Prema nedavnoj studiji, samo 21% žena u 14 europskih zemalja bilo je svjesno veze između konzumiranja alkohola i rizika od razvoja raka dojke. Svijest je bila još niža među muškarcima – samo 10% ispitanih muškaraca znalo je za ovu vezu.

Ova je činjenica još više zabrinjavajuća s obzirom na to da su biološki mehanizmi koji povezuju alkohol s rakom dobro utvrđeni i potkrijepljeni desetljećima dokaza iz cijelog svijeta.

Kako alkohol uzrokuje rak dojke?

Biološki mehanizmi putem kojih alkohol uzrokuje rak složeni su i raznoliki. Najvažniji uključuje metabolizam etanola u acetaldehid, metabolit koji uzrokuje oštećenje DNA i mutacije koje potencijalno rezultiraju rakom. U slučaju raka dojke, konzumacija alkohola također utječe na razinu estrogena. Estrogen igra značajnu ulogu u razvoju i napredovanju mnogih vrsta raka dojke, a utjecaj alkohola na razine tih hormona mogao bi djelomično objasniti povećani rizik.

Osim toga, tvari često različito utječu na muškarce i žene zbog razlika u metabolizmu i sastavu tijela između spolova. Ove razlike naglašavaju potrebu za rodno specifičnim pristupima u javnozdravstvenim strategijama koje se odnose na konzumaciju alkohola i smanjenje rizika od raka.

Broj slučajeva raka dojke u Europi veći nego ikad

Rak dojke predstavlja veliki zdravstveni problem za žene diljem europske regije SZO, s više od 600 000 slučajeva u 2022. Uloga alkohola kao faktora rizika za rak dojke koji se može spriječiti je ključna. Za žene u Europi, rak dojke je primarni rak uzrokovan alkoholom, čineći 66% svih slučajeva raka uzrokovanih alkoholom.

Istraživanja pokazuju da čak i relativno niske razine konzumacije alkohola mogu doprinijeti riziku od razvoja raka dojke. Više od polovice svih slučajeva raka dojke koji se mogu pripisati alkoholu u Europi nisu posljedica prekomjernog pijenja, a oko jedne trećine novih slučajeva svake godine posljedica je ispijanja do 2 male čaše vina dnevno.

Zemlje su se obvezale smanjiti preuranjenu smrtnost od raka i drugih nezaraznih bolesti za 25% do 2025. u odnosu na razine iz 2010. kroz mjere za jačanje odgovora zdravstvenog sustava i rješavanje čimbenika rizika za NCD, uključujući konzumaciju alkohola. Nije bilo promjena u konzumaciji alkohola po stanovniku u Europskoj uniji od 2010. godine, a zemlje nisu na pravom putu da postignu svoje ciljeve vezane uz NCD. Stoga je sve hitnije da vlade odmah djeluju kako bi provele javnozdravstvenu politiku i zakonodavstvo o alkoholu utemeljeno na dokazima kako bi se smanjio teret karcinoma koji se mogu spriječiti, poput raka dojke koji se može pripisati alkoholu.

Ulaganje u prevenciju raka, kako je navedeno u Europskom planu za pobjedu protiv raka, uključuje podizanje svijesti o zdravstvenim rizicima povezanim s konzumacijom alkohola, na primjer, kroz bolje propise o označavanju alkoholnih pića. Oznake zdravstvenih upozorenja koje informiraju potrošače o rizicima od raka standardna su praksa za duhanske proizvode. Uzimajući u obzir da su i alkohol i duhan klasificirani kao karcinogeni Grupe 1 od strane Međunarodne agencije za istraživanje raka od 1980-ih godina, čini se da postoji nekoliko lekcija koje se mogu naučiti iz kontrole duhana. Žene diljem Europe imaju pravo znati za vezu između alkohola i raka, posebno raka dojke, kako bi mogle donositi informirane i zdravije odluke.

Zdravije ponašanje moglo bi spriječiti do 4 od 10 novih slučajeva raka. Međutim, potrebno je kolektivno djelovanje i predanost javnom zdravlju izvan individualne razine kako bi se promijenio tijek pojave raka i osiguralo da buduće generacije budu bolje informirane, zdravije i manje izložene rizicima koje donosi konzumacija alkohola.