x
x

COVID-19 i stres; iz perspektive liječnika obiteljske medicine

  Aleksandar Ljubotina, dr. med.

  20.05.2020.

Stres je situacija neravnoteže uzrokovane vanjskim događajem, u kojoj je potrebno uložiti dodatne napore radi povratka u ravnotežu. Pandemija zarazne bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 prisilila je pojedince mijenjati ustaljene životne navike, što zasigurno predstavlja stres. Obiteljska medicina, koja je pacijentima najdostupnija medicinska djelatnost, u kratkom je vremenu prestrukturirala svakodnevni način rada, da bi se prilagodila pandemijskom izazovu.

COVID-19 i stres; iz perspektive liječnika obiteljske medicine

Uvod

Stres je situacija neravnoteže uzrokovane vanjskim događajem, u kojoj je potrebno uložiti dodatne napore radi povratka u ravnotežu. U stresnoj transakciji izlučuju se hormoni stresa, od kojih su najvažniji adrenalin, noradrenalin i kortizol, mijenja se odnos neurotransmitora.

Rad u obiteljskoj medicini temelji se na biopsihosocijalnom modelu. Taj integralni, holistički model, ističe da zdravlje, nastanak i tijek bolesti ovise, ne samo o biološkoj datosti koju je osoba naslijedila, već i psihološkoj strukturi kao i o socijalnim uvjetima u kojima osoba živi1. Koncept stresa povezuje odrednice zdravlja i bolesti, od molekularne razine do životnog stila osobe. Stres je situacija neravnoteže uzrokovane vanjskim događajem, u kojoj je potrebno uložiti dodatne napore radi povratka u ravnotežu. U stresnoj transakciji izlučuju se hormoni stresa, od kojih su najvažniji adrenalin, noradrenalin i kortizol, mijenja se odnos neurotransmitora. Neučinkovito suočavanje sa stresom utječe na nastanak i tijek psihosomatskih bolesti, a izaziva i pad imuniteta, što čini osobu osjetljivom na zarazne bolesti2

Pandemija zarazne bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2, izazvala je promjene u načinu života ljudi diljem svijeta3. Pojedinci i skupine ljudi su, bilo preporukama, bilo odlukama kriznih stožera, prisiljeni mijenjati ustaljene životne navike, što zasigurno predstavlja stres. Ako se mjere zaštite od pandemije zarazne bolesti COVID-19 protegnu na više mjeseci, prilagodba će, za dio stanovništva koje ne bude razvilo učinkovito suočavanje sa stresom, postati prezahtjevna. Stres će u tih osoba postati kroničan, uz očekivane nepovoljne zdravstvene ishode2.

Organizacija obiteljske medicine u COVID-19 pandemiji

Uz fiksnu i mobilnu telefonsku mrežu, komunicira se putem elektronične pošte i društvenih mreža. Na taj način se nastoji kompenzirati smanjena neposredna komunikacija, poradi zaštite pacijenata i osoblja od zaraza SARS-CoV-2 virusom.

Sve razine zdravstvenog sustava su, prema odredbama Nacionalnog kriznog stožera, prilagodile organizaciju službe COVID-19 pandemiji. Timovi obiteljske medicine, uz pedijatrijske, ginekološke i timove dentalne medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, promijenili su ustaljeni način rada. Iskustvo je pokazalo da je smrtni ishod od COVID-19 infekcije najčešći u imunokompromitiranih i starijih bolesnika s komorbiditetom4. U strategiji borbe protiv nekontroliranog širenja virusa SARS-CoV-2, ključno je spriječiti prodor virusa u bolnice, ustanove za zdravstvenu rehabilitaciju i posebno u domove za starije i nemoćne. Također, važno je spriječiti prodor virusa u ambulante primarne zdravstvene zaštite, jer u slučaju pregleda pozitivnog pacijenta bez zaštitne opreme i poštivanja drugih protuepidemijskih mjera, timovi idu u izolaciju, a pacijenti najmanje dva tjedna ostaju bez primjerene primarne zdravstvene zaštite.

