Medicus 2013;22(2):115-124
čite količine kisika. Zbog toga svaka nutritivna komponenta
posjeduje različit respiratorni koeficijent.
Opća molekularna formula ugljikohidrata je C
n
(H
2
O)
n
. Iz
toga proizlazi da će za oksidaciju jedne molekule heksoze
(ugljikohidrata od šest atoma ugljika, kao što je i glukoza)
biti potrebno šest molekula kisika, što rezultira stvaranjem
šest molekula ugljičnog dioksida te je respiratorni koefici-
jent ugljikohidrata stoga: 6 CO
2
/ 6 O
2
= 1,00.
U usporedbi s ugljikohidratima lipidi sadržavaju manji broj
atoma kisika u odnosu na atome vodika. Zbog toga njiho-
va oksidacija zahtijeva veću količinu kisika. Uzimajući kao
primjer palmitinsku kiselinu, vidimo da se tijekom njezine
oksidacije formira 16 molekula ugljičnog dioksida i 16 mole-
kula vode za 23 potrošene molekule kisika te je respiratorni
koeficijent stoga: 16 CO
2
/ 23 O
2
= 0,696. Obično se lipidima
pridaje respiratorni koeficijent od 0,7, jer ta vrijednost varira
od 0,69 do 0,73 s obzirom na duljinu ugljikovih lanaca ma-
snih kiselina.
Glavna karakteristika koja razlikuje proteine od lipida i uglji-
kohidrata jest prisutnost dušikovih atoma. Zbog ovih kemij-
skih razlika proteinskamolekula slijedi određeni metabolički
put pri kojem se prvo mora ukloniti dušik procesom nazva-
nim deaminacija, a potom ostatak molekule (ketokiselina)
može oksidirati do ugljičnog dioksida i vode. Najzastupljeniji
protein u plazmi je albumin i njegov je respiratorni koefici-
jent: 63 CO
2
/77 O
2
= 0,818. Po prihvaćenoj konvenciji respira-
torni je koeficijent proteina konstantan te iznosi 0,82.
Prehrana oboljelih od plućnih bolesti
Za zdravu prehranu kod prosječne odrasle osobe preporuč-
ljivo je 45-60% ukupnih kalorija unijeti u obliku ugljikohi-
drata, 10-25% proteina te 20-35% lipida. Međutim omjeri
unosa pojedinih nutrijenata u normalnoj prehrani i prehra-
ni oboljelih od plućnih bolesti jesu različiti. Iz navedenih
podataka vidljivo je da metabolizam ugljikohidrata stvara
najviše ugljičnog dioksida, a metabolizam masti najmanje.
Prema tome, prehrana koja sadržava manje ugljikohidra-
ta pridonijet će olakšanom disanju kod plućnih bolesnika.
Otežano disanje mogao bi uzrokovati svaki prekomjerni
unos kalorija koji će povećati stvaranje ugljičnog dioksida.
Stoga je bolesnicima oboljelima od KOPB-a preporučljiv
dnevni unos od
48% ugljikohidrata, 24% proteina te 28%
lipida
(uključujući 10% mononezasićenih masnih kiselina
iz ulja (ponajprije maslinovo), 10% višestruko nezasićenih
masnih kiselina i 8% zasićenih masnih kiselina.
Energetske potrebe osoba oboljelih od
KOPB-a
Oboljelima s dijagnozom kroničnog bronhitisa i emfizema
savjetuje se da uz uzimanje ljekovitihpreparata obveznopro-
mijene stil života. Ta promjena uključuje i prehranu kojom
se može znatno utjecati na ublažavanje simptoma otežanog
disanja. Oboljeli od KOPB-a trebaju konzumirati hranu koja
sadržava namirnice bogate hranjivim tvarima. Sastavljanje
jelovnika primjerenog individualnimpotrebama osobe obo-
ljele od KOPB-a često se oslanja na rezultate metaboličkih
testova, dobivene metodom neizravne kalorimetrije, kojom
se stječe uvid u metaboličku aktivnost, tj. potrebnu količinu
udahnutog kisika i izdahnutog ugljičnog dioksida. Kako bi
što preciznije odredili odgovarajuću razinu unosa pojedinih
makronutrijenata (ugljikohidrata, bjelančevina i masti) te
nužnih mikronutrijenata (vitamina i minerala) i drugih hra-
njivih tvari, stručnjaci se oslanjaju na korištenje vrijednosti
respiratornih kvocijenata i balansiranje potrebnih hraniva
prema metaboličkom statusu pojedinca. Zbog činjenice da
ugljikohidrati imaju najviši respiratorni kvocijent prehrana
s nižim udjelom ugljikohidrata smanjit će opterećenje res-
piratornog sustava i rezultirati olakšanim disanjem. Osim
toga, potrošnja energije u procesu disanja kod osoba obolje-
lih od KOPB-a čak je deset puta veća od normalne, što ta-
kođer valja uzeti u obzir prilikom određivanja energetskih
potreba bolesnika, tj. primjerenoga dnevnog kalorijskog
unosa. To je razlog više da se sastavljanje jelovnika svakom
pojedincu prepusti stručnjacima za prehranu.
Svaki višak kalorija koji se unese u organizam pridonijet će
povećanom stvaranju ugljičnog dioksida i uzrokovati oteža-
no disanje. Do jednakog učinka (pojačavanja simptoma ote-
žanog disanja) dolazi i prilikom prekomjerne konzumacije
bjelančevina te u slučaju nedovoljne količine fosfora u krvi.
Oboljelima od KOPB-a savjetuje se i da dnevnu prehranu
podijele na pet do šest manjih, umjesto na tri velika obroka.
Obroci moraju biti sastavljeni od namirnica s odgovarajućim
omjerom hranjivih tvari kako bi se osigurala potrebna ener-
gija, uz što manje opterećenje dišnog sustava. Ako bolesni-
119
TABLICA 2.
RESPIRATORNI KOEFICIJENTI MAKRONUTRIJENATA
MAKRONUTRIJENT
PROCES OKSIDACIJE
QR
UGLJIKOHIDRATI
NPR. GLUKOZA
C
6
H
12
06 + 6 0
2
→ 6 H
2
0 + 6 C0
2
1,00
LIPIDI
NPR. PALMITINSKA
KISELINA
C
6
H
32
O
2
+ 23 O
2
→ 16 CO
2
+ 16 H
2
O
0,7
PROTEIN
NPR. ALBUMIN
C
72
H
112
N
2
O
22
S + 77 O
2
→ 63 CO
2
+ 38 H
2
O + SO
3
+ 9 CO (NH
2
)
2
0,82
Prehrana i zdravlje respiratornog sustava
