x

SPECIJALIZACIJE

x

Primjena vitamina u psihijatriji

  08.10.2015.

Deficit vitamina B, C, D i E gotovo redovito je praćen različitim psihijatrijskim simptomima i sindromima.

Primjena vitamina u psihijatriji
Anksioznost, depresija, insomnija, noćne more, kronični umor, anoreksija, nauzeja, povraćanje, bol u grudima i trbuhu, agresivnost, itd. čest su pratilac deficita vitamina B. Snižena koncentracija folne kiseline (vitamin B9) i vitamina B12 (kobalamin) prilično pouzdan prediktor slabog terapijskog odgovora na antidepresive, a suplementacija tim vitaminima dovodi do jasnog poboljšanja kliničkog stanja bolesnika s depresijom.

S razvojem suvremene psihofarmakoterapije, ortomolekularna medicina u psihijatriji postala je gotovo nezamjetna, pa čak i jako omalovažavana. Primjena vitamina često se smatra lošom kliničkom praksom, alternativnom medicinom, odnosno skupim placebom. Megavitaminska terapija je odbačena kao nedjelotvorna i neznanstvena. S druge strane, u posljednjih sto godina mnoga istraživanja upućuju na važnu ulogu normalne razine različitih vitamina u mentalnom zdravlju, a njihovog deficita u nastanku duševnih poremećaja. Deficit vitamina B, C, D i E gotovo redovito je praćen različitim psihijatrijskim simptomima i sindromima. Primjerice anksioznost, depresija, insomnija, noćne more, kronični umor, anoreksija, nauzeja, povraćanje, bol u grudima i trbuhu, agresivnost, itd. čest su pratilac deficita vitamina B. Pojedini vitamini igraju važnu ulogu u sintezi važnih neurotransmitora, primjerice - vitamin B6 je koenzim u sintezi dopamina, serotonina i GABA-e. Snižena aktivnost navedenih neurotransmitora prisutna je u depresivnim poremećajima. Isto tako, kod bolesnika s velikim mentalnim poremećajima (shizofrenija, depresivni i anksiozni poremećaji, demencija, itd.) opisane su niže razine pojedinih vitamina koje mogu utjecati na klinički tijek bolesti i terapijski odgovor.

Rezistencija na standardnu psihofarmakoterapiju može biti povezana s nižom razinom pojedinih vitamina. Tako je, primjerice, snižena koncentracija folne kiseline (vitamin B9) i vitamina B12 (kobalamin) prilično pouzdan prediktor slabog terapijskog odgovora na antidepresive, a suplementacija tim vitaminima dovodi do jasnog poboljšanja kliničkog stanja bolesnika s depresijom. Važna je uloga folne kiseline i u sintezi DNA kao i njezinoj transmetilaciji, a epigenetika duševnih poremećaja nudi neke nove terapijske mogućnosti. Komorbiditet psihičkih poremećaja i somatskih bolesti česta je pojava kojoj može pridonijeti i deficit pojedinih vitamina. Primjerice, homocisteinemija je rizični čimbenik i za koronarnu bolest i za depresiju, a depresija je opet neovisni čimbenik rizika za koronarnu bolest, dok je niža razina folne kiseline i vitamina B6 povezana s homocisteinemijom. Davanje navedenih vitamina i SAM-a (s-adenozil-metionina) ima povoljan učinak i na koronarnu bolest i na depresiju. Niacin (vitamin B3) odnosno nikotinska kiselina pokazuje hipnotski, antikonvulzivni i miorelaksantni učinak slično benzodiazepinima i barbituratima. Oksidativni stres ima važnu ulogu i kod psihijatrijskih bolesnika, tako da je razumljiv povoljan učinak tzv. antioksidativnih vitamina C i E.

Važna je činjenica da vitamini mogu imati povoljan učinak i na nuspojave psihofarmaka, primjerice vitamin B6 i vitamin E imaju povoljan učinak na tardivnu diskineziju. U radu je autor iznio svoja pozitivna iskustva u primjeni vitamina kao augmentacijske i suplementacijske terapije u liječenju velikih psihijatrijskih poremećaja, tijekom tri desetljeća.

prof. dr. sc. Miro Jakovljević, dr. med.

OGLASI
Ibuxin RapidMaxfluBisolex
OGLAS
Maxirino
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: