Pandemija COVID-19 ubrzala je interes i ulaganja zdravstvenih sustava u skrb na daljinu i digitalne tehnologije. Digitalne tehnologije sigurno će se i dalje razvijati, međutim pitanje je koliko će sve te tehnologije biti i usvojene. Uspjeh pojedine digitalne tehnologije ovisi o brzini njihova usvajanja i evoluciji kardiovaskularne skrbi, što zauzvrat ovisi o prevladavanju ključnih prepreka kao što su troškovi i evaluacija vrijednosti digitalnih tehnologija. Studije implementacije i programi podjele rizika mogu pružiti više podataka kako procijeniti učinkovitost novih digitalnih rješenja na razini zdravstvenog sustava.

Ipak, temeljni elementi daljinskog praćenja pacijenata i nosivih tehnologija danas su prisutni u kardiovaskularnoj praksi i očekuje se da će se razvijati i biti prihvaćene na način sličan onome daljinskog praćenja srčanih stimulatora, defibrilatora i ambulantnog EKG-a. Opći ciljevi su prijelaz s epizodne skrbi na asinkronu i kontinuiranu skrb, smanjenje opterećenja pacijenata i njegovatelja, smanjenje strukturnih nejednakosti u pristupu skrbi i poboljšanje učinkovitosti pružanja skrbi utemeljene na dokazima.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Rano otkrivanje i praćenje kardiovaskularnih bolesti može značajno poboljšati ishode kod ojedinih bolesnika. Nosive digitalne tehnologije za zdravlje su se u posljednje vrijeme pojavile kao novi alat u kardiovaskularnoj medicini. Ove naprave nude neinvazivan način praćenja vitalnih parametara, kao što su srčana frekvencija i vrijednosti krvnog tlaka i mogu pomoći u ranom otkrivanju nekih kardiovaskularnih bolesti.

Postoji nekoliko različitih vrsta nosivih digitalnih tehnologija koje su dostupne na tržištu, uključujući pametne satove, mjerače aktivnosti, uređaje za praćenje fitness aktivnosti, pametne naljepnice i dr. Ove nosive digitalne tehnologije nude niz funkcija za praćenje zdravlja, uključujući:

• praćenje srčane frekvencije
• praćenje tjelesne aktivnosti
• praćenje spavanja
• praćenje krvnog tlaka
• praćenje EKG-a

Nosive digitalne tehnologije imaju nekoliko prednosti u usporedbi s tradicionalnim metodama praćenja kardiovaskularnog zdravlja, uključujući:

• Neinvazivnost: udobne su i lagane za nošenje, što ih čini idealnima za dugoročno praćenje.
• Kontinuirano praćenje: mogu kontinuirano prikupljati podatke o zdravlju, što omogućuje rano otkrivanje problema.
• Povećana angažiranost bolesnika: mogu pomoći bolesnicima da budu aktivniji u upravljanju svojim zdravljem.

Neki od izazova nosive digitalne tehnologije su:

• Točnost podataka: Točnost podataka prikupljenih pomoću digitalne tehnologije može varirati ovisno o napravi i načinu korištenja.
• Sigurnost podataka: Važno je osigurati da se podaci o zdravlju prikupljeni na ovaj način sigurno pohranjuju i prenose.
• Troškovi: uređaji mogu biti skupi, što ih čini nedostupnima za sve bolesnike.

Zaključak

Nosive digitalne tehnologije su obećavajući alat za praćenje kardiovaskularnog zdravlja. Iako postoje neki izazovi koji se moraju riješiti, nove tehnologije imaju potencijal poboljšati ishode liječenja bolesnika s kardiovaskularnim bolestima.