Histološki je karakterizirana gustom limfocitnom infiltracijom egzokrinih žlijezda, što pridonosi oštećenju njihove funkcije.

Zahvaćanje žlijezda slinovnica i suznih žlijezda te posljedična suhoća očiju i usta spadaju u najčešće kliničke manifestacije bolesti. SS se može pojaviti kao primarna bolest ili sekundarno uz drugu organ-specifičnu autoimunu bolest te u preklapanju s drugim reumatološkim stanjima. Bolest je ime dobila po švedskom oftalmologu Henriku Sjögrenu.

Dijagnoza SS-a postavlja se na temelju kliničkih i laboratorijskih pokazatelja te objektivnih nalaza zahvaćenosti žlijezda slinovnica i suznih žlijezda. Najčešće u kliničkoj praksi za postavljanje dijagnoze pomažu klasifikacijski kriteriji, iako su oni prvotno razvijeni i validirani u svrhu standardiziranja kohorti bolesnika za uključivanje u klinička ispitivanja i studije. Tijekom godina je predloženo više od deset različitih klasifikacijskih kriterija za SS. Godine 1993. predloženi su prvi multicentrični preliminarni europski klasifikacijski kriteriji za SS. Te kriterije naknadno je revidirala 2002. godine Američko-europska grupa stručnjaka (AECG – prema engl. American- European Consensus Group). Godine 2012. objavljeni su novi, dosta izmijenjeni klasifikacijski kriteriji Američkoga reumatološkog društva za SS koji nisu donijeli velikih dijagnostičkih pomaka. Za klasifikaciju bolesti trenutno se koriste kriteriji iz 2016. godine Američkog reumatološkog društva (ACR – prema engl. American College of Rheumatology) i Europskog saveza udruga za reumatologiju (EULAR – prema engl. European Alliance of Associations for Rheumatology).

Značajna je izmjena u novim kriterijima da za klasifikaciju nije nužna prisutnost simptoma suhoće očiju ili usta, već je dovoljno imati neku od sustavnih manifestacija bolesti.

Ljiljana Smiljanić Tomičević, Krešimir Rukavina, Branimir Anić, Miroslav Mayer
Pregledni rad