x
x

Autoimune bolesti i infekcije

  18.11.2011.

Autoimune bolesti predstavljaju skupinu heterogenih multiorganskih bolesti u kojima infekcije igraju važnu ulogu kako u etiopatogenezi tako i u kliničkom tijeku bolesti. Usprkos činjenici da je u terapijskom smislu zadnjih desetljeća napravljen veliki pomak čime se uspjelo postići bolje rezultate u kontroli autoimunih bolesti, infekcije su još uvijek u ovih bolesnika glavni uzrok morbiditeta i mortaliteta.

Autoimune bolesti i infekcije

Puno je kliničkih podataka i eksperimentalnih dokaza koji pojavu autoimunosti i autoimunih bolesti povezuju s infekcijom. U autoimuno predisponirane osobe infektivni agens - bakterija, virus, parazit - može biti "trigger" pojavi i rekrudescenciji bolesti.
U kliničkoj praksi infekcije su nedvojbeno jedna od najozbiljnijih komplikacija autoimunih bolesti i odmah poslije kardiovaskularnih bolesti, najčešći razlog smrti.

Predispozicija infekcijama u autoimunih bolesnika posljedica je poremećaja imunosnog odgovora uvjetovanog osnovnom bolesti i imunosupresivnom medikacijom.

Bakterijske infekcije odgovorne su za 80% infektivnih komplikacija u autoimunih bolesnika, a najučestaliji uzročnici su Staphylococcus aureus, Streptococcus pyogenes, S. pneumoniae, Escherichia coli. Pojava multirezistentnih, hospitalnih infekcija u ovih bolesnika predstavlja sve veći problem.
Nove terapije (biološki lijekovi) povezuju se s povećanom incidencijom tuberkuloze, koja se u 25-30% pacijenata manifestira ekstrapulmonalno - zahvaćajući kosti, zglobove, mekotkivne strukture, bubreg, CNS.
Zadnjih se desetljeća prati porast oportunističkih gljivičnih infekcija u autoimunih bolesnika. Candida je najučestalija, a specifičan su problem infekcije Cryptococcusom koje je nerijetko teško razlikovati od egzacerbacije CNS lupusa, te infekcije uzrokovane Pneumocystis jiroveci koje se javljaju u pacijenata na terapiji ciklofosfamidom.

Liječenje infekcije u autoimunih bolesnika komplicira činjenica da je imunosupresivnu terapiju u aktivnoj bolesti nemoguće prekidati. Promptno uvođenje ciljane antimikrobne terapije osigurava bolje rezultate liječenja.
Sve više se težine polaže na profilaksu infekcija u autoimunih bolesnika, što predmijeva između ostalog redoviti screening za TBC, HCV, HBV i HIV, profilaktičku primjenu izonijazida (TBC) i sulfometoxazol trimetoprima (Pneumocystis carinii) te primjenu cjepiva oko čega su se stavovi zadnjih godina mijenjali.

Mirna Sentić
Zavod za kliničku imunologiju i reumatologiju, Klinika za unutarnje bolesti,
KBC Zagreb

*sažetak objavljen uz dozvolu organizatora Simpozija:Terapeutici kao imunomodulatori u infektivnim bolestima, travanj 2011. godine

OGLASI
Andol PROMaxfluBisolex
VEZANI SADRŽAJ > <
OGLAS
Bisolex
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: