Uvod

Razvoj digitalnih tehnologija postupno je tijekom samo nekoliko desetljeća sasvim izmijenio brojne segmente našega svakodnevnog života. Online kupujemo odjeću, hranu, kazališne ulaznice, rezerviramo ljetovanja i čitamo, a mobilne telefone držimo u rukama ponekad i češće nego što bismo htjeli. Međutim, online također komuniciramo s nadležnim liječnicima, rezerviramo preglede, na digitalnim platformama pristupamo svojim nalazima pretraga i specijalističkih pregleda, na zaslonima tzv. pametnih satova pratimo izbrojene prijeđene korake. Drugim riječima, digitalne tehnologije nam već uvelike olakšavaju prikupljanje podataka o zdravstvenom statusu i pristup zdravstvenoj skrbi.

Globalna digitalizacija zdravstva

Sustavno prikupljanje i integracija kvalitetnih digitalnih podataka na regionalnoj i globalnoj razini osnova su za globalne digitalne zdravstvene strategije u svim važnim područjima javnog zdravstva uključujući i brigu o kvaliteti zraka, voda i tla. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u planu globalne strategije učinkovitog zdravstvenog nadzora u razdoblju od 2020. do 2025. godine ističe četiri osnovne sastavnice globalne digitalne transformacije javnozdravstvenih sustava:

• trajni razvoj dostupne i sigurne tehnologije podatkovnih komunikacija
• osposobljavanje za prikupljanje, osiguravanje i analiziranje digitalnih informacija na državnim razinama
• implementiranje javnozdravstvenih programa s ciljem bolje zdravstvene skrbi i znanstvenog razvoja
• globalno i regionalno praćenje s promptnim dijeljenjem informacija o potencijalnim rizicima.

Upravo ovi procesi kontinuirano omogućuju brz i usustavljen odgovor javnozdravstvenih sustava na brojne epidemije uzrokovane poznatim ili pak novim patogenim, također i na pandemiju uzrokovanu virusom SARS-CoV-2.

Kako najčešće prikupljamo digitalne podatke o zdravlju i što sve mjere pametni gadgeti?

Pametni senzori između ostalog mogu mjeriti i frekvenciju disanja, zasićenost krvi kisikom, krvni tlak, sastav tijela, količinu i kvalitetu sna, pa i razinu stresa. Putem različitih aplikacija informacije se mogu pohranjivati ili dijeliti različitim informacijskim kanalima.

Iako se među najpopularnijim zdravstvenim parametrima praćenim na tzv. pametnim satovima zasigurno nalaze frekvencija perifernog pulsa ili broj prijeđenih koraka kao pokazatelj dnevne tjelesne aktivnosti, pametni senzori mogu mjeriti i frekvenciju disanja, zasićenost krvi kisikom, trajno ili u zadanim intervalima i krvni tlak, sastav tijela uključujući računanje udjela mišićne mase, masti i vode, utrošene kalorije, postotak aktivnog vremena, količinu i kvalitetu sna, pa i razinu stresa. U novije vrijeme moguće je i snimanje dvokanalnog elektrokardiograma s detekcijom nepravilnosti srčanog ritma, posebice pojave atrijske fibrilacije. Putem različitih aplikacija informacije se mogu pohranjivati ili u realnom vremenu dijeliti različitim informacijskim kanalima. Osim pametnih satova, u širokoj uporabi su i pametne narukvice, trake oko nadlaktica, naočale, a za specifične ciljeve koriste se i uređaji postavljeni oko nogu ili tijela, na stopalima (poglavito u rehabilitacijskoj medicini), ili se mogu nalijepiti na kožu. Svim tim uređajima je zajednička praktičnost u nošenju izravno na tijelu s mogućnošću detekcije, bilježenja, analize i najčešće bežičnog dijeljenja i pohrane podataka. Tzv. Google naočale (engl. Google Glass) su primjer pametnih naočala sa zaslonom i mikrokamerom koje omogućuju snimanje fotografija, video-pozive, određivanje lokacije uz pomoć satelitskog sustava GPS-a (engl. Global Positioning System), a opcija virtualne realnosti potencijalno omogućava telemedicinsku edukaciju, pa i dvosmjernu komunikaciju u realnom vremenu.

Kako se mogu korisno upotrijebiti podaci s naših pametnih "spravica"?

Pametne spravice već služe u podizanju svijesti o zdravlju i zdravijim životnim stilovima, ponajprije redovitoj tjelesnoj aktivnosti i pažljivom izlaganju sunčevim zrakama, a prednost im je i u tome što ih koriste i zdravi ljudi, pa ih se može koristiti u sprječavanju bolesti.

Objavljeni su pouzdani rezultati pametnih senzora koji bilježe padove starijih osoba koje žive bez tuđe pomoći i u tom slučaju alarmiraju nadležni medicinski centar, ili pak prate srčani rad trudnice i čeda uz nadzor uterine aktivnosti putem naljepka na koži trbuha, a moguće je i bilježenje raspoloženja i spavanja s ranom detekcijom depresivnih simptoma djece i mladih ili pak trajni nadzor nad znakovima Parkinsonove bolesti koji omogućuje točan uvid i egzaktnu evaluaciju terapijskog učinka.

Za široku primjenu ovih tehnologija potrebna je često dodatna prilagodba korisnicima koja uključuje i pristupačnu cijenu. Svaki peti Amerikanac upotrebljava neki od popularnih gadgeta (engl. wearables), najčešće pametni sat ili narukvicu, no njihova je dostupnost u velikim dijelovima svijeta dramatično različita. Kao još jedna od mana novih tehnologija navode se pitanja etičnosti i zaštite podataka (isto vrijedi i za telemedicinu i umjetnu inteligenciju) kojima se posvećuje velika pozornost, ali i pitanje pouzdanosti prikupljenih podataka. Na kraju, čak niti umjetna inteligencija čije su postavke utemeljene na znanstvenim činjenicama i algoritmima, ma kako kompleksni oni bili, nije sposobna za dublje razumijevanje bioloških sustava kakvo posjeduje obrazovan i inteligentan stručnjak s iskustvom.

Međutim, pametne spravice odn. gadgeti svakako već služe u podizanju svijesti o zdravlju i zdravijim životnim stilovima, ponajprije redovitoj tjelesnoj aktivnosti i pažljivom izlaganju sunčevim zrakama(niz aplikacija nudi obavijesti o visokom indeksu UV zračenja), a prednost im je i u tome što ih koriste i zdravi ljudi, pa ih se može koristiti u sprječavanju bolesti. Nadalje, njima se prikupljaju različiti korisni podaci u vremenskom odsječku i već samim njihovim pregledavanjem se potiče briga o zdravlju, ali i odgovornost pojedinca za vlastito zdravlje, a bolesnicima je omogućeno pravovremeno uočavanje signala pogoršanja kroničnih bolesti. Višegodišnja pandemija eksponencijalno je ubrzala razvoj gadgeta za samopraćenje, ali i telemedicine. Primjerice, iznimno korisnima su se pokazale plućna rehabilitacija na daljinu, video instrukcije za primjenu lijekova ili online liječničke konzultacije i radionice. Velika je šteta napuštati taj koncept nakon smanjenja protuepidemijskih mjera jer je on povezan s većom dostupnošću zdravstvene skrbi u uvjetima  prostorne udaljenosti od centara izvrsnosti, a telemedicina u mnogim segmentima omogućuje visoku razinu skrbi uz racionalizaciju resursa. Zanimljivo, i bolesnici starije životne dobi su, iako najčešće uz pomoć mlađih članova obitelji, spremno u tom razdoblju prihvaćali komunikaciju putem zaslona računala ili pametnih telefona.

Načelno, e-intervencije povezuju bolesnike i kliničare s digitalnim tehnologijama, ali i bolesnike ili kliničare međusobno, te pridonose poboljšanoj kvaliteti čuvanja zdravlja, liječenja i boljoj adherenciji terapijskim preporukama.

Koncept e-zdravlja u respiratornoj medicini

Koncept e-zdravlja u respiratornoj medicini uključuje osim različitih nosivih mjerača prijeđenih koraka (tzv. pedometara) i pametne spravice poput prijenosnih digitalnih spirometara s bluetooth tehnologijom, tzv. pametne inhalere s digitalnim brojačima i/ili zvučnim podsjetnicima na vrijeme za sljedeću dozu lijeka ili pak digitalnom povratnom informacijom o kvaliteti inhalacijske tehnike, zatim digitalnih stetoskopa ili primjerice digitalnih platformi za pomoć u kliničkom odlučivanju.

Nosivi gadget može otkriti noćno piskanje u prsima kod djece s astmom – Li i suradnici dokazali su kako čak 56% djece s dobro kontroliranom bolešću ima noćne epizode piskanja koje su slabo korelirale s mjerenjima plućne funkcije na kontrolnom pregledu.

Umjetna inteligencija nam stiže

Osim velikog polja analize mnoštva medicinskih podataka, tzv. big data, potencijalna primjena umjetne inteligencije u smanjenju ukupnih zdravstvenih troškova i rješavanju nejednakosti u dostupnosti visokodiferentne zdravstvene skrbi čine ju posebno atraktivnom.

U novije vrijeme su dostupni i tzv. chatovi u realnom vremenu sa sustavima umjetne inteligencije. Sustavi umjetne inteligencije (AI,engl. artificial intelligence) su kompleksni digitalni i/ili robotski sustavi programirani za simulaciju ljudske inteligencije. U medicini se primjena umjetne inteligencije razvija nezapamćenom brzinom, uključujući dijagnostičke procese npr. u oftalmologiji, programe probira malignih bolesti među općom populacijom, analize rizika obolijevanja ili pak ishoda liječenja, sofisticirane kirurške zahvate itd. Pritom je nužno kontinuirano educirano bilingvalno osoblje fluentno u novim digitalnim tehnologijama i medicinskim znanjima. Od umjetne inteligencije u budućnosti očekujemo smanjenje potrebe za ovako velikim brojem liječnika.

Osim velikog polja analize mnoštva medicinskih podataka, tzv. big data, potencijalna primjena umjetne inteligencije u smanjenju ukupnih zdravstvenih troškova i rješavanju nejednakosti u dostupnosti visokodiferentne zdravstvene skrbi čine ju posebno atraktivnom. Budućnost medicine je zasigurno digitalna, no to naravno nimalo ne umanjuje značaj liječničkog umijeća.

Odnedavno su dostupne različite verzije tzv. chatGPT (engl. generative pretrained trasformer), Google Bard i sl.

ChatGPT je tzv. chatbot, računalni program koji putem konverzacijskog sučelja komunicira s korisnikom i automatizirano obavlja određene zadatke poput već dvanaest godina poznate Siri ili pak Alexe i Google Asssistanta. U ovom slučaju pomak unaprijed je značajan: ChatGPT korisničke podatke generirane s interneta iskorištava za kompjutorske odgovore na kompleksne zadatke, od pisanja sastavaka, lektira, do poslovnih razvojnih planova. Odgovori koje ChatGPT daje korisniku ipak su zasad tek na razini šturih studentskih odgovora, no usavršavanjem i novim generacijama već je moguć i unos npr. slikovnih podataka. Iako odnedavno ChatGPT može začas napisati haiku pjesmu vjerojatno znatno brže od čovjeka, jednako kao što mobilni telefon može upamtiti telefonski broj brže i dulje od nas, to ipak ne znači da je ChatGPT sposoban stvarati umjetnost.

Koncept e-zdravlja uključuje korištenje različitih brojača prijeđenih koraka (tzv. pedometara), monitore pulsa, krvnog tlaka, EKG-a, pametnih inhalera, digitalnih stetoskopa ili primjerice digitalnih platformi za pomoć u kliničkom odlučivanju – u novije vrijeme su dostupni i tzv. chatovi u realnom vremenu sa sustavima umjetne inteligencije.

Literatura

1. Global strategy on digital health 2020-2025. Geneva: World Health Organization; 2021. Licence: CC BY-NC-SA 3.0 IGO.
2. Lu L, Zhang J, Xie Y, et al. Wearable health devices in health care: narrative systematic review. JMIR Mhealth Uhealth. 2020;8(11):e19807.
3. Honkoop P, Usmani O, Bonini M. The currentand future role of technology in respiratory care. Pulm Ther. 2022;8:167-179.
4. Raja M, Bjerkan J, Kymre IG, et al. Telehealth and digital developments in society that persons 75 years and older in European countries have been part of: a scoping review. BMC Health Serv Res. 2021;21(1):1157.
5. Mann DL. Artificial intelligence discusses the role of artificial intelligence in translational medicine: A JACC: basic to translational science interview with Chat GPT. J Am Coll Cardiol Basic Trans Science. 2023;8(2):221–223.