x
x

Moguće posljedice koronavirusa na ovisnike o alkoholu

  Anto Krešo, dr. med. specijalist psihijatar

  03.06.2020.

Članak je usmjerena na situacije i poremećaje koji su prethodili pijenju ili su nastali zbog pijenja, a mogu utjecati na infekciju koronavirusom, na razvoj težih oblika COVID-19 i na moguće posljedice epidemioloških mjera na život ovisnika o alkoholu.

Moguće posljedice koronavirusa na ovisnike o alkoholu

Uvod

Alkoholizam je poremećaj koji u pravilu počinje kao dio životnog stila ili pokušaj samoliječenja nekih drugih psihičkih poremećaja, a završava kao sindrom kojeg karakteriziraju teški psihički poremećaji i niz tjelesnih bolesti koji imaju teške socijalne posljedice.

Prema definiciji SZO-a alkoholičar je osoba, koja je dugotrajnim pijenjem postala ovisna o alkoholu (psihički, fizički ili na oba načina) i u nje su se uslijed toga razvila zdravstvena (psihička ili fizička) oštećenja i socijalne poteškoće pristupačne klasičnim medicinskim i socijalnim dijagnostičkim postupcima. Spomenuti simptomi moraju biti utvrđeni, a ne smiju se samo pretpostavljati i na temelju anamnestičkih podataka o prekomjernom pijenju zaključivati da bolesnik boluje od alkoholizma.

Epidemiologija:

Procjenjuje se kako u Hrvatskoj ima oko 250.000 ovisnika o alkoholu, odnosno više od 6% stanovništva. Oko 15% muškaraca starijih od 20 godina prekomjerno pije. Procjenjuje se kako u Europi svake godine oko 1 milijun ljudi umre od posljedica pijenja alkohola.

Etiologija alkoholizma: 

1. Biološka teorija koja ističe fiziološke uzorke i poligensko nasljeđivanje. U osnovi nastanka svake ovisnosti, pa i alkoholizma, je dopaminska transmisija, ugoda koja nastaje porastom dopaminske aktivnosti i žudnja za ponovnom ugodom ili ublažavanje neugode. Osim dopamina ulogu u nastanku ovisnosti imaju aktivnost serotoninskog i endorfinskog sustava.

2. Psihološka koja se primarno bavi strukturom ličnosti i psihičkim mehanizmima;

3. Sociološka koja uzroke alkoholizma vidi u sociokulturnoj interakciji osobe i okoline (navike, običaji).

Klinička slika:

Akutno opito stanje ne mora biti vezano uz ovisnost, bitno je u kontekstu infekcije i širenja COVID-19.

Ovisnost o alkoholu se razvija kroz tri faze:

Fazu društvene potrošnje – kroz koju se organizam privikava na alkohol. Konzumacija alkohola se povećava, javlja se tolerancija na alkohol pa se pije učestalije i u većim količinama.

Fazu alkoholizma – obilježena je redovitim (ili periodičnim) prekomjernim pijenjem, žudnjom, potrebom zadovoljenja žudnje ili sprječavanja smetnji sustezanja.

Fazu trajnih oštećenja – uz pad tolerancije na alkohol dolazi do različitih trajnih zdravstvenih (ciroza, psihosindrom, polineuropatija, psihoza, šećerna bolest) i društvenih poremećaja (nezaposlenost, beskućništvo, kriminal).

Dijagnoza alkoholizma postavlja se na temelju anamnestičkih podataka, kliničke slike i laboratorijskih pretraga te raznih upitnika.

Prema klasifikacijama bolesti za dijagnozu potrebno je zadovoljiti 3 ili više kriterija unutar godinu dana. 

1. Izrazita želja za pijenjem.

2. Pojava apstinencijskog sindroma.

3. Dokaz tolerancije - povećavanje količine alkohola da bi se postigli isti učinci kao ranije.

4. Progresivno zanemarivanje ostalih interesa.

5. Nastavak pijenja alkohola unatoč jasnim dokazima o štetnim posljedicama (oštećenje jetre, depresija, epilepsija, dijabetes i sl.)

Liječenje ovisnosti o alkoholu provodi se u formi stacionarnog liječenja intoksikacije i smetnji sustezanja, liječenja po tipu Dnevnih bolnica, u terapijskim zajednicama i u klubovima liječenih alkoholičara (KLA). Za liječenje ovisnosti izuzetno je važna potpora (i kontrola) okoline (obitelj i prijatelji, suportivne grupe).

Jednom kad alkohol dospije u organizam, njegova razgradnja postaje prioritet u odnosu na druge tjelesne funkcije. Tijelo nema sposobnost skladištenja alkohola kao što je to slučaj s ugljikohidratima i masnoćama pa ga mora odmah metabolizirati.

COVID-19 ili infekcija SARS-CoV-2

SARS-CoV-2 inficira imunološke stanice u cirkulaciji i povećava apoptozu limfocita (CD3, CD4 i CD8 T stanice) što dovodi do limfocitopenije.

Patofiziologija infekcije SARS-CoV-2

Koronavirus se sastoji od četiri strukturna proteina: šiljak (S), membrana (M), nukleokapsidni (N) i ovojnici (E) proteini. S protein se veže na receptore na staničnoj membrani domaćina. Angiotenzin-konvertirajući enzim 2 (ACE 2) je stanični receptor za SARS-CoV-2. ACE 2 se eksprimira u gornjem respiratornom sustavu, alveolarnom epitelu tipa I i II u plućima, srcu, endotelnim stanicama, epitelu bubrežnih tubula, enterocitima i gušterači. Nakon vezanja na ACE2 i ulaska SARS-CoV-2 u citosol dolazi do replikacije virusa, stvaranja zrelih virusa i širenja. Zaražene stanice podvrgnute su apoptozi ili nekrozi i pokreću upalne reakcije, aktivaciju proupalnih citokina ili kemokina, što dovodi do regrutiranja upalnih stanica.

SARS-CoV-2 inficira imunološke stanice u cirkulaciji i povećava apoptozu limfocita (CD3, CD4 i CD8 T stanice) što dovodi do limfocitopenije. Stupanj limfocitopenije povezan je s težinom SARS-CoV-2 infekcija. Aktivacija T stanica dovodi do izlučivanja velike količine upalnih citokina ("citokinska oluja”). Razine citokina i kemokina u cirkulaciji je povišena i može, u hiperinfekcijama uzrokovanom SARS-CoV-2, dovesti do zatajenja različitih organa. Liječenje je simptomatsko.

U daljnjem tekstu pozornost je usmjerena na situacije i poremećaje koji su prethodili pijenju ili su nastali zbog pijenja, a mogu utjecati na infekciju koronavirusom, na razvoj težih oblika COVID-19 i na moguće posljedice epidemioloških mjera na život ovisnika o alkoholu.

Alkohol, COVID-19 i psihički poremećaji

Posezanje za alkoholom može privremeno smanjiti anksioznost, ali pogoršati osnovnu bolest i sklonost infekciji.

Visok se postotak ljudi s anksioznim poremećajima „samoliječi“ alkoholom i posljedično razvije alkoholom uzrokovane poremećaje.

Suočavanje s nepoznatim izaziva strepnju i strah te potrebu ublažavanja tih osjećaja, potrebu samoliječenja. COVID-19, kao još uvijek nedovoljno poznata bolest dovodi do tjeskobe i straha za svoje zdravlje i život ili za svoje bližnje. Osobe koje imaju problem s ovisnošću o alkoholu mogu osjećati anksioznost u sklopu poremećaja, i kao reakciju na ugrozu od COVID-19. Nepoznanice oko zaraze, različite informacije u medijima te strah za egzistenciju usložnjava ukupno stanje osoba koje se bore s ovisnošću.

Epidemiološke mjere i pijenje alkohola

Svjetska zdravstvena organizacija je izradila dokument s ​​podacima koji obrađuju mitove i pružaju smjernice tijekom pandemije pod nazivom "Alkohol i COVID-19: što trebate znati".

Radi sprečavanja širenja COVID-19 krizni stožeri propisuju epidemiološke mjere što kod osoba s problemom zloupotrebe ili problemom ovisnosti, koje su i inače osamljene i stigmatizirane, može povećavati tjeskobu i sniženo raspoloženje te povećavati rizik zlouporabe supstancija. Izolacija umanjuje sustav potpore i potencijalno veću učestalost i težinu pijenja. Konzumacija alkohola, kao oblik samoliječenja, može privremeno umanjiti stres, ali povećavati rizik od dugoročnih fizičkih i psihičkih poremećaja, uključujući ovisnost o alkoholu. Oprečne informacije u medijima vezane uz alkohol i COVID-19 u nekim zemljama su dovele do velikog broja smrtnih slučajeva nakon trovanja koncentriranim alkoholom. Strah i dezinformacije stvorili su opasan mit da konzumiranje alkohola velike jačine može ubiti virus SARS-CoV-2. Stoga je SZO izradio dokument s ​​podacima koji obrađuju mitove i pružaju smjernice tijekom pandemije pod nazivom "Alkohol i COVID-19: što trebate znati".

Pijenje alkohola i širenje COVID-19

Konzumiranje alkohola umanjuje razinu opreza i strpljenja. Osobe opijene alkoholom nisu sklonije pridržavanju mjera za prevenciju infekcije, poput držanja fizičke udaljenosti ili higijene ruku, što povećava rizik razvoja i širenja infekcije.

Dugoročni učinci COVID-19 na ponašanje i navike konzumiranja alkohola

Ljudi koji postanu nezaposleni tijekom ekonomske krize izazvane pandemijom COVID-19 izloženi su većem riziku razvoja težih bolesti, povećanju smrtnosti od alkohola i suicida.

Evidentno je povećanje prodaje alkoholnih pića za oko 10% u prva tri tjedna ožujka 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Porast potrošnje alkohola i intenzivno pijenje primijećeno je posebno kod nezaposlenih muškaraca.

Pandemija COVID-19 je negativno utjecala na svjetsku ekonomiju. Očekuje se da će financijskih kriza biti na razine one 2008. – 2009. godine. Procjenjuje se kako će u Hrvatskoj do kraja godine biti više od 400.000 nezaposlenih. Nezaposlenost može povećati rizik upotrebe alkohola. Ljudi koji postanu nezaposleni tijekom ekonomske krize izazvane pandemijom COVID-19 izloženi su većem riziku razvoja težih bolesti, povećanju smrtnosti od alkohola i suicida.

Alkoholom oslabljeni imunološki sustav i COVID-19

Prekomjerna konzumacije alkohola narušava imunološki sustav pa i pijenje "pod nadzorom" i akutno pijenje ugrožava imunološki sustav. Stoga je preporuka SZO-a potpuni prestanak pijenja alkohola dok ne prestane pandemija. Nagli prestanak kod fizičke ovisnosti može dovesti do sindroma sustezanja koji zahtijeva stacionarno liječenje. Međutim, posebni režimi "ulaska" u bolnički sustav onemogućava velikom broju osoba s problemom alkoholizma da započnu liječenje.

U situacijama ugroze imunološki sustav bi trebao funkcionirati na najvišoj razini kako bi se suzbili simptomi i umanjila šteta od COVID-19Pijenje alkohola dovodi do povećane osjetljivosti na bakterijske i virusne infekcije. Povećanje osjetljivosti i težine infekcija je 3 do 7 puta veće u usporedbi s ne alkoholičarima. Alkohol narušava imunitet na staničnom i humoralnom nivou. Pored smanjenja broja limfocita, zlouporaba alkohola povezana je i s promjenama u fenotipu T-limfocita. „Gubitak“ T stanica ometa učinkovitih reakcija na infekciju. Primijećene su i promjene u razini imunoglobulina (Ig) nakon konzumiranja alkohola. Koncentracije IgG, IgM i IgA smanjene su i kod muškaraca i kod žena nakon i umjerene konzumacije. 

Alkohol oštećuje epitelne stanice, T stanice i neutrofile u GI sustavu, narušava funkciju crijevne barijere i olakšava ulazak mikroba u cirkulaciju. Alkohol značajno mijenja broj i vrste mikroba koji pomažu u normalnom funkcioniranju crijeva. Ti organizmi utječu na sazrijevanje i funkciju imunološkog sustava. Alkohol prekida komunikaciju između tih organizama i crijevnog imunološkog sustava. U crijevima nastaje 90 % imuniteta. Oštećenje epitelnih stanica probavnog sustava otežava resorpciju, što za posljedicu često ima deficit vitamina i minerala i posljedično poremećaj funkcije više organskih sustava. Alkoholna pića su energetski „jaka“ i često postaju glavni izvor energije kod osoba s alkoholizmom, što dovodi do pothranjenosti i deficita više osnovnih hranjivih sastojaka, uključujući vitamin A, vitamin C, vitamin D, vitamin E, folat i tiamin. Pokazalo se je da ovi mikronutrijenti igraju važnu ulogu u homeostazi imunološkog sustava i reakciji na infekciju.

