Medicus 2013;22(2):125-131
razvijenost pluća) i okolišne (izloženost duhanskom dimu,
profesionalna izloženost kemijskim štetnostima, infekci-
je itd.), a bolest najčešće nastaje njihovom interakcijom.
Kao najvažniji čimbenik rizika od nastanka KOPB-a treba
izdvojiti pušenje (2, 6). Naime, prema procjenama SZO-a
u 20 do 40% pušača razvija se KOPB, a pritom su pod naj-
većim rizikom upravo pušači cigareta, dok su pušači lula i
cigara pod nešto manjim rizikom. S obzirom na trendove
izjednačavanja pušenja kod muškaraca i žena, danas se
KOPB javlja u gotovo jednakim omjerima kod oba spola.
Profesionalna izloženost, kao i izloženost raznim plino-
vitim štetnostima rjeđi su uzroci (15-20%), no učestaliji
u slabo razvijenim zemljama gdje se grijanje prostorija ili
kuhanje izvode izgaranjem biomase. Ovi su uzroci možda
i češći nego što se smatra, no zbog manjka podataka iz ze-
malja u razvoju prava slika još nije sa sigurnošću utvrđena
(4, 6, 7).
Glavne kliničke značajke KOPB-a uključuju kronični kašalj
s iskašljavanjem koji se javlja svakodnevno tijekom cijelog
dana i progresivnu zaduhu koja najčešće i dovodi pacijente
k liječniku. Tijek bolesti je stabilan uz javljanje faza egza-
cerbacija koje se u prosjeku javljaju 1-2 puta na godinu. Faze
egzacerbacije najčešće su uzrokovane respiratornim infek-
cijama, čimbenicima okoliša (različiti aerosoli, onečišćenje
plinovima, npr. sumpornim ili dušikovim dioksidom), ili
su kardiovaskularne etiologije, dok u trećine ostaju nejasna
uzroka (2, 8). Akutne egzacerbacije bolesti karakterizirane
su pogoršanjem općeg stanja s progresijom zaduhe i pojača-
nim iskašljavanjem i ubrzavaju daljnje funkcionalno propa-
danje respiratornog sustava (2, 7, 9).
Nedavno istraživanje provedeno u Italiji na 556 pacijenata s
KOPB-om pokazalo je da je 63-je bolesnika (17,7%) unutar šest
mjeseci imalo barem jednu epizodu egzacerbacije koja je za-
htijevala hitnu hospitalizaciju od čega je devetnaestero (5,3%)
bolesnika umrlo. Nadalje u idućih dvanaest mjeseci bolesnici
koji su baremdva puta bili hospitalizirani zbog navedenih epi-
zoda imali su tri puta veći rizik od pojave novih epizoda egza-
cerbacija te ponovnihhospitalizacija u idućih šestmjeseci (10).
Osim što KOPB donosi i financijsko opterećenje zdravstvenog
sustava, egzacerbacije su često praćene i depresivnimepizoda-
ma, konfuzijom, nesanicom, slabošću, a prema novijim istra-
živanjima bolesnici s KOPB-om svoje funkcionalne aktivnosti
provode u stanju panike zbog učestalih epizoda osjećaja „odu-
zetog” zraka (11). Danas se KOPB najčešće gradira u 4 stupnja
koja kombiniraju rezultate spirometrije, učestalost egzacerba-
cija, težinu zaduhe i utjecaj simptoma KOPB-a na subjektivni
osjećaj tjelesnog i mentalnog zdravlja pacijenta (9).
Kronična opstruktivna plućna bolest nije izlječiva, a cilje-
vi terapije usmjereni su na sprječavanje progresije bolesti,
smanjenje čimbenika rizika i liječenje akutnih egzacerbaci-
ja. Visoka prevalencija, značajno socioekonomsko optereće-
nje, bolest i njezin utjecaj na radnu produktivnost zajedno s
činjenicom da se bolest može spriječiti razlozi su sve većeg
javnozdravstvenog osvješćivanja i rada na ovoj problemati-
ci, najčešće usmjerenog na primarnu prevenciju pušenja i
stvaranje zdravijih radnih okruženja.
Radnoterapijska procjena i tretman osoba s plućnom dis-
funkcijom promiču izvođenje i zadovoljstvo obavljanja
osnovnih i složenih aktivnosti svakodnevnoga života kao
što su samozbrinjavanje, produktivnost i razonoda te samim
time utječe na poboljšanje kvalitete života.
Radna terapija u očuvanju i poboljšanju
kvalitete života
Svjetska zdravstvena organizacija definira kvalitetu života
kao pojedinčevu percepciju pozicije u specifičnome kultu-
rološkom, društvenom i okolišnom aspektu te povezanosti
sa životnim ciljevima i očekivanjima (12). To je multidimen-
zionalan koncept koji povezuje fizičko i psihičko zdravlje,
razinu samostalnosti i društvene odnose s istaknutim dije-
lovima okoliša u kojem osoba boravi (13).
S obzirom na vodeće simptome KOPB-a koji ograničavaju
uobičajeno funkcioniranje pacijenata, lako je uvidjeti da ova
kronična bolest narušava kvalitetu života. Radni terapeuti
ciljanim intervencijama povećavaju uključenost i povratak
pacijenata u svakodnevni život omogućavajući im razvoj
adaptivnih strategija kako bi mogli što lakše ispunjavati sva-
kodnevne zadatke i uloge. Pomažu pojedincima, grupama
ili zajednicama pronaći praktične opcije prilagodbe kako
bi prebrodili sve vrste okupacijskih disfunkcija i tako osi-
gurali maksimalnu participaciju u svim aspektima života
(14). Pritom je potrebno naći ravnotežu između okupacija,
no ta ravnoteža nije primarno usmjerena na vrste okupaci-
ja (samozbrinjavanje, produktivnost, aktivnosti slobodnog
vremena), već se odnosi na ravnotežu afektivnih iskustava
stečenih iz svih vrsta okupacija u kojima osoba sudjeluje,
dakle ravnoteže vlastitog doživljaja važnosti tih okupacija
za osobu (15). Povećavajući osjećaj zadovoljstva i dobrobiti,
radna terapija utječe na poboljšanje kvalitete života (14).
Važno je napomenuti da radna terapija nije usmjerena na
izlječenje bolesti ili onesposobljenosti, nego je ona usredo-
točena na razvoj kompetencija, pomaganje u pronalasku is-
punjenja sudjelovanjem u okupaciji. To znači da su smisao
i ispunjenje koje osoba pronalazi tijekom okupacije terape-
utski važniji od samog ishoda (16, 17). Stoga sudjelovanje u
okupaciji postaje sinteza bivanja, rada, postojanja i pripada-
nja (18).
Rehabilitacijski pristup
Istraživanja upućuju na to da su multidisciplinarni timo-
vi (koje čine pulmolog, medicinska sestra, radni terapeut,
fizioterapeut, respiratorni terapeut i nutricionist te pre-
ma potrebi i ostali suradnici) u kombinaciji s integriranim
plućnim rehabilitacijskim programom, najdjelotvorniji u
poboljšanju kvalitete života oboljele osobe. Također, egza-
cerbacije se mogu uspješno smanjivati i sprječavati i u vla-
126
Štefanac S, Grabovac I.
