x
x

COVID-19: bolesti ovisnosti – suradnja primarne i sekundarne zdravstvene zaštite

  Tomislav Pavlović, dr. spec. psihijatar

  08.06.2020.

Kako bi se optimalizirao gubitak sredstava unutar zdravstvenog sustava, teži se pronaći razloge i adekvatne mehanizme suzbijanja nepotrebnog upućivanja bolesnika liječniku specijalisti. Mnogi autori smatraju da ključna razlika te glavni razlog nepotrebnog upućivanja leži upravo u karakteristikama zdravstvenog sustava. Informatizacija cjelokupnog zdravstvenog sustava i povezivanje primarne i sekundarne zdravstvene zaštite u velikoj bi mjeri olakšalo izmjenu informacija, izmjenu u liječnika primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, te bi i korištenje uputnog pisma bilo svrsihodnije u skrbi za bolesnika.

COVID-19: bolesti ovisnosti – suradnja primarne i sekundarne zdravstvene zaštite

Kako osigurati adekvatnu zdravstvenu zaštitu za cjelokupnu populaciju?

S obzirom na pandemiju u Svijetu, svaka država se nosi u ovim trenucima kako može i umije s obzirom na svoje financijske resurse i  zdravstvenu skrb koju može pružiti (u ovim trenucima) svojoj populaciji, tj. građanima.

Do sada je poznato da se COVID-19 širi putem aerosola (kapljičnim putem), zrakom (socijalnim kontaktima, druženjima, rukovanjem, skupljanjem ljudi u većoj masi tj. grupiranjima ljudi.

Zato je od izričite važnosti držati distancu među ljudima, ne izlagati se bespotrebno kako ne bi možda došli u kontakt i s asimptomatskim nosiocima (nemaju znakove bolesti, ali prenose infekciju).

Izuzetno je važno poštovati odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite, svaka država u Svijetu je trenutno osnovala svoj krizni stožer, međutim , svaka država ima svoje mjere- te bi ih se morala pridržavati jer je to za sada jedini preventivni mehanizam suzbijanja i širenja bolesti.

Ono što do sada znamo, da je virus izuzetno virulentan, vrijeme inkubacije je od 10 ─ 25 dana, uzrokuje respiratorne smetnje uz glavobolju i febrilitet te pogađa najčešće što je znakovito za njega statistički populaciju od 40 ─ 55 godina (znači radno aktivno sposobnu populaciju).

Također znamo do sada da se ne stvara imunitet nakon preboljele bolesti, moguće je ponovno oboljeti i to se češće dešava kod osoba koje su imale lakši oblik bolesti.

Suradnja između primarne i sekundarne zdravstvene skrbi

Po napucima Ministarstva Zdravstva i Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu, radi same preventive daljnjeg širenja virusa, sve ambulante kao i pacijenti su obaviješteni da moraju kontaktirati telefon svog nadležnog liječnika obiteljske medicine koji će im dati daljnje upute za liječenje (da li je potrebno javiti se u bolnicu, epidemiologu ili samo u ljekarnu po stalne lijekove ukoliko nemaju pogoršanja u svom zdravstvenom stanju).

Prioritet imaju onkološki bolesnici, djeca, kardiološki i hitni kirurški bolesnici te posebna skupina ljudi oboljelih od specifičnih psihijatrijskih poremećaja.

Komunikacija među liječnicima i osobama koji su ovisni o psihoakivnim tvarima i alkoholu

Poznato je da se ovisnost razvija godinama, obično počinje testiranjem „isprobavanjem“ u tinejdžerskoj dobi, kako konzumiranjem alkohola također i konzumiranjem psihoaktivnih tvari (počevši u početku većinom lakim drogama pa s vremenom do teških psihoaktivnih supstanci).

S dugogodišnjim uzimanjem tih tvari dolazi do promjena u našem organizmu „trovanje“, koje kada povežemo sa starenjem, dolazi do nastajanja komorbiditeta (bolest uzrokovana bolešću), tada je naš organizam oslabljen i imunitet mu pada tako kada se osvrćemo vezano za COVID-19, populacija je izrazito ugrožena - mogući su teži oblici bolesti uzrokovani virusom.

I u ovim teškim vremenima ovisnici o psihoaktivnim tvarima imaju svoju zamjensku terapiju.

Najčešća pitanja vezana za COVID -19

Koliko će trajati pandemija?

U ovom trenutku to nitko točno ne zna, jer nemamo adekvatnog lijeka na infekciju, osim same prevencije širenja bolesti dok se stvori cjepivo protiv virusa (planira se kroz 18 mjeseci).

Širenje bolesti preko životinja?

Dokazano je da se bolest ne širi sa životinje na čovjeka, sa svim dosadašnjim testovima.

Kako se zaštiti ?

Trenutno jedina zaštita protiv COVID-19 je izolacija, dezinfekcija ruku, izbjegavanje socijalnih kontakata na razmaku od najmanje 2 m, nošenje zaštitnih maski te pridržavanje svih pravila Nacionalne zdravstvene zaštite.

Postoji li lijek za COVID-19?

Nažalost do sada još vakcina nije stvorena, po znanstvenim mjerilima i istraživanja vakcina bi trebala biti stvorena za otprilike 15 mjeseci, treba se pridržavati epidemioloških mjera (samoizolacija, izbjegavanje grupiranja ljudi, ne više od 2 osobe na jednom mjestu, nosite maske, perite ruke , držite higijenu koliko je god moguće). To nam je za sada jedina sigurna mjera.

Savjeti?

Ostanite kući, na sigurnom, pokušajte svoje intelektualne, emotivne reakcije usmjeriti na nešto što do sada niste radili, zaokupite svoje misli na nešto pozitivno, u svima nama ima nešto što još nije otkriveno, samo treba istražiti.

Suradnja primarne zdravstvene zaštite

U sustavu zdravstva temelj čini primarna zdravstvena zaštita čiji su dio i liječnici obiteljske/opće medicine. Liječnik obiteljske /opće medicine ima ulogu i u prevenciji bolesti i u liječenju svojih bolesnika. On je obično prvi kontakt osoba u okviru zdravstvenog osiguranja za većinu zdravstvenih problema. Liječnik obiteljske medicine za svoje bolesnike skrbi u svojoj ordinaciji ili u njihovim domovima. Sudjeluje u prepoznavanju, ranoj dijagnostici i liječenju akutnih i kroničnih bolesti svojih bolesnika. Time obavlja i probir bolesnika kojima je potrebna daljnja sekundarna zdravstvena skrb, bilo da se radi o dijagnostičkim ili terapijskim postupcima koje nisu više u njegovoj domeni rada.  

Postoji rizik od daljnjeg širenja infekcije?

Nažalost pokazalo se kako su razvijene nacije (ekonomski gledano) poput Japana i Singapura, prerano popustile mjere samozaštite i socijalnih kontakata te sad imaju novu epidemiju.

S toga predlažem da i dalje budemo oprezni, držimo se distance i slušamo upute stožera.

Bojim se do kada?

Činjenica je da još ne znamo do kada će ovo sve trajati, mnogi su zabrinuti, egzistencijalno ugroženi, samim time dolazi do pogoršanja psihičkog i tjelesnog zdravlja u našoj zajednici.

Ipak, vidljivo je da postoje mnogi ljudi koji su preboljeli bolest bez ikakvih simptoma što znači da možemo stvoriti antitijela i imunost (prokužiti se).

Aktualna izolacija i otuđenost?

U zadnje vrijeme komuniciramo internetom i preko drugih modernih medija, čovjek kao čovjek je društveno biće i zato je i stvoren, da pomaže i štiti jedan drugoga, nažalost, ovo je vanredna situacija na koju nitko nije bio spreman te se svi moramo prilagoditi (ovisno o našim prilagodbenim kapacitetima koliko to možemo).

Koji su posebni rizici za konzumente droga tijekom pandemije COVID-19?

Iako konzumenti droga imaju iste rizike od zaraze COVID-19 kao i opća populacija, oni se također suočavaju s dodatnim rizicima koje je potrebno razmotriti i smanjiti. Na primjer, sve starija europska populacija opijatskih ovisnika posebno je ranjiva zbog visoke razine već postojećih zdravstvenih tegoba i životnih navika. Rekreacijska uporaba droga često se odvija unutar sredina u kojima se pojedinci okupljaju te mogu dijeliti drogu ili pribor za drogu. Općenito, stigmatizacija i marginalizacija povezana s nekim oblicima konzumacije droga mogu ne samo povećati rizik, već i stvoriti prepreke za promicanje mjera za smanjenje rizika.

Kronična zdravstvena stanja povezana su s nekim oblicima konzumacije droga i povećavaju rizik od razvoja teških bolesti

Zbog visoke prevalencije kroničnih zdravstvenih stanja među konzumentima droga, mnogi će biti posebno rizični za ozbiljne respiratorne bolesti ako se zaraze COVID-19. Navodimo neke primjere:

  • Prevalencija kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i astme je visoka među osobama u tretmanu zbog droga, a pušenje heroina ili crack kokaina može biti otežavajući faktor (Palmer i sur., 2012).
  • Također je visoka incidencija kardiovaskularnih bolesti među pacijentima koji injiciraju droge i konzumentima kokaina (Thylstrup i sur., 2015) (Schwartz i sur., 2010).
  • Metamfetamin sužava krvne žile, što može pridonijeti oštećenju pluća, a postoje dokazi da zlouporaba opioida može utjecati na imunološki sustav (Sacerdote, 2006).
  • Prevalencija HIV-a, virusnih hepatitisa i karcinoma jetre – koji dovode do oslabljenog imunološkog sustava – visoka je među intravenskim konzumentima droga.
  • Pušenje duhana i ovisnost o nikotinu vrlo su česti među nekim skupinama konzumenata droga i mogu povećati rizik od negativnijih ishoda.

Zaključak

Kako bi se optimalizirao gubitak sredstava unutar zdravstvenog sustava, teži se pronaći razloge i adekvatne mehanizme suzbijanja nepotrebnog upućivanja bolesnika liječniku specijalisti. Mnogi autori smatraju da ključna razlika te glavni razlog nepotrebnog upućivanja leži upravo u karakteristikama zdravstvenog sustava. Informatizacija cjelokupnog zdravstvenog sustava i povezivanje primarne i sekundarne zdravstvene zaštite u velikoj bi mjeri olakšalo izmjenu informacija, izmjenu u liječnika primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, te bi i korištenje uputnog pisma bilo svrsihodnije u skrbi za bolesnika.

Literatura

  1. Palmer, F., Jaffray, M., Moffat, M. A., Matheson, C., McLernon, D. J., Coutts, A. and Haughney, J. (2012), ‘Prevalence of common chronic respiratory diseases in drug misusers: a cohort study’, Primary Care Respiratory Journal 21(4), pp. 377–83.
  2. Thylstrup, B., Clausen, T. and Hesse, M. (2015), ‘Cardiovascular disease among people with drug use disorders’, International Journal of Public Health 60(6), pp. 659–68
  3. Schwartz, B. G., Rezkalla, S. and Kloner, R. A. (2010), ‘Cardiovascular Effects of Cocaine’, Circulation 122(24), pp. 2558–69
  4. Sacerdote, P. (2006), ‘Opioids and the immune system’, Palliative Medicine 20 Suppl 1, pp. s9-15

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Andol PROIbuxin RapidBisolex
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: