci rutinske zdravstvene statistike, Registra za psihoze i Registra o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prikazani metodama deskriptivne epidemiologije.

Rezultati: Skupina mentalnih/duševnih poremećaja godinama sudjeluje s udjelom oko 7% u ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj. Više od 70% hospitalizacija u dobi je 20-59 godina što svrstava ovu skupinu, uz novotvorine, u vodeće uzroke bolničkog pobola u radno aktivnoj dobi. Također, svaki 4 ili 5 dan bolničkog liječenja koristi se za mentalne poremećaje te su oni i vodeća skupina bolničkog pobola prema korištenju dana bolničkog liječenja. U 2010. godini registrirano je 41.144 hospitalizacija te je korišteno 1.448.976 bolničkih dana za skupinu mentalnih poremećaja. Poremećaji uzrokovani alkoholom, shizofrenija, depresivni poremećaji, reakcije na teški stres i ostali duševni poremećaji uzrokovani oštećenjem i disfunkcijom mozga i fizičkom bolešću vodeće su dijagnostičke kategorije u bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja. Te dijagnostičke kategorije predstavljaju oko dvije trećine svih hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja. Prema broju korištenih dana bolničkog liječenja shizofrenija je vodeći uzrok pobola s udjelom oko 30%. U višegodišnjem razdoblju registrira se, uz oscilacije, porast pobola zbog mentalnih poremećaja u bolničkom morbiditetu. Stopa hospitalizacija iznosila je 1995. godine 632,2, a 2010. godine 927,2/100.000. Ukupni broj dana liječenja s prosječnim trajanjem po hospitalizaciji kroz godine opada; 1995. godine prosječno trajanje liječenja bilo je 52,4 dana, dok je 2010. godine bilo 35,2 dana. Sličan trend kretanja hospitalizacija bilježi se i kod najčešćih dijagnostičkih kategorija u skupini mentalnih poremećaja. Prema podatcima Registra za psihoze prosječna dobno-standardizirana stopa bolničke incidencije shizofrenije i shizoafektivnog poremećaja iznosi 0,22, a procijenjena prevalencija 4,5 na 1.000 stanovnika. Mentalni poremećaji sudjeluju s oko 7% u ukupnom broju pregleda na razini specijalističko-konzilijarne djelatnsti te s oko 5% u ukupnom broju registriranih dijagnoza u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Na razini ovih djelatnosti također se zapaža uzlazni trend pobola od mentalnih/duševnih poremećaja. U 2010. godini registrirana su ukupno 610.234 psihijatrijska pregleda u specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti te 593.647 dijagnostička entiteta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Neuroze, afektivni poremećaji povezani sa stresom i somatoformni poremećaji s udjelom većim od 50% vodeća su dijagnostička podskupina na razini primarne zdravstvene zaštite. Prema podatcima Registra osoba s invaliditetom oko 26% svih uzroka invaliditeta odnosi se na osobe čiji su osnovni uzroci invaliditeta ili komorbiditetne dijagnoze iz skupine mentalnih poremećaja i mentalne retardacije.

Zaključak: Prema procjenama opterećenja bolestima za Hrvatsku, mentalni i neurološki poremećaji na 2. su mjestu, iza kardiovaskularnih bolesti, među vodećim skupinama dizabiliteta. Također, među 10 vodećih uzroka opterećenja prema pojedinačnim dijagnostičkim kategorijama čak su tri iz skupine mentalnih poremećaja: unipolarni depresivni poremećaji na 3. mjestu, duševni poremećaji uzrokovani alkoholom na 4. mjestu te Alzheimerova i druge demencije na 7. mjestu. Prema svim pokazateljima mentalni/duševni poremećaji u Hrvatskoj, kao što je slučaj i na razini svijeta, predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema. Stoga je, sukladno Nacionalnoj strategiji zaštite mentalnog zdravlja, potrebno osigurati aktivan multidisciplinarni pristup u očuvanju mentalnog zdravlja kao i provođenje kontinuiranih programa prevencije mentalnih poremećaja.

Maja Silobrčić Radić
Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Rad prezentiran na 2. hrvatskiom kongresu o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji održanom od 9. do 11. veljače, 2012. godine u Zagrebu.

http://www.psihijatrija-prevencijairehabilitacija.com/program.html

OGLASI
BisolexMaxirinoGastal
VEZANI SADRŽAJ > <
OGLAS
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: