x
x

Povezanost težine simptoma i kvalitete života kod kroničnog rinosinuitisa

  26.05.2013.

Povezanost težine simptoma, kvalitete života i izloženosti psihološkom stresu u bolesnika s kroničnim rinosinuitisom prezentirana je na 8. kongresu Hrvatskog društva za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata s međunarodnim sudjelovanjem održanom u Vodicama početkom svibnja 2013. godine.

Povezanost težine simptoma i kvalitete života kod kroničnog rinosinuitisa
Subjektivna procjena izloženosti psihološkom stresu značajno korelira sa subjektivnom procjenom težine kroničnog rinosinuitisa, na temelju ocjene intenziteta simptoma i redukcije kvalitete života.

Kronični rinosinuitis (KRS) ima značajan utjecaj na kvalitetu života.  Dokazana je povezanost stresa i težine alergijskoga rinitisa i astme. S obzirom na povezanost KRS-a i navedenih bolesti, proveli smo ispitivanje s ciljem da utvrdimo povezanost pojedinih simptoma i komponenti kvalitete života s izloženošću stresu. 

Ispitivanje je provedeno u 38 pacijenata s KRS (po EPOS kriterijima). Bolesnici su ispunili SinoNasalOutcome Test-22 (SNOT-22), standardizirani upitnik za procjenu težine KRS-a, simptome ocijenili na vizualno analognoj skali (VAS), te ispunili upitnik Mjera psihološkog stresa 9 - MPS9 (Lemyre, Tessier). Ukupni SNOT 22 zbroj pokazao je statistički značajnu korelaciju s ukupnim MPS9 (r=0,683, p<0,001) i pojedinačnim simptomima na VAS: osjećaja punoće (r 0,607, p<0,001), postnazalnoga slijevanja (r 0,730, p<0,000), opstrukcije (r 0,642, p<0,001). Od elemenata redukcije kvalitete života, U SNOT-22, povezanost je dokazana za nedostatak kvalitetnoga sna (r 0,678 p<0,0001), jutarnji umor (r 0,545, p<0,005) produktivnost (PK 0,687, p<0,0001), koncentraciju (r 0,587, p<0,001), iritabilnost (r 0,587 p<0,002) i tugu.

Povezanost izloženosti stresu i ukupne ocjene težine KRS temelji se više na značajnijoj redukciji kvalitete života, nego na težini simptoma u standardiziranom upitniku SNOT 22. Povezanost pojedinačnih simptoma i stresa izraženija je u VAS-u, nego u SNOT-22. Potrebna je analiza objektivne težine bolesti kako bi se procijenilo postoji li uzročno-posljedična povezanost između subjektivno percipiranoga stresa i težine KRSa, ili se radi o posrednoj povezanosti zbog utjecaja stresa na kvalitetu života, neovisno o KRS. Subjektivna procjena izloženosti psihološkom stresu značajno korelira sa subjektivnom procjenom težine KRS-a, na temelju ocjene intenziteta simptoma i redukcije kvalitete života.

Maja Grgec, Livije Kalogjera