x

SPECIJALIZACIJE

x

Kardiopulmonalna reanimacija i rana defibrilacija

  Ines Lojna Funtak, dr. med. spec. anestezije i reanimacije, spec. hitne medicine

  10.10.2012.

Preživljenje mnogih naizgled zdravih žrtava srčanog zastoja ovisi o kardiopulmonalnoj reanimaciji (KPR) koju provode osobe koje se nađu na licu mjesta te ranoj defibrilaciji. Intervencija unutar 3 do 4 minute povećava mogućnost preživljenja za više od 50%. Europski parlament pozvao je Komisiju i Vijeće da potaknu donošenje zajedničkih programa za primjenu automatskih vanjskih defibrilatora (AVD) na javnim mjestima i izobrazbu laika u svim državama članicama.

Kardiopulmonalna reanimacija i rana defibrilacija

Europski tjedan svijesti o srčanom zastoju

Lanac preživljavanja čine četiri karike: rano prepoznavanje i pozivanje pomoći, kardipulmonalna reanimacija, rana defibrilacija te zbrinjavanje pacijenta nakon reanimacije.

Europski Parlament je 14. lipnja 2012. godine usvojio Deklaraciju o ustanovljenju europskog tjedna svijesti o srčanom zastoju - "European Cardiac Arrest Awareness Week" s ciljem popularizacije europskog pokreta za bolje razumijevanje potrebe za širom edukacijom zdravstvenih djelatnika i laika za provođenje kardio-pulmonalne reanimacije.

Razlozi za ovakvu inicijativu su jasni - U Europi godišnje oko 400 000 ljudi doživi zastoj srca. Prema smjernicama European Resuscitation Council (ERC) lanac preživljavanja čine četiri karike: rano prepoznavanje i pozivanje pomoći, kardipulmonalna reanimacija, rana defibrilacija te zbrinjavanje pacijenta nakon reanimacije. ERC u svojim smjernicama iz 2010 godine navodi da kada bi se i laici i zdravstveni djelatnici pridržavali načela ovih postupaka te ih ispravno i pravovremeno primjenjivali, u Europi bi svake godine bilo spašeno 100 000 života.

Vrijeme od nastanka srčanog zastoja do stizanja hitne medicinske pomoći

U osobe bez svijesti vanjsku masažu srca treba započeti odmah nakon otvaranja dišnog puta i provjere disanja. Laici koji su za to osposobljeni i voljni s vanjskom masažom srca mogu kombinirati i umjetno disanje u omjeru od 30 pritisaka na prsni koš i 2 udaha.

Vrijeme od nastanka srčanog zastoja do stizanja hitne medicinske pomoći od iznimne je važnosti za preživljavanje bolesnika i za smanjenje posljedice zastoja. Posebnu ulogu imaju djelatnosti poput policije, vatrogasci, gorski spašavatelji, domaćice u avionima ali i svi ostali - laici. Kardiopulmonalna reanimacija (KPR) koju provode laici na mjestu događaja povećava stopu preživljavanja 2-3 puta. Na žalost, laici provode KPR u samo jednom od 5 srčanih zastoja.

Jedan od četiri postupka unutar lanca preživljavanja je vanjska masaža srca koju moraju provoditi svi spašavatelji bili oni zdravstveni djelatnici ili laici. Bez masaže srca, unutar 5 minuta od srčanog zastoja na mozgu mogu nastati nepovratna oštećenja. U osobe bez svijesti vanjsku masažu srca treba započeti odmah nakon otvaranja dišnog puta i provjere disanja. Laici koji su za to osposobljeni i voljni s vanjskom masažom srca mogu kombinirati i umjetno disanje u omjeru od 30 pritisaka na prsni koš i 2 udaha. Najvažniji je niz rano započetih kvalitetnih kompresija prsnog koša s minimalnim prekidima.

Korištenje automatskih vanjskih defibrilatora - AVD

U edukaciju o zbrinjavanju srčanog zastoja u izvanbolničkim uvjetima mora biti uključeno cijelo stanovništvo.

Prilikom oživljavanja naglasak se osim na vanjsku masažu srca usmjerava i na korištenje automatskih vanjskih defibrilatora (AVD). Ranu defibrilaciju AVD-om mogu provoditi i laici. Nakon 30 kompresija i dva upuha zraka odmah se pristupa defibrilaciji AVD-om. Europske smjernice ukazuju na potrebu daljnjeg razvoja programa PAD (Public Access Defibrillation) i postavljanja defibrilatora na javnim mjestima. Postupak oživljavanja obustavlja se samo ako se bolesnik počne buditi (miče se, otvara oči, diše normalno).

U edukaciju o zbrinjavanju srčanog zastoja u izvanbolničkim uvjetima mora biti uključeno cijelo stanovništvo.

Edukacije zdravstvenih djelatnika i laika

Prof. Bernd Böttiger: "U Europi ćemo spasiti 100 000 života godišnje ako svi – i laici i zdravstveni djelatnici – budu marili i u tome sudjelovali”.

Europski Parlament je također usvojio inicijativu većeg broja država članica da se u postupak pred Vijećem Europe i Europskom komisijom pokrene akcija za donošenje zajedničkih programa za primjenu automatskih vanjskih defibrilatora (AVD) na javnim mjestima i izobrazbu laika u svim državama članicama, prilagodbu zakonodavstva s ciljem olakšanja provođenja KPR-a i defibrilacije od strane nemedicinskog osoblja, te sustavno prikupljanje podataka radi osiguranja povratnih informacija i upravljanja kvalitetom u okviru svakoga programa

Na pragu ove Deklaracije a vezano za skori ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju na sjednici IO HLK 7. rujna donesen je zaključak da će se HLK založiti da se HD za reanimatologiju HLZ osiguraju formalno pravne pretpostavke za provođenje edukacije ciljanih skupina i laika.

HD za reanimatologiju osnovano je 2002. godine te je tijekom 10 godina svoje aktivnosti osposobilo gotovo 3000 zdravstvenih djelatnika u postupcima reanimacije kojima je nakon provjere znanja izdana europska licenca ERC-a iz područja reanimacije. Valja napomenuti da je HD za reanimatologiju član ERC-a (European Resuscitation Council), krovne europske organizacije u području reanimacije.

Na pragu Europske Deklaracije o osnivanju "European Cardiac Arrest Awareness Week" vjerujemo da ćemo se u dogledno vrijeme približiti skandinavskim državama u broju provođenju KPR od strane laika čijih 60% započetih reanimacija na samom mjestu srčanog zastoja predstavlja izazov.

I umjesto zaključka rečenica Prof. Bernd Böttiger, Predsjednika ERC-a:
„U Europi ćemo spasiti 100 000 života godišnje ako svi - i laici i zdravstveni djelatnici - budu marili i u tome sudjelovali".

Predsjednica HD za reanimatologiju HLZ-a
Ines Lojna Funtak dr.med.

Članovi UO HD za reanimatologiju HLZ-a
Dorotea Bartoniček dr.med., Dražen Curman dr.med., Marino Čanadžija bacc. med.teh., Boris Filipović-Grčić dr.med., Irzal Hadžibegović dr.med., Silvija Hunyadi-Antičević dr.med., Hrvoje Kniewald dr.med., Helga Komen-Ušljebrka dr.med., Radmila Majhen-Ujević dr.med., Jasna Martinčević dr.med., Tatjana Pandak dr.med., Jogen Patrk dr.med., Alen Protić dr.med., Aleksandar Schnapp dr.med.

OGLASI
MaxfluBisolexIbuxin Rapid
VEZANI SADRŽAJ > <
OGLAS
Andol effect
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: