Najšokantniji rezultat ove ankete je upravo tih 26 % svih liječnika s ugovornom obvezom koji imaju osobnu zadužnicu i/ili solemniziran ugovor. Na temelju tih isprava poslodavac se može u bilo kojem trenutku izvansudski naplatiti tj. ovršiti liječniku novac ili stan u kojem liječnik živi. Najgora je situacija u općim bolnicama i domovima zdravlja jer je tamo riziku od ovrhe izložen svaki treći liječnik s ugovornom obvezom. Ove ustanove su kandidatima za specijalizaciju puno češće nego klinički bolnički centri ili kliničke bolnice uvjetovale potpisivanje ovršnih isprava.

U HUBOL-u očekuju da će ravnatelji zdravstvenih ustanova odmah po stupanju na snagu izmjena zakona pripremiti anekse ugovora i što prije ih potpisati sa svojim zaposlenicima. Nalazimo se u 21. stoljeću i vrijeme je da liječnici prestanu biti robovi, a postanu radnici s istim pravima kao i svaki drugi radnik u Hrvatskoj“ naglašava Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.

Iz ankete koju su proveli jasno proizlazi zaključak da više od pet tisuća liječnika (89 % svih liječnika s ugovornom obvezom) ima robovlasnički ugovor tj. obvezu vraćanja bruto plaća, božićnice, regresa, darova za djecu i sl. (max 150.000 eura) ili vraćanja umnožene proračunske osnovice (max 33 tisuće eura). Liječnici koje obvezuju robovlasnički ugovori moraju, ako prekinu radni odnos prije isteka ugovornog roka, poslodavcu vraćati zarađene i odrađene bruto plaće, božićnice, regrese i slično ili iznos koji se temelji na umnošku proračunske osnovice. Nužno je napomenuti da je Ustavni sud donio odluku (2) da su ugovorne obveze vraćanja bruto plaća protuustavne jer liječnicima oduzimaju ustavno pravo na zaradu.

HUBOL i IMHL, kao i sve krovne liječničke organizacije, prihvaćaju obvezu liječnika da, u slučaju prekida radnog odnosa prije isteka ugovorne obveze,  plate stvarne troškove specijalizacije. Stvarni i neosporni troškovi specijalizacije su od 6 do 7 tisuća eura i sadrže troškove poslijediplomskog studija, završnog i specijalističkog ispita, glavnog mentora i komentora te  trošak knjižice i dnevnika rada za specijalističko usavršavanje.

U anketi koju su proveli HUBOL i IMLH sudjelovalo je 1.129 liječnika s ugovornom obvezom.

Cijelu anketu pogledajte ovdje: Robovlasnički ugovori anketa

1. Procjena je da 6.000 liječnika u Hrvatskoj ima neku vrstu ugovorne obveze rada za poslodavca nakon završetka specijalizaije. Procjena se temelji na sljedećim podacima: U Hrvatskoj je prema Digitalnom atlasu HLK-a u studenome 2023. bilo 3.271 specijalizant (svi imaju ugovornu obvezu) i oko 2.700 specijalista s ugovornom obvezom. Prosječno godišnje specijalizaciju je u razdoblju 2018. – 2022. završavalo 455 liječnika koje ugovori obvezuju na rad za poslodavca u sljedećih 5 godina. S obzirom da su dvije trećine svih liječnika žene od kojih mnoge koriste rodiljni dopust (to razdoblje moraju dodatno odraditi) to produžuje dodatno razdoblje obveznog rada.

2. Odluka Ustavnog suda RH broj U-III-2405/2022