x
x

Značenje praćenja i evaluacije stanja uhranjenosti

  28.08.2015.

Važna su znanja i umjeća te stjecanje vještina iz područja gerontologije i gerijatrije kako bi se osigurala sveobuhvatna zaštita zdravlja starijih. Kvaliteta hrane bitan je čimbenik gospodarskog razvoja Hrvatske i za sve brojniju europsku stariju turističku populaciju, a time i za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Nužno je primjeniti Smjernice pravilne prehrane za starije.

Značenje praćenja i evaluacije stanja uhranjenosti

Organizatori i sudionici

Povodom Svjetskog dana zdravlja, održan je 13. Gerontološki simpozij pod nazivom „Značenje praćenja i evaluacije stanja uhranjenosti starijih osoba", 20.travnja, 2015.god. u Zagrebu.  Glavni nositelj Gerontološkog simpozija je Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Centra za zdravstvenu gerontologiju NZJZ „Dr.Andrija Štampar“ u koordinaciji s Hrvatskim društvom za gerontologiju i gerijatriju HLZ-a, Gradskim uredom  za zdravstvo Zagreb - Zdravi grad, Gradskim uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Akademijom medicinskih znanosti Hrvatske i Alma Mater Europea.

Zbog izuzetnog interesa za prve rezultate primjene projektnog programa GeroS-a, a koji se odnose na primjenu web servisa NRS-a 2002 (utvrđivanja stanja uhranjenosti po gerontološkim determinantama) te uvaženih eksperata koji su po stručnim temama simpozija iznosili smjernice o programu i unaprjeđenju zaštite zdravlja starijih osoba, poglavito o prehrani za starije osobe simpoziju je nazočilo više od 250 stručnjaka različitog profila koji skrbe u zaštiti zdravlja starijih osoba, s najviše nazočnih timova opće/obiteljske medicine. I na 13. Gerontološkom simpoziju naglašeno je kako je glavni nositelj u zaštiti zdravlja starijih osoba upravo opća/obiteljska medicina te je nužna trajna edukacija iz gerontologije i gerijatrije.

Značaj prehrambeno vrijedne i zdravstveno ispravne hrane

U ime Ureda SZO-a za Hrvatsku, prof. dr. sc. Antoinette Kaić-Rak, dr. med., vrsni hrvatski i europski ekspert za prehrambene norme i algoritme, istaknula je značaj prehrambeno vrijedne i zdravstveno ispravne hrane čija je dostupnost, prema Svjetskoj deklaraciji o prehrani (1992.), pravo svakog pojedinca, a i moto je Svjetskog dana zdravlja u 2015.g. upravo posvećen kvaliteti i kontroli unosa hrane. Razumljivo je kako su pri tom najvažnije zdravstvene potrebe najranjivijih skupina pučanstva, a to su s jedne strane djeca, a s druge strane starije osobe.

No, zdravstvena ispravnost hrane često je skriven i zapostavljeni  problem. Globalizacija u trgovini namirnicama, promjene u proizvodnji hrane (intenzivna proizvodnja), povećanje osjetljivosti ljudi, promjena načina života - trendovi su koji utječu na zdravstvenu ispravnost hrane. Zbog toga je u cilju održavanja sustava kontrole zdravstvene sigurnosti namirnica “od polja do stola”, važna  suradnja zdravstvenog i poljoprivrednog sektora, ali i gospodarstvenog te sustava obrazovanja. Države članice SZO-a dužne su provoditi sustavne zdravstvene mjere i postupke kontrole kvalitete unosa prehrambenih namirnica, vodeći pri tom računa o stanju uhranjenosti i zdravstvenim potrebama, a posebno funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba.

Značenje stanja uhranjenosti u starijih osoba

O značenju stanja uhranjenosti starijih osoba vrhunski ekspert prof.dr.sc. Neven Ljubičić, dr. med., istaknuo je značenje poznavanja rizičnih čimbenika za nastanak malnutricije, sarkopenije, krhkosti, kaheksije i disfunkcionalnosti u starijoj populaciji. Umijeće diferencijalnog prepoznavanja u okviru “gerijatrijskog sindroma preklapanja” osobito je značajno kod utvrđivanja stanja uhranjenosti starijih osoba te nužna dodatna edukacija stručnjaka iz gerijatrije i gerontologije. Malnutricija u starijoj bolesnoj populaciji nastaje zbog promjena u unosu, probavi i/ili resorpciji hrane, metabolizmu, izlučivanju, i/ili metaboličkim zahtjevima za energijom, bjelančevinama i drugim nutrijentima. Zaključeno je da se rizik malnutricije povećava s dobi, osobito u dubokoj starosti (od 85 i više godina) te je nutritivni probir u starijoj dobi posebno značajan za hospitalizirane gerijatrijske bolesnike. Nutritivni probir ima obligatorno značenje za korisnike domova za starije osobe gdje se pojavnost malnutricije prema fokusiranim gerontološko-javnozdravstvenim pokazateljima kreće od 19 do 38% što predstavlja rizik za veći pobol, mortalitet i funkcionalnu onesposobljenost gerijatrijskih bolesnika.

Malnutricija i sarkopenija u gerijatrijskih bolesnika

Starenje, bolest i funkcionalna sposobnost u odnosu na fizičku pokretljivost i psihičku samostalnost te pojavnost gerijatrijskog domino efekta u hospitaliziranih gerijatrijskih bolesnika su entiteti, koje je ugledni hrvatski i europski ekspert prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med.,istaknuo kao nužno stečeno znanje i vještinu u primjerenom gerijatrijskom liječenju, neovisno o fokusiranom subspecijalističkom terapijskom i dijagnostičkom postupku. Ono je osobito značajno u utvrđivanju malnutricije i sarkopenije u gerijatrijskih bolesnika. Sarkopenija je definirana kao smanjenje mišićne mase uz smanjenje mišićne snage ili smanjenje fizičke funkcionalnosti / sposobnosti koje determiniraju rastuću gerijatrijsku zdravstvenu potrošnju. Gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji upozoravaju na prevalenciju sarkopenije od 30% u osoba starijih od 65 godina, dok je s više od 50% zastupljena u dubokoj starosti (u starijih od 85 godina).

Poznato je da u procesu starenja gubitak mišićne mase predstavlja fiziološki proces.

Zbog toga je nužno usporiti depleciju mišića i stimulirati anabolizam mišića što usmjerava na primjereno vježbanje (gerontokineziološke mjere) i unos proteina. Preporučeni prosječni dnevni unos proteina za starije osobe (uz individualni gerontološki pristup - 1,0-1,2 g/kg TT/dan) je veći nego za mlađe osobe.

Gerijatrijski sindrom krhkosti obuhvaća pojavnost osteoporoze i sarkopenije, a upravo ga potencijalna reverzibilnost (uslijed primjerene fizičke aktivnosti i pravilne prehrane za starije osobe) razlikuje od učinka patološkog starenja. U zaštiti zdravlja starijih osoba nužna je primjena izrađenih Smjernica za pravilnu prehranu starijih osoba kako u institucijskoj, tako i izvaninstitucijskoj skrbi za starije. To upućuje na stalnu edukaciju iz gerontologije i gerijatrije onih stručnjaka koji skrbe o osobama starije životne dobi.

Hrvatski model uspješnosti Smjernica za prehranu starijih osoba

Prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, ugledna hrvatska i europska nutricionistica, predstavila je: Hrvatski model uspješnosti – Smjernice za prehranu starijih osoba. Preporuka je za starije od 65 god. rutinski procijeniti nutritivni statusa jednom godišnje, a starijima od 75 godina po potrebi i češće, osobito ukoliko su gerijatrijski bolesnici. Procjenu nutritivnog statusa provode izabrani liječnici obiteljske medicine ili nutritivni timovi (liječnik, nutricionist, medicinska sestra, farmaceut) u bolnicama i domovima za starije osobe. Na predavanju su posebno istaknuti tzv. “kritični” nutrijenti u starijoj životnoj dobi, poput vitamina D čiji se deficit u starijih osoba kreće od 30 do 100 %. 

Sinteza vitamina D je slabija, a potrebno je starijoj osobi osigurati 800 -1000 IU/dan. Raznolikost u prehrani često nije zadovoljena u starijoj dobi zbog multiplih razloga, a specifični modaliteti hranjenja su poglavito potrebni kod pojavnosti dekubitalnih ulkusa, demencije, neurološke disfagije, sukladno Smjernicama za prehranu starijih osoba. Oralni enteralni pripravci kao nutritivna intervencija su indicirani u pothranjenih starijih osoba odnosno kada su izloženi riziku od malnutricije. Preporuka je primjeniti ih u starijoj dobi kada se (što ranije) utvrdi nedostatak hrane, nenamjerni gubitak tjelesne mase od 5% tijekom 3 mjeseca ili 10% tijekom 6 mjeseci ili kada je BMI ispod 22 kg/m2. 

Nutritivna procjena gerijatrijskih bolesnika web servisom NRS 2002

Ulogu nutritivne procjene gerijatrijskog bolesnika pomoću web sevisa NRS 2002 s prvim rezultatima gerontološko-javnozdravstvene analize (N=179) predstavila je poznata hrvatska gastroenterologinja dr. sc. Tajana Pavić, dr. med., a koji je primjenjen po odrađenoj 39. Gerontološkoj radionici o prehrambeno-gerontološkim normama u okviru projektnog modela GeroS-a (podsustav CEZIH-a za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba). Uz definiciju pothranjenosti kao „stanja uhranjenosti kada nedostatak, prekomjerenost ili neuravnoteženost energije, proteina i drugih nutrijenata uzrokuje mjerljive negativne učinke na tjelesne funkcije i klinički ishod“, prikazan je proces nutritivne njege (procjena nutritivnog statusa - razvoj plana nutritivne potpore - implementacija nutritivne potpore - evaluacija plana nutritivne potpore). Za nutritivni probir u starijih osoba neophodan je alat za brzu i jednostavnu procjenu, postoji li u gerijatrijskog bolesnika malnutricija ili rizik za njezin nastanak. 

Nutritional Risk Screening 2002 (NRS-2002) koji se sastoji od dva koraka, inicijalnog probira i finalnog probira, jepreporučeni validirani upitnik za procjenu nutritivnog rizika Europskog društva za kliničku prehranu (ESPEN). Web servis NRS 2002 omogućava praćenje determinanti koje su značajni gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji za analizu nutritivnog rizika u starijoj dobi. Osim NRS 2002, obuhvaćene su dobne skupine, spol, funkcionalna sposobnost, dijagnoze (vodeća i prateće), ITM (indeks tjelesne mase), opseg nadlaktice i druge determinante. Značajna je determinanta utvrđivanja opsega nadlaktice < 22,5 cm jer odgovara vrijednosti ITM < 20 kg/m2.

Rezultati nutritivnog probira web servisa NRS 2002 (2015.god.) su pokazali da je 34% od ukupnog broja ispitanika starijih od 65 godina (N= 179) u nutritivnom riziku.

Racionalizacija gerijatrijske zdravstvene potrošnje GeroS

Cilj je pomoću GeroS-a informatizirati svu pruženu zdravstvenu skrb za starije po svim razinama zdravstvene zaštite. U proširenju e-zdravlja implementacijom GeroS-a u CEZIH moguće je i ostvariti poveznicu sa socijalnom skrbi za starije, osobito gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika u domovima za starije. Bitno je objedinjenje na jednom mjestu u Centralnom zdravstvenom informatičkom sustavu.

Prim.dr.sc. Spomenka Tomek-Roksandić, dr.med., ugledna hrvatska i europska gerontologinja, istaknula je značenje uvođenja projektnog modela GeroS-a neodvojivo povezanog sa CEZIH-om za sustavno elektronično praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika, u svrsi racionalizacije rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje i unaprjeđenja zdravstvene zaštite i zaštite zdravlja starijih osoba. Prezentirala je vodeće uzroke gerijatrijskih hospitalizacija po skupinama bolesti u Hrvatskoj, po županijama Hrvatske i Grada Zagreba u 2014.g.

