U vrijeme pandemije COVID-19 najvažnije je da liječnici, kao i ostalo medicinsko osoblje, anticipiraju specifične poteškoće s adherencijom svojih bolesnika, istraže ih tehnikama motivacijskog intervjuiranja, adresiraju eventualnu ambivalenciju bolesnika, osiguraju primjerenu komunikaciju o posljedicama suboptimalne adherencije na tijek osnovne bolesti, bez osude, te što jednostavnije ...
Od početka COVID-19 pandemije uočena je velika učestalost hipertenzije među teže oboljelim pacijentima. To nas svakako podsjeća na važnost hipertenzije i njenih poveznica: endotelne disfunkcije i renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava.
Fibrilacija atrija (AF) najčešća je aritmija u općoj populaciji koju karakterizira nepravilan, najčešće ubrzan srčani ritam kao posljedica kaotične električne aktivnosti atrija s gubitkom njegove mehaničke funkcije zbog promjena samog atrija, bolesti srčanog mišića ili ekstrakardijalnih uzroka kao što su neregulirana arterijska hipertenzija, srčano zatajenje, šećerna bolest, ...
Akutni infarkt miokarda je stanje u kojemu dolazi do prekida opskrbe miokarda kisikom i nekroze miocita. Perkutana koronarna intervencija značajno smanjuje smrtnost ukoliko se provede unutar tzv. zlatnog sata, a njeno izvođenje postalo je zahtjevnije u vrijeme pandemije koronavirusa.
S koronavirusnom pandmijom došlo je do porasta psihološkog stresa u svih ljudi, među kojima su najugroženiji starije osobe, beskućnici, trudnice i psihički bolesnici. Među njima se posebice ističu oni koji boluju od shizofrenije jer se susreću s većim teškoćama u suočavanju s novonastalom situacijom.
U COVID-19 bolesnika u laboratorijskim nalazima neophodno je praćenje troponina l i NT-proBNP-a jer su oba vrijedni parametri koji, uz kliničku sliku i ostale dijagnostičke mjere, mogu predvidjeti ukupan ishod bolesnika liječenih od COVID-19 bolesti.
Utjecaj SARS-CoV-2 virusa na kardiovaskularni sustav značajan. Poznato je da osobe s poznatim kardiovaskularnim komorbiditetom imaju povećan rizik od razvoja infekcije COVID-19, a kod oboljelih je povećan rizik od smrtnog ishoda. Razvoj miokarditisa u sklopu infekcije sa SARS-CoV-2 virusom predstavlja jedan od nepovoljnih prognostičkih pokazatelja ishoda.
Kardiovasuklarne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu i u Hrvatskoj. Kardiovaskularni bolesnici pod povećanim su rizikom u ovo vrijeme SARS-CoV-2 pandemije jer virus izravno napada srčani mišić i može uzrokovati ozbiljne komplikacije i ugroziti život pacijenata.
Ukoliko postoji velika vjerojatnost za duboku vensku trombozu ili plućnu emboliju, u obzir treba uzeti težinu kliničke slike COVID-19 bolesnika, procijeniti rizik od transmisije infekcije na druge osobe i zdravstvene djelatnike, a tek potom indicirati dijagnostičku obradu.
Bipolarni afektivni poremećaj je iznimno heterogen u svom izričaju i kliničkoj slici gdje se događaju promjene u gotovo svim psihičkim i tjelesnim funkcijama, kao i u socijalnom funkcioniranju. Osobama oboljelima od BAP-a pandemijska situacija donosi dodatne izazove u svakodnevnom funkcioniranju.