Alkohol i probavni sustav

Alkoholna pića su energetski „jaka“ i često postaju glavni izvor energije kod osoba s alkoholizmom, što dovodi do pothranjenosti i deficita više osnovnih hranjivih sastojaka, uključujući vitamin A, vitamin C, vitamin D, vitamin E, folat i tiamin. Pokazalo se je da ovi mikronutrijenti igraju važnu ulogu u homeostazi imunološkog sustava i reakciji na infekciju.

Alkohol oštećuje epitelne stanice, T stanice i neutrofile u GI sustavu, narušava funkciju crijevne barijere i olakšava ulazak mikroba u cirkulaciju. Alkohol značajno mijenja mikrobiotu koja pomaže u normalnom funkcioniranju crijeva. Te bakterije utječu na sazrijevanje i funkciju imunološkog sustava. Alkohol prekida komunikaciju između mikrobiote i crijevnog imunološkog sustava. U crijevima nastaje 90 % imuniteta. Oštećenje epitelnih stanica probavnog sustava otežava resorpciju, što za posljedicu često ima deficit vitamina i minerala i posljedično poremećaj funkcije više organskih sustava. Alkoholna pića su energetski „jaka“ i često postaju glavni izvor energije kod osoba s alkoholizmom, što dovodi do pothranjenosti i deficita više osnovnih hranjivih sastojaka, uključujući vitamin A, vitamin C, vitamin D, vitamin E, folat i tiamin. Pokazalo se je da ovi mikronutrijenti igraju važnu ulogu u homeostazi imunološkog sustava i reakciji na infekciju.

Alkohol, COVID-19 i respiratorni sustav

Konzumacija alkohola povezana je s plućnim bolestima. Alkohol narušava cilijarnu funkciju u gornjim dišnim putovima, narušava funkciju imunoloških stanica (alveolarni makrofagi i neutrofili) i slabi barijersku funkciju epitela u donjim dišnim putevima. Oštećenje pluća izazvanog alkoholom dugo ostaje neprimijećeno dok ne nastupi poremećaj poput respiratorne infekcije koje onda poprima teži oblik nego kod osoba koje nisu uzimale alkohol. Prekomjerna upotreba alkohola povećava rizik od sindroma akutnog respiratornog distresa (ARDS), jedne od najtežih komplikacija COVID-19. SARS-CoV-2 veže se na receptore u sluznici respiratornog trakta.

Literatura

  1. American Psychiatric Association. (2013). Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (5th ed.). American Psychiatric Publishing; 490-491.
  2. Robinson, J., Sareen, J (2009). Self-Medication of Anxiety Disorders with Alcohol and Drugs: Results from a Nationally Representative Sample. Journal of Anxiety Disorders, 23 (1), 38–45.
  3. Robinson, J., Sareen, J., (2011). Role of Self-medication in the Development of Comorbid Anxiety and Substance Use Disorders: A Longitudinal Investigation. Archives of General Psychiatry, 68(8), 800–807.
  4. Centers for Disease Control and Prevention. (2020). Coronavirus Disease 2019 (COVID-19).
  5. Julianne Holt-Lunstad, PhD. (2017). The Potential Public Health Relevance of Social Isolation and Loneliness: Prevalence, Epidemiology, and Risk Factors. Public Policy & Aging Report, 27(4), 127–130.
  6. World Health Organization. (2020). Q&A on coronaviruses (COVID-19).
  7. Sarkar, D., Jung, M. K., & Wang, H. J. (2015). Alcohol and the Immune System. Alcohol Research : Current Reviews, 37(2), 153–155.
  8. Afshar M, Richards S Acute immunomodulatory effects of alcohol ingestion. Alcohol. 2014. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
  9. Boe DM, Richens TR, Horstmann SA. Acute and chronic exposure to alcohol disrupts the phagocytosis of apoptotic cells and enhances the pulmonary inflammatory response. Alcohol Resistance Clinic 2010; 34 (10): 1723–1732. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
  10. Childs E, O’Connor S, de Wit H. Two-way interactions between acute psychosocial stress and acute intravenous alcohol in healthy men. Alcohol Resistance Clinic 2011; 35 (10): 1794–1803. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
  11. McFarland W, Free EP. Abnormal leukocyte response in alcoholism. Ann Intern Med. 1963; 59: 865–877. [PubMed] [Google Scholar]

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Andol PROGastalMaxirino
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: