Medicus 2013;22(2):103-110
remičnommetaboličkomalkalozom
. Katkad je opisani meta-
bolički disbalans prva manifestacija bolesti u ranoj životnoj
dobi (19, 20).
Tjelesni razvoj u velikoj mjeri ovisi o nadomjesnom davanju
pankreasnih enzima i prehrane, a početak puberteta obično
je odgođen u prosjeku za oko dvije godine.
Oko 98% muškaraca je azospermično i sterilno zbog nera-
zvijenosti sjemenovoda, dok su im spolne funkcije normal-
ne. U žena je održana fertilnost iako mogu imati teškoća sa
začećem zbog smanjene vlažnosti cervikalnog sekreta (21).
Dijagnostika
Dijagnoza CF-a
Dijagnoza CF-a je klinička. Temelji se na prepoznavanju
simptoma bolesti, podacima o osobama s CF-omu obitelji ili
pozitivnome novorođenačkom probiru na CF. U bilo kojem
od navedenih slučajeva sumnju na bolest treba potvrditi la-
boratorijskim dokazom disfunkcije CFTR-gena. U tu se svr-
hu može izmjeriti koncentracija klorida u znoju ili se može
utvrditi CFTR-mutacija ili pak mjeriti električni potencijal
nosne sluznice (22, 23).
U praksi se za dijagnosticiranje CF-a, odnosno kao dokaz
poremećenog transporta iona, najčešće rabi standardizira-
ni postupak s pomoću pilokarpinske iontoforeze, kojim se
dobiva znoj za analizu koncentracije klorida. Da bi rezultat
testa bio pouzdan, važno je skupiti adekvatnu količinu zno-
ja (100 mg), a mjerenje treba izvršiti barem u dva navrata u
različite dane.
Određivanje mutacije CFTR-gena važno je za postavljanje
dijagnoze CF-a, ali nije nužno pogotovo u slučajevima kada
bolesnik ima povišene kloride u znoju i simptome bolesti,
tj. karakterističnu kliničku sliku. Važnost poznavanja CF-
TR-mutacije jest u davanju genskog savjeta obitelji, a danas
i zbog eventualne terapijske mogućnosti korekcije funkcije
samoga genskog produkta.
U rutinskom radu ne ispituju se za svakog bolesnika sve po-
znate mutacije, nego se traže mutacije koje su najzastuplje-
nije u njegovoj populaciji. Postoje razni komercijalni testovi,
za 30-50 mutacija, s pomoću kojih se može identificirati 85-
90% alela. Ti komercijalni testovi ne moraju nužno sadrža-
vati optimalne kombinacije mutacija za svaku populaciju ili
etničku skupinu te o tome u praksi treba voditi računa.
U sve više zemalja danas se provodi novorođenački probir,
skrining-test
za CF. Smislenost ovog postupka, za u biti za-
sad neizlječivu bolest, jest u činjenici da rana
primjena te-
rapijskih postupaka
i u presimptomatskoj fazi bolesti, omo-
gućuje bolju kontrolu bolesti i nutricionistički status, što se
povezuje i s boljom prognozom bolesti.
Dijagnoza bronhiektazija
Bronhiektazije su sastavni dio promjena na plućima koje
nastaju zbog kroničnih infekcija i upalnih promjena kod
bolesnika s CF-om. Sumnju na postojanje bronhiektazija
u fizikalnom nalazu pobuđuje prisutnost perzistentnoga
dnevnog kašlja praćenog mukopurulentnim iskašljajem. U
dokazivanju bronhiektazija nekada se rabila bronhografija,
a unatrag više godina zamijenila ju je visokorezolutna kom-
pjutorizirana tomografija (HRCT) – danas standard u dija-
gnostici bronhiektazija. U svrhu izbjegavanja zračenja danas
je moguće alternativno rabiti i magnetsku rezonanciju (MR)
za prikaz bronhiektazija. Upotrebu MR-a ograničava potreb-
na suradnja bolesnika u kontroli disanja, posebno kod djece
te u bolesnika s kroničnom respiratornom insuficijencijom.
Danas se smatra da je prisutnost aktivnosti slobodne neu-
trofilne elastaze u bronhoalveolarnom lavatu djeteta u dobi
od 3 mjeseca predisponirajući čimbenik za rani razvoj bron-
hiektazija (24).
Terapija
Terapijskemogućnosti
Liječenje CF-a je doživotno, zahtijeva od pacijenta i nje-
gove obitelji, liječnika i drugih zdravstvenih radnika (fi-
zioterapeuta, nutricionista, psihologa i dr.) puno strplje-
nja, optimizma i upornosti, čime se u velikoj mjeri može
poboljšati kvaliteta života i produljiti život oboljele djece
i mladih. Najbolji se rezultati postižu u specijaliziranim
centrima na razini tercijarne zdravstvene zaštite jer je je-
dino tako moguće osigurati stjecanje dovoljno stručnosti
i iskustva.
Uzročno liječenje CF-a danas ne postoji. Pokušaji genske te-
rapije za sada se nisu pokazali učinkovitima i prihvatljivima
te za dogledno vrijeme to nije ozbiljnija terapijska opcija.
Danas se može utjecati na intracelularna zbivanja s pomoću
tzv. modifikatora CFTR-a, kojima je cilj pokrenuti, korigirati
ili pojačati sintezu mutiranog CFTR-a. U tom smislu danas
je moguća primjena tzv. potencijatora sinteze genskog CF-
TR-produkta. Lijek je u siječnju 2012. god. odobrila Američ-
ka agencija za hranu i lijekove (FDA) za liječenje bolesnika sa
specifičnommutacijomG551D (ivakaftor). Obećavaju i istra-
živanja na potencijalnim korektorima CFTR-gena (VX809),
kao i radovi na uspostavljanju prekinute translacije genskog
produkta (PTC124-ataluren, aminoglikozidi – gentamicin).
Također postoji niz drugih supstancija (aminoglikozidi –
gentamicin, kurkumin, fenilbutirat, milrinon, ciklopentil
dipropilksantin, genistein, sildenafil) koje su u raznim faza-
ma ispitivanja (25).
Unatoč nastojanjima da se otkrije uzročna terapija, u današ-
nje doba simptomatska je terapija i dalje osnovno liječenje
CF-a.
Sa strane dišnog puta terapija je usmjerena na tretiranje
osnovnih poremećaja: infekcije, upale i poremećenog kli-
rensa sluzi. U terminalnoj fazi plućne bolesti kao krajnja
terapijska mjera preostaje mogućnost transplantacije pluća
(11).
107
Cistična fibroza i bronhiektazije