Zabrinjavajući je rang učestalosti uzroka hospitalizacije gdje prvo mjesto gerijatrijskih hospitalizacija i to u ranijoj starosti od 65 godina, čine upravo preventabilne bolesti cirkulacijskog sustava. Njihov udio je čak 24,95% za starije od 65 godina u ukupnim gerijatrijskim hospitalizacijama u Hrvatskoj, 2014. godine (N=216 057). Zatim slijede novotvorine s udjelom od 16,50%, (N=35 660). Prim.dr.sc. Tomek-Roksandić istaknula je kako je taj redosljed drugačiji za Grad Zagreb gdje prvo mjesto čine novotvorine s udjelom od 23,07% za starije od 65 godina dok su bolesti cirkulacijskog sustava na drugom mjestu s udjelom od 20,28%. Zaključno je naglašena nužnost uvođenja GeroS-a, podsustava CEZIH-a, što potvrđuju navedeni gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji udjela od 37,34% (N=216 057) starijih od 65 godina u ukupnom broju svih hospitalizacija u Hrvatskoj (N=578 569) 2014.godine. To upućuje kako je zdravstvena zaštita starijih osoba usmjerena na opću/obiteljsku medicinu u zaštiti zdravlja starijih uz nužnu provedbu stalne edukacije iz gerontologije i gerijatrije. Prema zadnjim podacima, popisne 2011.g., u Hrvatskoj funkcionalno onesposobljene osobe starije od 65 godina, u odnosu na fizičku pokretljivost čine značajan udio od 46,49% (N=353.247) dok je u 2001.godini taj udio iznosio 21,36% (N=148.170) što čini porast čak od 138,41%. Opetovano su potvrđene Smjernice za sustavnu provedbu praćenja, proučavanja te evaluacije zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba u gerontološko-javnozdravstvenom menadžmentu. Jedino na taj način moguće je izraditi primjereni program geroprofilaktičkih mjera i to primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije te za funkcionalno onesposobljene gerijatrijske bolesnike u svrsi unaprijeđenja zaštite zdravlja i racionalizacije rastuće gerijatrijske potrošnje. Istaknute su osnovne gerontološke determinante utvrđivanja čimbenika bolesnog starenja, za razliku od fiziološkog starenja, pojavnost gerijatrijskog domino efekta te značenje pojavnosti gerijatrijskog sindroma 4 N (nepokretnost, nestabilnost, nesamostalnost, nekontrolirano mokrenje), u odnosu na pojavnost negativnog zdravstvenog ponašanja u starijih u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi za starije. 

GeroS omogućuje u procesu identifikacije gerontoloških problema i definiranje ciljeva zdravstvene skrbi za starije osobe uz individualan gerontološki pristup, hijerarhijsku povezanost sa gerontološkim centrom - izvaninstitucijske skrbi za starije pa sve do socijalne skrbi u domovima za starije. Prikazan je gerontološko-javnozdravstveni menadžment (vrhovni, srednji i osnovni) kao i Plan i program mjera za djelatnost gerontološko-javnozdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja te Program mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe, čije je sveobuhvatno praćenje predviđeno uvođenjem GeroS-a neodvojivo povezanog sa CEZIH-om. Zadivljujući su prvi rezultati primjene web servisa NRS 2002 koji je u dvomjesečnoj primjeni. Obuhvatili su 179 gerontoloških osiguranika od kojih najstariji ima 103 godine, a provedbu čine zdravstveni stručnjaci iz zdravstvenih ustanova: KBC Sestre milosrdnice, KBC Zagreb-Rebro, KBC Rijeka, Specijalna bolnica Duga Resa, Dom zdravlja Zagreb-Zapad, Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Dunja Grgurić Rajković, dr.med.spec.obit.med., Specijalistička ordinacija opće medicine Lada Ribarić-Klarić, dr.med.spec.obit.med., Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Irena Rukavina, dr.med.spec.obit.med., Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Vjekoslava Amerl-Šakić, dr.med.spec.obit.med., Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Branislava Čilić,dr.med.spec.obit.med., Specijalistička ordinacija obiteljske medicine Snježana Juričev Čavala, dr.med.spec.obit.med.

Također je prezentirano devet gerontoloških udžbenika/knjiga iz gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege koje je objavio Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Centar za zdravstvenu gerontologiju NZJZ „Dr.Andrija Štampar“ s partnerima te se istaknulo kako su starenje i tehnologija najveće akceleracijsko dostignuće 21.stoljeća. GeroS će potvrditi europsku tržišnu orijentaciju u poveznici primjenjene tehnologije i ubrzanog starenja pučanstva što će u konačnici rezultirati racionalizacijom rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje i unaprijediti program zdravstvene zaštite u zaštiti zdravlja starijih osoba, a time i prevenirati funkcionalnu onesposobljenost i u dubokoj starosti. 

Mr. sc Dunja Durut-Beslač, nastavno je istaknula misiju HZZO-a u primjeni elektroničnog praćenja što uključuje i GeroS povezanog s CEZIH-om, a što će omogućiti racionalno ulaganje financijskih sredstava osiguranika u kvalitetne i efikasne zdravstvene usluge i programe. Fokus „pametnog zdravlja“ usmjeren je poslovanju koji optimalno koristi informacije kao alat za realizaciju strateških ciljeva, znanja i resursa. Cilj je pomoću GeroS-a informatizirati svu pruženu zdravstvenu skrb za starije po svim razinama zdravstvene zaštite. U proširenju e-zdravlja implementacijom GeroS-a u CEZIH moguće je i ostvariti poveznicu sa socijalnom skrbi za starije, osobito gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika u domovima za starije. Bitno je objedinjenje na jednom mjestu u Centralnom zdravstvenom informatičkom sustavu.

Utjecaj kvalitete hrane za starije i gerijatrijska potrošnja

Prof. dr. sc. Stjepan Orešković, ugledni hrvatski i europski stručnjak istaknuo je značenje pravilne prehrane za starije te važnost kvalitetne hrane za starije koja je često u interakciji sa rastućom farmakoterapijom za starije, a time i povećanom gerijatrijskom potrošnjom. Istaknuta su ključna pitanja koja povezuju hranu i zdravlje starijih osoba od zdravstvenih istraživanja do znanstvene prakse i akcije, te kliničke, javnozdravstvene i ekonomske djelotvornosti i učinkovitosti u vremenu oskudnih resursa proizvodnje, ali i distribucije te proizvodnja hrane.

Važna su znanja i umjeća te stjecanje vještina iz područja gerontologije i gerijatrije kako bi se osigurala sveobuhvatna zaštita zdravlja starijih. Kvaliteta hrane bitan je čimbenik gospodarskog razvoja Hrvatske i za sve brojniju europsku stariju turističku populaciju, a time i za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Nužno je primjeniti Smjernice pravilne prehrane za starije. 

Zaključak

Zaključno po raspravi 13.Gerontološkog simpozija provedena je i provjera stečenog znanja o pravilnoj prehrani za starije i nutritivnom gerijatrijskom probiru te poznavanju izrađenih Smjernica pravilne prehrane za starije. Istaknut je značaj suvremene tehnologije nužnošću primjene e-zdravlja, koje uključuje i implementaciju GeroS-a neodvojivo povezanog sa CEZIH-om za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba, gdje je glavni nositelj u zaštiti zdravlja starijih osoba opća/obiteljska medicina uz interdisciplinaran gerontološki prostup. Svrha je osigurati zdravo, aktivno i produktivno starenje sve brojnijeg starijeg hrvatskog pučanstva. To je u suglasju s europskom i hrvatskom gerontološkom doktrinom, potvrđenom i na Europskom summit-u za inovacije aktivnog i zdravog starenja (Brussels, 2015.). 

Dr. sc. Nada Tomasović Mrčela, dr.med.

Ivana Popek, dr. med.

Manuela Maltarić, mag. nutr.

OGLASI
GastalMaxirinoAndol PRO
OGLAS
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: