SIC: Liječenje inaktiviranim bakterijama povezano s manje simptoma i boli
Liječenje sindroma iritabilnog crijeva (sIC) inaktiviranim bakterijama koje se nalaze u zdravim kolonijama donijelo je veće olakšanje simptoma i boli u odnosu na placebo.
Liječenje sindroma iritabilnog crijeva (sIC) inaktiviranim bakterijama koje se nalaze u zdravim kolonijama donijelo je veće olakšanje simptoma i boli u odnosu na placebo.
Sindrom iritabilnoga crijeva (SIC) je funkcionalni poremećaj karakteriziran boli u trbuhu koja je povezana s defekacijom, promjenama u frekvenciji stolice te nadutošću i distenzijom trbuha. Manningovi kriteriji iz 1978. godine okarakterizirali su sindrom kao poremećaj defekacije udružen s bolovima u trbuhu. Kriteriji su naknadno dopunjeni i prozvani “Rimskim kriterijima”. Ne predstavlja ...
Otac medicine Hipokrat izjavio je da “sve bolesti započinju u crijevima“ i ne znajući kolika se mikrobna bioraznolikost krije u crijevu čovjeka i koliko su složene interakcije između mikrobiote koja je danas prepoznata kao zasebni “virtualni organ“ našega tijela. Održanje homeostaze mikrobiote prepoznato je kao bitan čimbenik u održanju zdravlja i prevenciji bolesti.
Tjelovježba, uz pravilnu prehranu, zauzima visoko mjesto u prevenciji raznih bolesti. Sve više ljudi bavi se raznim sportskim aktivnostima rekreativno i/ili profesionalno.
Kada govorimo o kliničkim indikacijama o primjeni probiotika nikako ne možemo govoriti o probioticima kao skupini već isključivo o specifičnom probiotskom soju ili njihovoj kombinaciji. Važnost soj-specifičnog djelovanja prepoznala je i Radna skupina za probiotike Europskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) koja preporučuje primjenu samo onog ...
Crijevni mikrobiom igra važnu ulogu u patogenezi bolesti jetre. Kvalitativne i kvantitativne disbiotske promjene crijevne mikrobiote vežu se uz pojavu bolesti jetre, poglavito nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD), steatohepatitisa, alkoholne bolesti jetre i ciroze.
Crijevnu mikrobiotu čini ekosustav s različitima ekološkim nišama. Postojeća metodologija za otkrivanje mikrobiološke raznolikosti uključuje molekularne metode neovisne o kulturi (16S ribosomska RNA) koje su otkrile 3 glavne vrste (Firmicutes, Bacteroidetes, Actinobacteria).
Sastav mikrobiote svakog čovjeka jedinstven je “otisak prsta”, a odraz je nasljeđa i načina života, posebice načina prehrane. Pridružite nam se i ove godine 27. 9. u Westinu u Zagrebu na seriji predavanja i usklađenih rasprava u prijateljskom multidisciplinarnom okružju, uz brojne novitete na području mikrobiote i probiotika.
Široka primjena antibiotika u svakodnevnoj praksi uzrok je mnogobrojnih gastroenteroloških tegoba, od kojih je najčešća dijareja. Uzimanje antibiotika dovodi do neselektivnog uništenja bakterija crijevne mikrobiote s pojavom neravnoteže između dobrih i loših bakterija, tj. razvoja crijevne disbioze.
Najmanje jedna od deset osoba u Europi pati od sindroma iritabilnog crijeva (IBS), a njegova se učestalost povećava svake godine. Točna patofiziologija IBS-a i dalje ostaje nerazjašnjena, međutim noviji dokazi upućuju na poremećaj osovine koju čine mikrobita-crijeva-mozak.
