x
x

Psihijatrijski prijepori - novi DSM-5

  30.05.2013.

Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje, peto izdanje (DSM-5) u prodaji je od 22. svibnja, nakon revizije od strane 1500 stručnjaka koja je trajala više od deset godina.

Psihijatrijski prijepori - novi DSM-5

Kao biblija psihijatrije, priručnik ima silan utjecaj. Na temelju svojih dijagnoza, pacijenti će moći potraživati naknadu za bolovanje, osiguranje i drugo. Farmaceutske tvrtke mogu plasirati nove proizvode. Čudno ponašanje postat će medicinski problem.

Svrha DSM-5 jest omogućiti liječnicima da postavljaju pouzdanije dijagnoze duševnih poremećaja na temelju strogo utvrđenih kriterija. No, većina komentara koji prate njegovo objavljivanje bila je negativna. Prema Economistu, "u očima mnogih kritičara to je sredstvo za pogrešne dijagnoze, prekomjerno dijagnosticiranje, medikalizaciju normalnog ponašanja i propisivanje velikog broja nepotrebnih lijekova".

U novom izdanju nalazi se do sada najveći broj dijagnostičkih stanja: disruptivni poremećaj raspoloženja (dječji ispadi gnjeva), poremećaj grebanja ('prčkanje po koži'), poremećaj prikupljanja nepotrebnih stvari, poremećaj prekomjernog prejedanja i tuga zbog smrti voljene osobe. Prema jednoj procjeni, polovica Amerikanaca će tijekom svoga života doživjeti dijagnozu nekog duševnog poremećaja.

Među kritičarima novog izdanja je i urednik prethodnog izdanja Allen Frances. On tvrdi da DSM-5 "uključuje nove dijagnoze i snizuje prag za one stare koje povećavaju već rastegnute granice psihijatrije i prijete da se dijagnostička inflacija pretvori u hiperinflaciju".

Thomas R Insel, direktor Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje, vodeće američke vladine agencije za duševne poremećaje, napao je „valjanost“ ovog priručnika. Za razliku od definicija ishemijske bolesti srca, limfoma ili AIDS-a, dijagnoze u DSM-u se temelje na konsenzusu oko skupine kliničkih simptoma, a ne na nekim objektivnim laboratorijskim vrijednostima".

Odjel za kliničku psihologiju, eminentno britansko tijelo, želi da liječnici napuste psihijatrijske dijagnoze i razviju alternative koje ne koriste jezik "bolesti" ili "poremećaja". Oni kažu: "Psihijatrijska dijagnoza se često prikazuje kao objektivna izjava o nekim činjenicama, no ona je, u biti, klinička prosudba temeljena na promatranju i tumačenju ponašanja i vlastitom iskazu, a time i podložna varijacijama i odstupanjima."

Svako izdanje DSM-a dovede do snažnih kritika. Možda je krajnji razlog taj što je um još uvijek misterij. Psihijatri imaju temeljne razlike o tome kako objasniti duševni poremećaj: Je li čisto biološki? Nastaje li zbog socijalnih stresova? Postoji li uopće? Nema sumnje da će se svađa jednako rasplamsati i oko DSM-6.

Izvornik: bioedge.org

Preveo: Ivan Ćelić, dr.med.

OGLASI
GastalBisolexMaxirino
OGLAS
Bisolex
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: