Digitalizacija u kardiologiji: revolucija u rukama pacijenata

Digitalne inovacije koje se svakodnevno implementiraju imaju za cilj ne samo pomoći liječnicima da učinkovitije provode postupke liječenja, već pomažu i pacijentima da preuzmu bolju kontrolu nad vlastitim zdravljem.

Kardiologija je polje na koje je razvoj tehnologije uvelike utjecao doprinoseći razvoju novih dijagnostičkih i terapijskih opcija. Razvoj moderne kardiologije je nezamisliv bez svakodnevne implementacije skupih i visokosofisticiranih tehnologija kao što je ultrazvučna dijagnostika, invazivno liječenje perkutanim koronarnim intervencijama ili elektrofiziološko ispitivanje. Razvoj novih digitalnih tehnologija doveo je do značajnog napretka u dijagnostici i liječenju, ali danas doprinosi i upravljanjem dugoročnih ishoda i smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Nosivi uređaji pomažu liječnicima daljinski pratiti stanje pacijenata, telemedicina ruši prostorne prepreke pristupu zdravstvenoj skrbi, dok strojno učenje i umjetna inteligencija omogućuju personaliziranje liječenja za svakog pacijenta.

Telemedicina

Telemedicina se pojavila kao značajan razvoj u digitalizaciji kardiologije. Ova inovacija uključuje daljinsku dijagnostiku i liječenje srčanih bolesti, korištenjem telekomunikacijskih i informacijskih alata. Ovo je osobito važno za pacijente koji žive u udaljenim područjima ili imaju problema s kretanjem, jer izbjegavaju potrebu da putuju u bolnicu na liječenje. Telemedicina također omogućuje liječnicima pružanje liječenja pacijentima izvan redovnog radnog vremena, čime se povećava pristup skrbi.

Neki primjeri svakodnevne implementacije telemedicine su dio medicinskog postupnika već godinama, kao telemedicinsko očitanje CT-a i MR nalaza i konzultacija sa stručnjacima iz drugih medicinskih ustanova čime se i manjim regionalnim medicinskim centrima i njihovim pacijentima omogućava bolja zdravstvena skrb. 

Noviji primjeri implementacije telemedicine

MESI mTablet

Implementiran u Domu zdravlja Zagreb-Centar omogućava u realnom vremenu uvid u pacijentove nalaze i mjerenja koja obavlja patronažna sestra u svojim posjetama, čime se omogućava brža i točnija medicinska komunikacija i pravodobno liječenje

Telemedicinska kontrola EKG-a (usluga Pozivnog centra Klinike Magdalena) kojim Pacijent kod kojeg se sumnja ili kontrolira srčana aritmija uz pomoć jednostavnog uređaja ima 24 sata dnevno mogućnost snimanja 12-kanalnog EKG zapisa i kontakta sa dežurnom liječničkom službom

Virtualna ambulanta Klinike Magdalena

Virtualna ambulanta omogućuje direktnu konzultaciju pacijenta s kardiologom putem video platforme čime se pacijentu omogućava rana i brza dijagnostika te stručno mišljenje i preporuka za daljnje liječenje

Strojno učenje i umjetna inteligencija

Strojno učenje i umjetna inteligencija (AI) postali su ključni alati u svakodnevnom radu, tako i u području kardiologije. Ove tehnologije liječnicima omogućuju predviđanje ishoda pacijenata, dijagnosticiranje medicinskih stanja u ranoj fazi i personalizaciju liječenja. Algoritmi strojnog učenja mogu analizirati velike količine podataka o pacijentima i predvidjeti vjerojatnost budućih srčanih udara, moždanih udara ili drugih kardiovaskularnih bolesti. Ova predviđanja pomažu liječnicima da razviju učinkovitije planove liječenja koji su prilagođeni potrebama pojedinog pacijenta, čime se poboljšavaju ishodi za pacijente.

Dijagnostika potpomognuta umjetnom inteligencijom:

Umjetna inteligencija ima potencijal za podršku kardiolozima u interpretaciji nalaza kao što su EKG ili MR srca. Algoritmi umjetne inteligencije mogu analizirati velike skupove podataka, identificirati obrasce i pomoći u otkrivanju anomalija ili abnormalnosti koje ljudski promatrači mogu propustiti i pomoći u donošenju pravovremene i ispravne dijagnoze.

Prediktivna analitika i sustavi za podršku odlučivanju: korištenjem algoritama umjetne inteligencije, kardiolozi mogu analizirati podatke o pacijentima kako bi identificirali čimbenike rizika i predvidjeli vjerojatnost razvoja određenih kardiovaskularnih stanja što omogućuje personalizirane preventivne mjere i rane intervencije za ublažavanje rizika i poboljšanje ishoda za pacijente. Algoritmi umjetne inteligencije mogu dati preporuke utemeljene na dokazima za planove liječenja, odabir lijekova i proceduralne smjernice. Ovi sustavi analiziraju podatke o pacijentima, kliničke smjernice i nalaze istraživanja kako bi pomogli kardiolozima u donošenju informiranih odluka.

Daljinski nadzor: Sustavi daljinskog nadzora s omogućenom umjetnom inteligencijom omogućuju kontinuirano praćenje pacijenata s kardiovaskularnim stanjima. Ovi sustavi mogu otkriti promjene u vitalnim znakovima, srčanom ritmu i razinama aktivnosti, upozoravajući pružatelje zdravstvenih usluga na potencijalne hitne slučajeve ili potrebu za intervencijom

Primjeri implementacije umjetne inteligencije

MEGI digitalna asistentica, aplikacija razvijena u Klinici Magdalena za svakodnevno praćenje vrijednosti krvnog tlaka koji se grafički prikazuju i daju na analiziranje i terapijsku preporuku liječnicima

vFFR , AI softver koji omogućuje neinvazivnu procjenu značajnosti suženja krvnih žila srca tijekom dijagnostičke koronarografije čime se postiže veća sigurnost zahvata za pacijenta, smanjuju troškovi procedure i omogućuje veća sigurnost u odlučivanju je li potrebna perkutana koronarna intervencija (PCI) na krvnim žilama pacijenta.

Nosivi uređaji

Pametni satovi bilježe vitalne znakove poput otkucaja srca, zasićenost krvi kisikom, temperature kože, te pokazuju razinu stresa korištenjem varijabilnosti otkucaja srca.

Nosivi uređaji kao što su pametni satovi (engl. smartwatches) revolucionalizirali su praćenje zdravstvenog stanja korisnika.

Nekad korišteni samo za brojanje koraka i određivanje vremena, pametni satovi sada su se transformirali u klinički održive zdravstvene alate koji često razotkrivaju bolesti bez upotrebe skupih medicinskih uređaja, smanjujući troškove zdravstvene skrbi i često smanjujući liste čekanja i ubrzavajući put ka pravodobnom liječenju i smanjenju komplikacija.

Pametni satovi danas bilježe vitalne znakove poput otkucaja srca, zasićenost krvi kisikom (SpO2), temperature kože, te pokazuju razinu stresa korištenjem varijabilnosti otkucaja srca.

Ovi ključni podaci, kada se dijele s pružateljima zdravstvenih usluga, mogu pomoći u otkrivanju temeljnih bolesti u ranoj fazi. Obrasci spavanja mogu detektirati opstruktivnu apneju u spavanju, praćenje kalorija i određivanje vrijednosti bazalnog metabolizma što sve pomaže u postizanju i regulaciji zdrave tjelesne težine.

