x

SPECIJALIZACIJE

x

Probiotici mogu pomoći u smanjenju simptoma IBS-a

  14.10.2018.

Na nedavno održanoj tradicionalnoj konferenciji inPharma koja je ove godine bila posvećena probavnom sustavu, imali smo čast razgovarati sa dr. Malwinom Naghibi, uglednom nutricionisticom čiji je primarni fokus interesa utjecaj crijevne mikrobiote na zdravlje organizma.

Probiotici mogu pomoći u smanjenju simptoma IBS-a

Dr. Naghibi održala je predavanje na temu „Uporaba probiotika kod sindroma iritabilnog crijeva“, mlada znanstenica poljskog porijekla koja dolazi iz Velike Britanije. Cijeli intervju dostupan je na stranicama www.vitamini.hr.

Probiotici, prebiotici i sinbiotici – koja je važnost ovih pojmova u znanstvenim krugovima danas?

Važno je naglasiti kako navedeni pojmovi označavaju potpuno različite dodatke prehrani. Tako su probiotici dodaci prehrani koji sadrže „dobre“ bakterije, koji u adekvatnim količinama mogu doprinijeti zdravlju organizma domaćina. Prebiotici su, najjednostavnije rečeno, hrana za „dobre“ bakterije, odnosno izvor prehrambenih vlakana. Sinbiotici su kombinacija prethodno navedenih dodataka – probiotici u kombinaciji s prebioticima. Dakle, u jednom dodatku prehrani nalaze se i „dobre“ bakterije i hrana za njih. 

Možete li objasniti koncept „žute juhe“ koja se koristila za liječenje teške dijareje?

Ovaj koncept potječe još iz 4. stoljeća, kada je kineski liječnik Ge Hong liječio svoje pacijente, koji su patili od teških proljeva, tako što im je davao čarobnu „žutu juhu“. Ta „čarobna“ juha zapravo je bio razrijeđeni uzorak stolice jednog od članova obitelji koji je bio zdrav. Kako bi se povećao okus i palatabilnost juhe, dodani su različiti začini i arome. Iako je okus bio sve samo ne ugodan, nitko nije pitao od čega se ta juha zapravo sastoji, jer je pomagala u obnavljanju crijevne mikrobiote pacijenata te značajno skraćivala trajanje bolesti.

Danas se korištenje „čarobne juhe“ naziva transplantacija fekalne mikrobiote, koja se koristi u kliničkom okruženju za liječenje teške dijareje uzrokovane bakterijom Clostridium difficile, te eksperimentalno kod pacijenata oboljelih od upalnih bolesti crijeva.

U predavanju ste spomenuli visoku prevalenciju sindroma iritabilnog crijeva u našoj zemlji, ali i diljem Europe – kako komentirate taj fenomen?

Kada su mi gastroenterolozi iz Hrvatske ustupili podatke za vašu zemlju, koji su pokazali kako različita područja imaju različitu prevalenciju sindroma iritabilnog crijeva i to između 27 i 29%, bila sam vrlo iznenađena. Pitate se zbog čega? Uspoređujući s podacima iz Ujedinjenog Kraljevstva razlika je značajna. Prevalencija u UK-u procijenjena je na 12%, međutim liječnici opće prakse slažu se da je taj broj vrlo podcijenjen. Stvarna prevalencija je između 20 i 25%, no pravo pitanje je zbog čega je tome tako? Odgovor je zapravo vrlo logičan.

Možete li objasniti povezanost crijevne mikrobiote i sindroma iritabilnog crijeva?

Danas se smatra kako je sindrom iritabilnog crijeva povezan sa poremećajem u komunikaciji između crijeva i mozga. Poznato je kako poremećaji veze „crijevo-mozak“ sudjeluju u razvoju sindroma iritabilnog kolona, no razlozi zbog kojih se to događa još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni.

Jedan od razloga koji je vrlo jasan je disbioza, odnosno promjena u broju, vrsti te omjeru različitih bakterijskih vrsta, koji se javlja kod pacijenata oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva. Promjena bakterijskih vrsta u probavnom sustavu dovodi do aktivacije različitih mehanizama, što dovodi do potpuno različitih učinaka u organizmu.

Drugi važan čimbenik sindroma iritabilnog kolona je hiperosjetljivost gastrointestinalnog sustava, koja je također uzrokovana disbiozom mikrobiote. Hiperosjetljivost se najbolje očituje kod dojenčadi koja ima dojenačke kolike. To je u potpunosti jednak mehanizam nastanka, te postoje znanstvenici koji tvrde kako su kolike, potencijalno pedijatrijska verzija sindroma iritabilnog crijeva.

Pomažu li probiotici u smanjenju simptoma sindroma iritabilnog crijeva, te koji simptomi mogu biti smanjeni?

Smanjenje simptoma ovisi o tome koji probiotici se primjenjuju. Do 2016. godine istraživanja su pokazivala kako neki sojevi bakterija mogu pomoći, te kako većina može pomoći kod nekih simptoma, kao što su bol, nadutost ili kvaliteta života. 
Rezultati zadnje, najveće studije provedene na 400 pacijenata, pokazali su kako kombinacija 14 različitih bakterijskih sojeva može pomoći kod svih simptoma, uključujući bol, nadutost, dijareju te poboljšanje kvalitete života. Dakle, proizvodi koji imaju veći broj bakterijskih vrsta mogu pomoći pri smanjenju većeg broja simptoma. 

Koji bakterijski sojevi se preporučuju kod sindroma iritabilnog crijeva, te u kojim dozama? Što kažu smjernice o korištenju probiotika kod sindroma iritabilnog crijeva?

S obzirom da su znanstveni dokazi još uvijek nedosljedni, ne postoje jedinstvena preporuka koji bakterijski soj je prikladan za pacijente oboljele od sindroma iritabilnog crijeva. Znanstvenici s instituta u Ujedinjenom Kraljevstvu National Institute for Health and Care Excellence, izdali su smjernice o korištenju različitih probiotičkih pripravaka. Preporučuje se uzimanje probiotika tijekom razdoblja od 4 tjedna, prema dozi koju preporučuje proizvođač.

Različiti proizvođači preporučuju uzimanje različitih doza, a smjernice sugeriraju odabir proizvoda prema znanstvenim dokazima koje određeni proizvod ima. Kada ste odabrali proizvod koji odgovara vašim potrebama, preporučuje se korištenje 4 do 8 tjedana. Ukoliko se u tom razdoblju uočili poboljšanje simptoma, nastavite s korištenjem. Ako nakon 4 tjedna niste primijetili poboljšanje, nastavite koristiti još 4 tjedna. Ako niste uočili poboljšanje niti nakon 8 tjedana, najvjerojatnije nećete uočiti blagotvorni učinak odabranog proizvoda.

Cijeli intervju potražite na stranicama www.vitamini.hr

OGLASI
GastalMaxfluIbuxin Rapid
OGLAS
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: