x
x

Bolesnik sa shizofrenijom i infekcija COVID-19

  mr.sc. Silvana Krnić, dr.med.

  15.06.2020.

S koronavirusnom pandmijom došlo je do porasta psihološkog stresa u svih ljudi, među kojima su najugroženiji starije osobe, beskućnici, trudnice i psihički bolesnici. Među njima se posebice ističu oni koji boluju od shizofrenije jer se susreću s većim teškoćama u suočavanju s novonastalom situacijom.

Bolesnik sa shizofrenijom i infekcija COVID-19

Uvod

Epidemija COVID-19 predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem i izazov psihološkoj otpornosti svih ljudi, a posebice psihičkih bolesnika. Upravo stoga svjedoci smo brze ekspanzije radova koji se provode s ciljem razvijanja strategija utemeljenih na dokazima koje bi mogle smanjiti štetne psihološke utjecaje i psihijatrijske simptome tijekom epidemije. Već u početnoj fazi izbijanja COVID-19 u Kini, više od polovice ispitanika ocijenilo je psihološki utjecaj kao umjeren do težak, a oko jedne trećine ispitanika prijavilo je umjerenu do tešku anksioznost. Strah od bolesti, smrti i neizvjesnosti koju budućnost donosi značajan su psihološki stres za cjelokupno stanovništvo, a socijalna izolacija kao rezultat gubitka strukturiranih obrazovnih i radnih aktivnosti, također, prijeti pogoršanju javnog mentalnog zdravlja. Nije zanemarivo da su i oni koji skrbe o mentalnom zdravlju svojih pacijenata, također, izloženi strahu zbog stalnog suočavanja s potencijalnim izvorima virusa, brigom o mogućoj osobnoj zarazi, nošenju neudobne zaštitne opreme, prilagođavanja radnom okruženju koje se brzo razvija i mijenja. Rad u turnusima od po petnaest dana prekinuo je kontinuitet rada s pacijentom, kako u hospitalnim, tako i ambulantnim uvjetima. 

Tako je ova pandemija za sve postala potencijalni izvor izravne traumatizacije, što se samo dodatno naglašava uznemirujućim izvješćima o slučajevima smrti i samoubojstava povezanih sa strahom od širenja COVID-19.

Pojava ovako specifične bolesti u samom početku implicirala je da će posebne teškoće u suočavanju sa situacijom imati, naravno, bolesnici sa psihičkim bolestima. Ranjive skupine, koje su prepoznate u samom početku izbijanja epidemije u Kini, a posljedično su došle do izražaja u Europi, su starije odrasle osobe, beskućnici, sezonski radnici, psihički bolesnici i trudnice.

Psihički bolesnici u doba pandemije COVID-19

Dodatan rizik za ovu skupinu bolesnika predstavlja zlouporaba sredstava ovisnosti koja je povezana s većom osjetčjivošću na zarazne bolesti.

Psihički bolesnici, ispred svih, u pravilu imaju stil življenja koji povećava rizik od zaraze, čak i ako nisu beskućnici. Oni u pravilu imaju više vrsta zdravstvenih poremećaja koji povećavaju rizik za razvoj ozbiljnijih slučajeva ukoliko se zaraze virusom. Osim osoba starije životne dobi, za koje se zna da su najteže pogođeni epidemijom COVID-19, sljedeća skupina za koju se očekuje da će razviti po život opasne oblike bolesti, su oni s psihičkim bolestima. Niz epidemioloških mjera, koji ljudima otežavaju pristup čak i najosnovnijim potrepštinama poput hrane, lijekova, stabilnog smještaja i zdravstvene zaštite, stavljaju ljude s teškim mentalnim bolestima na mnogo veći rizik od suočavanja i prenošenja COVID-19.

Mnoga ponašanja, specifična za ovu skupinu bolesnika, u ovoj infekciji predstavljaju dodatni rizik, primjerice zlouporaba sredstava ovisnosti povezana je s povećanom osjetljivošću na zarazne bolesti. Stope pušenja u toj subpopulaciji gotovo su dvostruko veće od ostatka populacije, a da ne spominjemo da je i intenzitet pušenja višestruko veći, čime se povećava njihov rizik za astmu, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB) i druge respiratorne bolesti zbog kojih će vjerojatnije doživjeti komplikacije COVID-19 infekcije. Nadalje, u toj populaciji znatno su češći deficiti oralne higijene i higijene uopće, dijabetes, hipertenzija, srčane bolesti, loš kolesterol, pretilost – dakle svi ključni faktori rizika za ozbiljne komplikacije. Njihova biološka dob mnogo je viša od njihove stvarne dobi što ih približava najugroženijoj skupini starijih ljudi. Mnogi ljudi s teškim psihičkim bolestima, također, imaju veliko nepovjerenje u zdravstveni sustav, temeljeno na prethodnim traumatičnim iskustvima hitnih hospitalizacija i/ili prisilnih liječenja. Uobičajeno je da zbog toga odbijaju odlazak u bolnicu i traženje pomoćičak i ako imaju simptome. A kad je u pitanju COVID-19, odgoda liječenja može biti pitanje života ili smrti.

Stigma COVID-19 infekcije

Nadalje, važan čimbenik je i prisutna stigma dobivanja respiratorne bolesti poput COVID-19. Ta stigma, sramota zbog razbolijevanja, samo otežava već ionako prisutnu stigmu koju ljudi imaju zbog psihičke bolesti što im može još više otežati izlazak iz životne situacije.

Reorganizacija psihijatrijske službe u uvjetima pandemije

U ovom je razdoblju ključno da se psihijatri upoznaju s postupcima probira i trijaže te da usko surađuju s liječnicima i javnozdravstvenim stručnjacima kako bi umanjili rizike s kojima se susreću njihovi pacijenti.

Reorganizacija psihijatrijske službe u uvjetima pandemije rezultirala je smanjenjem broja raspoloživih kreveta te reduciranjem kontrolnih pregleda. Sve kontrole usmjerene su na telefonske konzultacije i video linkove. Osobe s teškom mentalnom bolešću često nemaju pametni telefon, prijenosna računala pa ponekad ni pristup televizoru, što uz neadekvatnu socijalnu asistenciju rezultira manjkom informacija o pandemiji, načinima ponašanja pa i načinu na koji mogu dobiti potrebnu psihološku/psihijatrijsku pomoć ili korekciju terapije. Hitni psihijatrijski pregledi i prijami u bolnicu obavljaju se kao i ranije, ali svi drugi oblici asistencije, koji su ranije bili dostupni, uključujući dnevne bolnice i grupne terapije, sada su otkazani. To implicira odgovornost svih u zdravstvenom sustavu, socijalnih radnika i obitelji. Liječnici obiteljske medicine trebali bi obratiti posebnu pozornost na one koji boluju od shizofrenije, jer bi oni mogli imat sklonost minimizirati ili imati poteškoće u opisivanju respiratornih simptoma. S druge strane, pacijenti s već postojećim psihičkim poremećajima izloženi su većem riziku od recidiva ili novih relapsa bolesti zbog stresa povezanog s izbijanjem COVID-19 infekcije.

Telemedicinske (internetske) tehnologije za pružanje češćih kontakata i podrške

Stručnjaci za mentalno zdravlje trebali bi nadzirati nestabilne ambulante pacijente i, kad je to moguće, koristiti telemedicinske (internetske) tehnologije za pružanje češćih kontakata i podrške novim problemima. Službe za mentalno zdravlje trebaju informirati pacijente i obitelji o svim postupcima koje treba slijediti u ovom razdoblju i treba osigurati jasne kanale daljinskog kontakta. Obitelji trebaju pratiti znakove eventualne ponovne pojave bolesti i kontaktirati službe za mentalno zdravlje što je prije moguće. Profesionalci i obitelji trebali bi promicati i nadzirati pridržavanje režima ordinirane terapije, uključujući klozapin. Pacijenti koji uzimaju klozapin moraju obavljati redovne kontrole krvne slike kako bi provjerili broj leukocita i diferencijalnu krvnu sliku i to bi trebalo obavljati ako je moguće i tijekom pandemije, a sve u dogovoru sa svojim liječnikom opće medicine. Naravno da zbog reorganizacije službe to možda neće biti moguće u intervalima kako je ranije provođeno, ali je potrebna konzultacija o tome. S obzirom na pacijentovu podnošljivost klozapina iz prethodnih iskustava moguće je razmotriti produljenje perioda kontrole, bez rizika za zdravlje pacijenta. Prednost i u ovom slučaju je na strani depo pripravaka, koji osiguravaju stabilnu koncentraciju lijeka, bolju podnošljivost, veću suradljivost u liječenju i, naravno, manji rizik od komplikacija i recidiva te, bez obzira na okolnosti, uz poštivanje strogih epidemioloških standarda, ona se u svim ustanovama uredno sprovodila.

U dosada nedoživljenim okolnostima funkcioniranja, pa čak ni u vrijeme Domovinskog rata, pred psihijatre se nameću uloge koje ne uključuju samo liječenje svojih pacijenata, već i edukaciju pacijenata i šire javnosti o psihološkim učincima pandemije, motiviranje javnosti za usvajanje strategija za prevenciju bolesti i promicanje zdravlja, integriranje svojih usluga s dostupnom zdravstvenom zaštitom, podučavanje strategijama rješavanja problema za suočavanje s trenutnom krizom te osnaživanje pacijenata s COVID-19 i njihovih njegovatelja.

Zaključak

Bolesnici sa shizofrenijom imaju veći rizik od infekcije i lošijih ishoda, osobito ako su pogođeni kliničkim komorbiditetima. Osim toga podložniji su pogoršanju psihijatrijskih simptoma i relapsima zbog straha od bolesti, stresa i dosade povezane s obveznom izolacijom. Stoga bi zdravstveni radnici i obitelji trebali pružiti dodatnu pažnju i podršku kako bi se spriječila infekcija COVID-19 među osobama sa shizofrenijom te bi trebali što prije otkriti respiratorne i psihijatrijske simptome.

Sprječavanje negativnog dugoročnog utjecaja COVID-19 na mentalno zdravlje zahtijeva usklađene napore, ne samo od strane psihijatara, nego i cijelog zdravstvenog sustava. Tamo gdje je infrastruktura i dostupnost skrbi za mentalno zdravlje slabije razvijeno, utjecaj će biti vjerojatno veći. Stoga je nužan razvoj i provedba programa probira i intervencija za mentalno zdravlje populacije, ali ovaj put i za zdravstvene radnike koji o njima skrbe.

Literatura

1. Zhu Y., Chen L., Ji H., Xi M., Fang Y., Li Y. The risk and prevention of novel coronavirus pneumonia infections among inpatients in psychiatric hospitals. Neurosci. Bull. 2020;36(3):299–30
2. Joob B., Wiwanitkit V. Traumatization in medical staff helping with COVID-19 control. Brain. Behav. Immun. 2020;1
3. Montemurro N. The emotional impact of COVID-19: from medical staff to common people. Brain. Behav. Immun. 2020;1591:1–2.
4. Wang C., Pan., Wan X., Tan Y., at al. Immediate Psychological Responses and Associated Factors during the Initial Stage of the 2019 Coronavirus Disease (COVID-19) Epidemic among the General Population in China. Int J Environ Res Public Health. 2020 Mar; 17(5): 1729. published online 2020 Mar 6. doi: 10.3390/ijerph17051729
5. Kozloff N, Mulsant BH, Stergiopoulos V, Voineskos AN. The COVID-19 Global Pandemic: Implications for People With Schizophrenia and Related Disorders. Schizophr Bull. 2020 Apr 28. pii: sbaa051. doi: 10.1093/schbul/sbaa051. [Epub ahead of print]
6. Wang C., Pan R., Wan X., Tan Y., at al. A Longitudinal Study on the Mental Health of General Population during the COVID-19 Epidemic in China. Brain Behav Immun. 2020 Apr 13- doi: 10.1016/j.bbi.2020.04.028
7. Health and Wellness. Could you get PTSD from your pandemic experience? The long-term mental health effects of coronavirus. published Sat, Apr 18 202010:26 am
8. Shalev D., Shapiro P.A. Epidemic psychiatry: The opportunities and challenges of COVID-19. Gen Hosp Psychiatry.2020 May-June; 64: 68–71. Published online 2020 Apr 3. doi: 10.1016/j.genhosppsych.2020.03.009
9. Montemurro N. The emotional impact of COVID-19: from medical staff to common people. Brain. Behav. Immun. 2020;1591:1–2.
10. Bao Y., Sun Y., Meng S., Shi J., Lu L. 2019-nCoV epidemic: address mental health care to empower society. Lancet. 2020;395:e37–e38.
11. Banerjee D. The COVID-19 outbreak: crucial role the psychiatrists can play. Asian J. Psychiatr. 2020;51
Zhu Y., Chen L., Ji H., Xi M., Fang Y., Li Y. The risk and prevention of novel coronavirus pneumonia infections among inpatients in psychiatric hospitals. Neurosci. Bull. 2020;36(3):299–302
12. Joob B., Wiwanitkit V. Traumatization in medical staff helping with COVID-19 control. Brain. Behav. Immun. 2020;1
13. Montemurro N. The emotional impact of COVID-19: from medical staff to common people. Brain. Behav. Immun. 2020;1591:1–2.
14. Wang C., Pan., Wan X., Tan Y., at al. Immediate Psychological Responses and Associated Factors during the Initial Stage of the 2019 Coronavirus Disease (COVID-19) Epidemic among the General Population in China. Int J Environ Res Public Health. 2020 Mar; 17(5): 1729. published online 2020 Mar 6. doi: 10.3390/ijerph17051729
1. Kozloff N, Mulsant BH, Stergiopoulos V, Voineskos AN. The COVID-19 Global Pandemic: Implications for People With Schizophrenia and Related Disorders. Schizophr Bull. 2020 Apr 28. pii: sbaa051. doi: 10.1093/schbul/sbaa051. [Epub ahead of print]
16. Wang C., Pan R., Wan X., Tan Y., at al. A Longitudinal Study on the Mental Health of General Population during the COVID-19 Epidemic in China. Brain Behav Immun. 2020 Apr 13- doi: 10.1016/j.bbi.2020.04.028
17. Health and Wellness. Could you get PTSD from your pandemic experience? The long-term mental health effects of coronavirus. published Sat, Apr 18 202010:26 am
18. Shalev D., Shapiro P.A. Epidemic psychiatry: The opportunities and challenges of COVID-19. Gen Hosp Psychiatry.2020 May-June; 64: 68–71. Published online 2020 Apr 3. doi: 10.1016/j.genhosppsych.2020.03.009
Montemurro N. The emotional impact of COVID-19: from medical staff to common people. Brain. Behav. Immun. 2020;1591:1–2.
19. Bao Y., Sun Y., Meng S., Shi J., Lu L. 2019-nCoV epidemic: address mental health care to empower society. Lancet. 2020;395:e37–e38.
20. Banerjee D. The COVID-19 outbreak: crucial role the psychiatrists can play. Asian J. Psychiatr. 2020;51

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
GastalMaxirinoZipantola PROTECT
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Maxflu
VIDEO GALERIJA
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: