Onečišćenje zraka odnosi se na pojavu čestica i plinova u zraku koji mogu nepovoljno djelovati na ljudsko zdravlje. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije većina populacije živi u područjima nezadovoljavajuće kvalitete zraka, što utječe na ljudsko zdravlje, posebno na dišni sustav. Astma je kronična bolest dišnog sustava posredovana upalom, koja je nastaje poremećenjem ravnoteže proupalnih i protuupalnih čimbenika.

Kratkoročna izloženost onečišćenju zraka povećava pojavu simptoma i egzacerbacija u osoba oboljelih od astme, povećava broj posjeta hitnim službama i hospitalizacija te smrtnost od bolesti, a neke komponente smanjuju plućnu funkciju. Novijim je istraživanjima pokazano da onečišćenje zraka djeluje i na povećanje prevalencije astme u djece. Vjeruje se da su glavni mehanizmi kojima je posredovano nepovoljno djelovanje onečišćenja zraka povećanje oksidativnog stresa u dišnom sustavu pojedinca, promjena odgovora imunološkog sustava, aktivacija upale, povećanje osjetljivosti na utjecaj alergena te remodeliranje dišnih puteva.

Onečišćenje zraka neće jednako djelovati u svih zdravih pojedinaca i osoba oboljelih od astme. Ovi će učinci biti izraženiji u genetski predisponiranih pojedinaca, a smatra se da važnu ulogu u posredovanju ovih učinaka imaju i epigenetski mehanizmi. Intervencijama na globalnoj i lokalnoj razini mogli bismo utjecati na poboljšanje kvalitete života i ishoda milijuna ljudi oboljelih od astme, ali i zdravih pojedinaca. Intervencije na globalnoj razini uključuju smanjenje emisija štetnih plinova i čestica putem prometa, industrije i poljoprivrede, okretanje obnovljivim i čišćim izvorima energije, a na lokalnoj razini javna upozorenja o onečišćenju zraka, edukacija bolesnika, razvoj prometne mreže biciklističkih staza i pješačkih zona.

Ena Tolić, Marina Lampalo, Anamarija Štajduhar, Sanja Popović-Grle, Dora Darapi, Nataša Karamarković-Lazarušić, Gordana Pavliša