Otac medicine Hipokrat izjavio je da “sve bolesti započinju u crijevima“ i ne znajući kolika se mikrobna bioraznolikost krije u crijevu čovjeka i koliko su složene interakcije između mikrobiote koja je danas prepoznata kao zasebni “virtualni organ“ našega tijela. Održanje homeostaze mikrobiote prepoznato je kao bitan čimbenik u održanju zdravlja i prevenciji bolesti.
Tjelovježba, uz pravilnu prehranu, zauzima visoko mjesto u prevenciji raznih bolesti. Sve više ljudi bavi se raznim sportskim aktivnostima rekreativno i/ili profesionalno.
Kada govorimo o kliničkim indikacijama o primjeni probiotika nikako ne možemo govoriti o probioticima kao skupini već isključivo o specifičnom probiotskom soju ili njihovoj kombinaciji. Važnost soj-specifičnog djelovanja prepoznala je i Radna skupina za probiotike Europskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) koja preporučuje primjenu samo onog ...
Crijevni mikrobiom igra važnu ulogu u patogenezi bolesti jetre. Kvalitativne i kvantitativne disbiotske promjene crijevne mikrobiote vežu se uz pojavu bolesti jetre, poglavito nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD), steatohepatitisa, alkoholne bolesti jetre i ciroze.
Crijevnu mikrobiotu čini ekosustav s različitima ekološkim nišama. Postojeća metodologija za otkrivanje mikrobiološke raznolikosti uključuje molekularne metode neovisne o kulturi (16S ribosomska RNA) koje su otkrile 3 glavne vrste (Firmicutes, Bacteroidetes, Actinobacteria).
Sastav mikrobiote svakog čovjeka jedinstven je “otisak prsta”, a odraz je nasljeđa i načina života, posebice načina prehrane. Pridružite nam se i ove godine 27. 9. u Westinu u Zagrebu na seriji predavanja i usklađenih rasprava u prijateljskom multidisciplinarnom okružju, uz brojne novitete na području mikrobiote i probiotika.
Široka primjena antibiotika u svakodnevnoj praksi uzrok je mnogobrojnih gastroenteroloških tegoba, od kojih je najčešća dijareja. Uzimanje antibiotika dovodi do neselektivnog uništenja bakterija crijevne mikrobiote s pojavom neravnoteže između dobrih i loših bakterija, tj. razvoja crijevne disbioze.
Najmanje jedna od deset osoba u Europi pati od sindroma iritabilnog crijeva (IBS), a njegova se učestalost povećava svake godine. Točna patofiziologija IBS-a i dalje ostaje nerazjašnjena, međutim noviji dokazi upućuju na poremećaj osovine koju čine mikrobita-crijeva-mozak.
Broj indikacija u kojima se kao adjuvantna terapija ili prevencija preporučuje uzimanje probiotika u kontinuiranom je porastu kao i sam broj probiotskih pripravaka koji se mogu naći u Hrvatskoj. U ljekarničkoj praksi može se primijetiti nedovoljno poznavanje sojeva probiotskih bakterija i njihovog djelovanja te veliki broj međusobno neusporedivih proizvoda koji ih sadrže što priječi ...
Sve je veći broj dokaza koji govore u prilog opravdanoj primjeni probiotika kod pojedinih zdravstvenih tegoba. Prilikom savjetovanja bolesnika o načinima samoliječenja i primjeni probiotika, potrebno je isključiti postojanje kontraindikacija, potom prikupiti važne podatke za prepoznavanje pojedinih simptoma i utvrditi da li je primjena određenog probiotika u pojedinom stanju opravdana ...