Obiteljska medicina je pacijentima najdostupnija medicinska djelatnost te je u kratkom vremenu prestrukturirala svakodnevni način rada, da bi se prilagodila pandemijskom izazovu. Pacijenti su informirani o mogućnostima korištenja posrednih kanala komunikacije s obiteljskim liječnicima i medicinskim sestrama u timu. Uz fiksnu i mobilnu telefonsku mrežu, komunicira se putem elektronične pošte i društvenih mreža. Na taj način se nastoji kompenzirati smanjena neposredna komunikacija, poradi zaštite pacijenata i osoblja od zaraza SARS-CoV-2 virusom.

Kontrolni pregledi u polikliničkoj konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji nisu nužni, kao i elektivni operativni zahvati, odgođeni su. Kontrolni pregledi stabilnih kroničnih pacijenata obavljaju se u obiteljskoj medicini. Na taj način se timovi obiteljske medicine u većoj mjeri bave medicinom, odnosno zdravstvenim problemima svojih pacijenata. Jasno je da je za kontrolne preglede i vođenje stabilnih kroničnih bolesnika potrebna, uz standardnu opremu kao što je stetoskop, tlakomjer, oftalmoskop, pulsni oksimetar i sl., i odgovarajuća oprema, kao što je EKG uređaj, uređaj za kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka (KMAT), spirometar, pa i UTZ uređaj. Kada bi navedena oprema bila određena kao standard za rad u obiteljskoj medicini, smanjilo bi se opterećenje kliničkih specijalista u sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti i smanjile bi se liste čekanja. Ako se SARS-CoV-2 virus zadrži u populaciji duže vremena, uz moguću pojavu više epidemijskih valova, dobro opremljene ambulante obiteljske medicine će uvelike olakšati racionalno liječenje kroničnih pacijenata.

Pacijenti se prije odlaska obiteljskom liječniku najavljuju telefonom ili drugim kanalima komunikacije, nakon čega dobiju termin pregleda. Na pregled dolaze uz zaštitnu masku, prethodno u čekaonici dezinficiravši ruke, a preporučena je i kontrola tjelesne temperature beskontaktnim termometrom. Također, preporučeno je držati socijalnu distancu u čekaonicama, u kojima ne bi trebalo biti više od dva pacijenta istovremeno. Medicinska sestra i liječnik u timu obiteljske medicine nose osobnu zaštitnu opremu, dezinficirajući kvake i radne površine, uz provjetravanje prostorija. Obiteljski liječnici posebno su usmjereni savjetovanju i praćenju pacijenata s respiratornim, ali i infektima mokraćnog i probavnog sustava, jer je utvrđeno da se COVID-19 manifestira i uroinfektima, odnosno dijarejom. Uz opširnu epidemiološku anamnezu, obiteljski liječnici procjenjuju kada je i je li potrebno testiranje na SARS-CoV-2. Savjetuje se mjeriti tjelesnu temperaturu svakodnevno dva puta, mjeriti frekvenciju disanja i voditi dnevnik općih, respiratornih, gastrointestinalnih simptoma koji bi mogli ukazivati na COVID-19 infekciju. U slučaju pogoršanja stanja i javljanja zaduhe, pacijenta se upućuje infektolozima u posebno organizirane prostore. Odgovornost obiteljskih liječnika je u tom trijažnom postupku velika, a tu su još i dežurstva u COVID ambulantama te rad, uz primjerenu zaštitnu opremu, na uzimanju nazofaringealnih obrisaka. Kućni posjeti i kućna liječenja, dio su svakodnevnih postupaka u radu obiteljskih liječnika. U doba pandemije COVID 19, kućni posjeti i kućna liječenja obavljaju se uz optimalnu osobnu zaštitnu opremu, da bi se spriječila mogućnost zaraze i pacijenta i liječnika. Zaštitnu opremu valja koristiti pravilno i racionalno.

Pandemija COVID-19 i stres u pacijenata

Početna usmjerenost na pandemiju COVID-19 može potisnuti simptome kroničnih bolesti, a to može smanjiti suradljivost pacijenata u farmakološkom i nefarmakološkom liječenju bolesti.

Pandemija COVID-19 dovela je do značajnih promjena u svakodnevnim aktivnostima hrvatskih građana. Svaka je životna promjena stresna, a pandemija je izazvala u većine ljudi distres u kojemu je temeljna percepcija gubitka. Ljudi su se iznenada i nepripremljeni susreli s brojnim ograničenjima i zabranama. Otkazani su gotovo svi društveni događaji, vjerski obredi obavljaju se bez ili uz simbolično prisustvo vjernika, javni prijevoz je ukinut ili je reduciran, uslužni servisi ne rade. Ograničeno je kretanje iz općine u općinu, ograničen pristup trgovinama koje rade, ograničen je pristup zdravstvenim ustanovama. Preporuča se što manje izlaziti van, uz držanje socijalne distance. Treba naglasiti da se izraz socijalna distanca u slučaju pandemije koristi u proksemičnom smislu fizičke udaljenosti osoba od 1,2 do 3,7 m, a ne u sociološkom smislu klasne ili druge udaljenosti skupina ljudi5. Tisućama je ljudi, kontaktima zaraženih, ali i onima koji su doputovali u Hrvatsku, određena samoizolacija u trajanju od dva tjedna. Percipirani gubitak dovodi osobu u stanje distresa, kojega treba razlikovati od distresa u kojemu prevladava percepcija preopterećenja, npr. na radnom mjestu. Prvi distres možemo slikovito nazvati sivim, a potonji crvenim6. Sivi stres uzrokovan pandemijom utječe na zdravstveno stanje pacijenata. Javlja se strah od nepoznatog, koji kod dijela pacijenata prelazi u tjeskobu, budući da ponašanje novog virusa ne mogu sa sigurnošću predvidjeti ni eminentni epidemiolozi, infektolozi i virolozi. Pacijenti su bombardirani često proturječnim i neprovjerenim informacijama iz masovnih medija. Distres se javlja na kolektivnoj razini. Medicinska znanost u suradnji s farmaceutskom industrijom ubrzano radi na pronalasku cjepiva, odnosno lijeka za COVID-19 infekciju. Prema prognozama, klinička ispitivanja cjepiva će trajati više mjeseci, a do rutinskog korištenja cjepiva protiv SARS CoV2 virusa proći će godina, možda i više dana. Relaksacija protuepidemijskih mjera, koja je planirana u tri faze7, zasigurno će ublažiti percepciju gubitka, karakterističnu za sivi stres, ali se može očekivati percepcija opterećenja, uvjetovana pravilima ponašanja koja otežavaju dostupnost uslugama u tzv. „novoj normalizaciji“.

Psihološki stres utječe na tijek kroničnih bolesti. Početna usmjerenost na pandemiju COVID-19 može potisnuti simptome kroničnih bolesti, a to može smanjiti suradljivost pacijenata u farmakološkom i nefarmakološkom liječenju bolesti. Praćenje suradljivosti pacijenata je važna zadaća obiteljskih liječnika, ključna za upravljanje kroničnim bolestima. Tu dolazi u prvi plan uloga obiteljskih liječnika kao učitelja svojih pacijenata, uloga koju je isticao naš veliki učitelj Andrija Štampar8. Obiteljski liječnici, koji najbolje u zdravstvenom sustavu poznaju pacijente, kroz psihološku potporu smanjuju tjeskobu zabrinutih pacijenata, posebno kroničnih bolesnika s komorbiditetom. Već obavijestima o načinima ostvarivanja zdravstvene zaštite u doba pandemije, obiteljski liječnici uspijevaju umiriti i smanjiti stres svojih pacijenata. Obiteljski liječnik pruža psihološku potporu, iskazujući empatiju i koristeći tehniku aktivnog slušanja. Primjerena komunikacija liječnika, uz naglašenu dostupnost posrednim kanalima, jasne upute o liječenju, praćenju simptoma i javljanju o promjenama, daje pacijentima sigurnost. Smanjujući stres pacijentima, obiteljski ih liječnik čini manje osjetljivima na zarazu SARS-CoV-2 virusom.

Pandemija COVID-19 i stres u djelatnika timova obiteljske medicine

Obiteljski liječnici smanjuju stres, nadilaze izoliranost u vlastitim ordinacijama, poboljšavajući kvalitetu rada s pacijentima u otežanim uvjetima održavanjem virtualnih sastanaka u manjim grupama.

Promjena načina rada u pandemiji COVID-19, kao i razumljiv strah od zaraze SARS CoV2 virusom, stvaraju dodatni stres u timovima obiteljske medicine9. Uz promjenu uobičajenog rada s pacijentima oboljelim od akutnih i kroničnih bolesti, tu su i aktivnosti u sklopu protuepiedemijskih mjera usmjerenih na zarazu SARS-CoV-2 virusom. Teret novog načina rada, kao i strah od moguće zaraze, uz posljedični stres, mogu povećati razinu tjeskobe i depresivnosti članova tima obiteljske medicine. Tu su velike pomoći društvene mreže, pomoću kojih obiteljski liječnici i medicinske sestre razmjenjuju informacije, razmišljanja i stavove. Također, obiteljski se liječnici jednom mjesečno sastaju u manjim skupinama (tzv. peer skupine), gdje se dodatno educiraju i iznose probleme s kojima se susreću u radu. U uvjetima COVID-19 pandemije, ti se sastanci nastavljaju putem društvenih mreža, odnosno video poziva. Tako obiteljski liječnici smanjuju stres, nadilaze izoliranost u vlastitim ordinacijama, poboljšavajući kvalitetu rada s pacijentima u otežanim uvjetima.

Zaključak

Pandemija COVID-19 infekcije izazvala je velike promjene u životu ljudi. Ograničavanje kretanja i okupljanja te korištenja uslužnih servisa, izazvalo je stres, uz dominantnu percepciju gubitka. Stres čini ljude osjetljivijima na zarazu SARC-CoV-2 virusom, posebno kronične bolesnike s komorbiditetom. Obiteljski liječnici i medicinske sestre u timu, radeći u otežanim uvjetima, poštujući protuepidemijske mjere, nastoje svojim pacijenima ublažiti posljedice pandemije COVID-19. Ključno je omogućiti svim dostupnim kanalima komunikaciju obiteljskih liječnika i pacijenata, uz međusobnu komunikaciju s kolegama i drugim sudionicima zdravstvenog sustava.

1. Borrell-Carrió F,  Suchman AL, MD, Epstein RM. The Biopsychosocial Model 25 Years Later: Principles, Practice, and Scientific Inquiry. Ann Fam Med. 2004; 2(6): 576–82.
2. P Lehrer. Anger, stress, dysregulation produces wear and tear on the lung. Thorax. 2006; 61(10): 833–34.
3. Gates B (February 2020). "Responding to Covid-19 - A Once-in-a-Century Pandemic?". The New England Journal of Medicine. 382 (18): 1677–1679.
4. Mehta P, McAuley DF, Brown M, Sanchez E, Tattersall SR, Manson JJ et al. COVID-19: consider cytokine storm syndromes and immunosupression. The Lancet. 2020; 395 (10229): 1033-34.
5.  Sorokowska A; Sorokowski P, Hilpert P. Preferred Interpersonal Distances: A Global Comparison.2017 J Cross Cult Psychol.  48(4): 577–92. 
6. Ljubotina A. Sve boje stresa. Split, Redak, 2016.
7. Mjere za pokretanje gospodarskih i drugih djelatnosti odvijat će se u tri faze https://www.koronavirus.hr/mjere-za-pokretanje-gospodarskih-i-drugih-djelatnosti-odvijat-ce-se-u-tri-faze/495 (pristupljeno 30.4.2020.)
8. Tko je bio Andrija Štampar - otac preventive? http://www.post.hr/osijek/vijesti/zivot/naslov/tko-je-bio-andrija-stampar---otac-preventive-8683 (pristupljeno 30.04.2020)
9. Hudek-Knežević J, Krapić N, Kalebić Maglica B. Organizacijski stres i stavovi prema radu kao prediktori zdravstvenih ishoda: prospektivno istraživanje. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja. 2009;18 (1-2): 129-49.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
MaxfluIbuxin RapidAndol PRO
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: