Najvažniji rezultati:

• tzv. noćni tipovi osoba imaju 54% veću vjerojatnost da će razviti nezdrave životne navike

• također imaju 19% veću vjerojatnost da će razviti šećernu bolest tipa 2

• osoba može postati tzv. "večernji kronotip" zbog genetskih predispozicija, ali to može biti i odgovor na takav način života ili radne uvjete

• osoba može trenirati svoje tijelo i promijeniti svoje navike te postati tzv. jutarnji tip.

Studija je pokazala da ljudi koji odlaze kasno na počinak i kasno ustaju imaju 19% veću vjerojatnost da će razviti šećernu bolest tipa 2 u odnosu na osobe koje se rano bude i to nakon uzimanja u obzir svih sociodemografskih čimbenika i načina života.

Istraživanje je bilo fokusirano na tzv. kronotipove - doba dana kojem težimo. Takozvani “jutarnji tip ososbe” ima jutarnji kronotip, dok ljudi koji preferiraju večernje i noćne sate imaju “večernji” kronotip.

U studiji je sudjelovalo 63.676 medicinskih sestara u dobi od 45 do 62 godine. Svaka je sudionica ispunjavala upitnik svake dvije godine od 2009. do 2017. Nijedna ispitanica na početku studije nije u anamnezi imala podatak o malignoj, kardiovaskularnoj ili šećernoj bolesti. 

Od ukupnog broja ispitanica, 11% je sebe opisalo kao osobe s "određenim večernjim" kronotipom, dok je 35% reklo da ima "određeni jutarnji" kronotip.

Istraživači su također razmatrali srednji kronotip za ljude koje se ne povezuju s drugim kronotipovima.

Ljudi s večernjim kronotipom imali su 54% veću vjerojatnost da će imati nezdrave životne navike, uključujući pušenje, nedovoljan san, veću tjelesnu masu i BMI, nedostatak tjelesne aktivnosti i lošiju prehranu.

Prije uzimanja u obzir socioekonomskih čimbenika, rada u smjenama, obiteljske anamneze o postojanju šećerne bolesti i ostalih životnih navika - osobito visokog BMI-a i niske razine tjelesne aktivnosti - rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2 bio je viši za osobe s večernjim kronotipom i iznosio je 72%.