x
x

Inicijative za smanjenje unosa kuhinjske soli u prehrani

  19.06.2015.

Rezultati brojnih istraživanja potvrdili su kako je prekomjeran unos kuhinjske soli povezan s porastom krvnog tlaka i arterijskom hipertenzijom, čime posredno pridonosi povećanom srčano-žilnom, moždanom i bubrežnom pobolu i smrtnosti. Postoje dokazi kako prekomjeran unos kuhinjske soli i neovisno o učinku na krvni tlak pospješuje oštećenja ciljnih organa te tako povećava ukupni rizik prijevremenog pobola i smrti.

Inicijative za smanjenje unosa kuhinjske soli u prehrani
Cilj Strateškog plana za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Republici Hrvatskoj 2015.-2019. je postupno smanjivati unos kuhinjske soli u općoj populaciji Republike Hrvatske za prosječno 4 % godišnje, sa sadašnjih 11,6 g dnevno na 9,3 g 2019. godine.

Kuhinjska sol nužna je za normalno funkcioniranje organizma, ima važnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima i važan je čimbenik u regulaciji arterijskog tlaka. Suvremenim prehrambenim navikama dnevno unosimo više od dvostruko preporučenog unosa kuhinjske soli. Zbog neznanja, loših prehrambenih navika i pretjerane uporabe, kuhinjska sol danas uzrokuje više štete nego dobrobiti za ljudski organizam.

Rezultati brojnih istraživanja potvrdili su kako je prekomjeran unos kuhinjske soli povezan s porastom krvnog tlaka i arterijskom hipertenzijom, čime posredno pridonosi povećanom srčano-žilnom, moždanom i bubrežnom pobolu i smrtnosti.

Postoje dokazi kako prekomjeran unos kuhinjske soli i neovisno o učinku na krvni tlak pospješuje oštećenja ciljnih organa te tako povećava ukupni rizik prijevremenog pobola i smrti. Još su 2003. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) donijele preporuku kako unos kuhinjske soli na populacijskoj razini ne smije biti veći od 5 g dnevno. Prije donošenja službenih preporuka, nekoliko je država započelo provoditi nacionalne programe smanjenja prekomjernog unosa kuhinjske soli i njihovi primjeri pokazuju kako je takve programe na nacionalnoj razini moguće organizirati i provoditi, te kako smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli kroz period od nekoliko godina nedvojbeno dovodi do smanjivanja prijevremenog pobola i smrtnosti, uz značajno smanjivanje troškova liječenja i skrbi.

U Hrvatskoj je već 2006. godine, na kongresu Hrvatskog društva za hipertenziju, prihvaćena Deklaracija o važnosti započinjanja nacionalne kampanje za smanjenje konzumacije kuhinjske soli, a 2007. godine na kongresu Hrvatskog društva za aterosklerozu predstavljena je Nacionalna kampanja za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli putem prehrane (Croatian Action on Salt and Health - CRASH). Također, prikupljeni su podaci o prekomjernom unosu kuhinjske soli, o nedovoljnoj svjesnosti o štetnim učincima, o povezanosti unosa kuhinjske soli s vrijednostima krvnog tlaka, te o prevelikom udjelu kuhinjske soli u pekarskim proizvodima.

Znanstveno mišljenje o učinku smanjenog unosa kuhinjske soli u prehrani ljudi Hrvatske agencije za hranu izrađeno je 2014. godine i poslužilo je kao znanstveni i stručni temelj za donošenje Strateškog plana za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Republici Hrvatskoj 2015.-2019. Cilj Strateškog plana je postupno smanjivati unos kuhinjske soli u općoj populaciji Republike Hrvatske za prosječno 4 % godišnje, sa sadašnjih 11,6 g dnevno na 9,3 g 2019. godine. To bi, u konačnici, bio doprinos ostvarenju plana WHO-a i UN-a o smanjenju unosa kuhinjske soli za 30 % do 2025. godine.

Vlatka Buzjak

OGLASI
MaxirinoBisolexMaxflu
OGLAS
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: