Od trenutka kada se usvoje nove izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, 'robovlasnički' ugovori u potpunosti odlaze u povijest!

„Time mijenjamo i paradigmu priklanjajući se nagrađivanju i modelima motiviranja djelatnika na ostanak u zdravstvenim ustanovama u sredinama gdje je njihova specijalnost deficitarna i dajemo naglasak na upravljanje ljudskim resursima. Naš primarni i glavni cilj je dodatno pozicionirati pacijenta u središtu zdravstvenog sustava te osigurati jednaku dostupnost zdravstvene skrbi u svakom dijelu Hrvatske što je i glavni putokaz pokrenute reforme zdravstvenog sustava. Vezano za plaće, Zakonom o plaćama u državnoj i javnoj službi nakon više od 30 godina Vlada uređuje sustav plaća na način da se jednako vrednuju radna mjesta iste složenosti, što predstavlja povijesni iskorak. Slijedom toga, svima će rasti plaće u sustavu zdravstva prema trenutnim izračunima u rasponu od 6 do 39,8 posto temeljem ujednačavanja koeficijenata složenosti poslova,“ naglasio je ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med. o ključnim postignućima u području ljudskih resursa u zdravstvenom sustavu, kao i planovima za predstojeće aktivnosti.

U izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti uvode se obvezni aneksi svih ranijih ugovora koji su aktivni, dakle i onih kada je specijalizacija u tijeku, i onih kada je specijalizacija završila a ugovor je još aktivan s ciljem izjednačavanja njihovih obveza prema zdravstvenoj ustanovi. U trošak specijalizacije ulazi samo stvarni trošak edukacije, ne trošak rada. Važno je naglasiti da su navedene izmjene  samo početak i dio novog modela upravljanja ljudskim potencijalima u zdravstvu. Što se tiče pregovaranja za granski kolektivni ugovor, svi su privremeno obustavljeni za sve javne službe zbog opsežnih aktivnosti i vezi donošenja Uredbi o koeficijentima i Zakona o plaćama koji je sada već snazi. Namjeru Ministarstva zdravstva da omogući liječnicima pregovore u granskom kolektivnom ugovoru potvrđuje činjenica da je ova Vlada i Ministarstvo zdravstva vratilo reprezentativnost liječničkim sindikatima koja im je oduzeta u mandatu bivše Vlade.

Koliko su važni ljudskih resursi u zdravstvu ovoj Vladi govori podatak povećanja financijskog  troška za plaće od 500 milijuna eura u periodu od 2016. do 2022. godine. Samo u 2023. godini Vlada je donijela odluke kojom je trošak plaća u sustavu zdravstva povećan za 226 milijuna eura, a u 2024. godini predlaže se sveobuhvatna reforma plaća, te će se svim kategorijama radnika u sustavu zdravstva dodatno podignuti plaća, za što će biti potrebno izdvojiti, prema procjenama, dodatnih 230 milijuna eura na godišnjoj razini. Sve navedeno pokazuje i dokazuje najznačajnije povećanje materijalnih prava radnika u povijesti zdravstvenog sustava.

Da se mogu postići značajni iskoraci u zdravstvenom sustavu ova Vlada i zdravstvena administracija potvrđuje i smanjivanjem listi čekanja na dijagnostičke pretrage u bolnicama koji su, trenutno, svedeni u prosjeku na 146 dana. Tome se treba dodati i uvođenje u sustav onkološke uputnice, čime onkološki pacijenti prioritetno ulaze u sustav, primjerice u KBC-u Rijeka u roku od 4 dana.  Uz navedeno, postignuto je objedinjavanje nabave roba i usluga u zdravstvu u opsegu od 85% ukupnog obujma što u sljedećoj godini donosi uštedu od značajnih 5% od cjelokupne javne nabave u javnom zdravstvenom  sustavu.

„Razumijem želju i borbu liječnika i liječničkih sindikata za vlastita prava. Međutim potrebno je sagledati što smo do sada učinili i slijedom toga imati međusobno povjerenje u ostvarenje zajedničkih ciljeva. Konkretni podaci pokazuju posvećenost Vlade i Ministarstva zdravstva u osnaživanju ljudskih resursa u zdravstvu, uzimajući u obzir sve zdravstvene radnike, pritom ne gubeći naše pacijente iz fokusa.“, zaključuje ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med.