Pojedini pametni satovi opremljeni su senzorima za praćenje pacijentovog otkucaja srca, a neki i sa mogućnošću snimanja EKG zapisa ili čak i vrijednosti krvnog tlaka te se ove informacije zatim mogu prenijeti liječniku koji ih može koristiti za dijagnosticiranje i liječenje pojedinog medicinskog stanja. Korištenje takvih uređaja posebno je korisno jer liječnicima omogućuje praćenje stanja pojedinog bolesnika u stvarnom vremenu i poduzimanje pravovremene intervencije čime se mogu prevenirati često ozbiljne posljedice kao što su tromboembolijski incidenti uslijed neliječene fibrilacije atrija.

Navedeni uređaji, poput Omron HeartGuide (pametni sat za mjerenje krvnog tlaka), Fitbit ili Apple Watch s funkcijom „AFib History“ imaju FDA odobrenje te je samo pitanje vremena implementacije u svakodnevni rad i naših liječnika.

I to je samo početak. Pametni satovi se softverski razvijaju kako bi točno izmjerili razinu šećera u krvi na neinvazivan način! Danas približno 422 milijuna ljudi diljem svijeta živi s dijabetesom i adekvatno liječenje zahtijeva provjere razine glukoze u krvi nekoliko puta dnevno. Neinvazivni uređaj poput pametnog sata danas ima mogućnost povezivanja sa potkožnim uređajem za kontinuirano mjerenje glukoze u krvi (engl. CGM). Aktivno se radi na odobrenju novih pametnih satova s mogućnošću neinvazivnog kontinuiranog mjerenja razine glukoze u krvi uz pomoć senzora koji koriste metodu optičke apsorpcijske spektroskopije. Navedena metoda bi omogućila bolju kontrolu dijagnosticiranim bolesnicima sa šećernom bolešću tipa 2 i smanjila razvoj komplikacija bolesti i incidenciju kardiovaskularnih incidenata te omogućila bolju kontrolu razine glukoze u fizičkim aktivnostima. Fizička aktivnosti je naime nužna za smanjenje rizika razvoja srčano-žilnih bolesti, ali i pomoći u ranoj detekciji predijabetesa, stanja koje je reverzibilno te bi se pomoću pametnog sata kod velikog broja ljudi mogao spriječiti razvoj šećerne bolesti.

Elektronički zdravstveni karton

Elektronički zdravstveni karton (EHR) još je jedan značajan razvoj potaknut digitalizacijom koji pruža potpunu i točnu medicinsku povijest svakog pacijenta, uključujući relevantne dijagnostičke slike i podatke o lijekovima čime se liječnicima olakšava razmjena informacija sa svojim kolegama, u različitim zdravstvenim sustavima, pa čak i u različitim zemljama te se osigurava da pacijenti dobiju sveobuhvatnu skrb bez obzira gdje se nalaze. Implementacija EHR-a u sve zdravstvene ustanove također bi pomogla u uklanjanju medicinskih pogrešaka i pojednostavila bi praćenje pacijenata što bi dovelo do poboljšanja ishoda liječenja.

Budućnost kardiologije je zasigurno vođena kroz digitalizaciju koja utire put bržoj i točnijoj dijagnostici i liječenju koje je prilagođeno potrebama svakog pojedinog pacijenta.

Literatura

1. M.Ragasnehith et al. The role of digital health in the cardiovascular learning healthcare system. Front Cardiovasc Med. 2022. doi: 10.3389/fcvm.2022.1008575
 
2. J.Aamir et al. Medicine 2032: The future of cardiovascular disease prevention with machine learning and digital health technology. American Journal of Preventive Cardiology; Volume 12, December 2022; https://doi.org/10.1016/j.ajpc.2022.100379
 
3. A.T. Edwin wt al. An Overview of Telehealth in the Management of Cardiovascular Disease: A Scientific Statement From the American Heart Association. Circulation. 2022;146:e558–e568; https://doi.org/10.1161/CIR.0000000000001107
 
4. D'Costa Antonio, Z. Aishwarya. AI and the cardiologist: when mind, heart and machine unite. Open Heart 2021;8:e001874. doi: 10.1136/openhrt-2021-001874