x
x

Umjetna inteligencija - izazovi u znanosti i obrazovanju

  11.04.2023.

Društvene mreže, mediji i akademska zajednica posljednjih dana žustro raspravljajuo ChatGPTu i njegovom mogućem utjecaju na razne društvene sfere. Riječ je o umjetnoj inteligenciji (eng. Artificial intelligence, AI) koju je u studenom 2022. godine organizacija OpenAI otvorila za javnost.

Umjetna inteligencija - izazovi u znanosti i obrazovanju

ChatGPT je chatbot – računalni program koji oponaša razgovor sa stvarnom osobom, a u srži je vrsta programa koju nazivamo velikim jezičnim modelom (engl. large language model). To znači da samostalno ili uz ljudski nadzor uči iz velike količine tekstualnih podataka na osnovi koje može stvarati novi tekst, kategorizirati ga, ili obrađivati na mnoge druge načine. ChatGPT je „naučen“, to jest „treniran“ na golemoj količini podataka dostupnih na internetu (do 2021. godine) i primjerima ljudskih razgovora. U osnovi, njegovi tvorci postavili bi mu zahtjev te označili očekivan odgovor, iz čega bi ChatGPT uz nadzor „učio“ i razvijao svoje sposobnosti (pravi proces je, dakako, dosta složeniji). U javno dostupnoj verziji, na osnovi tekstualnog upita korisnika, ChatGPT odgovara na pitanja ili zadatke koje mu korisnik postavi, a pritom u zahtjevu može odrediti duljinu njegovog odgovora (broj rečenica, riječi, itd.), složenost jezika, format odgovora i mnoge druge parametre. ChatGPT se može koristiti na hrvatskom i engleskom jeziku (i na većini svjetskih jezika), a trenutačno je besplatan za korištenje, što će se možda zbog velikih troškova za njegovo održavanje u budućnosti promijeniti.

ChatGPT također ima pristup golemoj količini znanstvenih istraživanja, stoga ne čudi njegova brza uporaba u znanosti zbog njegovog potencijala u traženju i pisanju znanstvenih članaka. Do 18. siječnja 2023. godine, već su četiri članka u bazi znanstvenih radova PubMed navela ChatGPT kao koautora. Jedan takav članak već je je ispravljen te je ChatGPT uklonjen s popisa autora zbog novonastale izmjene pravila o autorstvu izdavača Elsevier, a tekst kojega je program stvorio je preoblikovan kako bi bio što manje nalik onome kojeg je napisao ChatGPT. Znanstvena zajednica osudila je praksu imenovanja takvog AI-a koautorom, a međunarodna zajednica urednika medicinskih časopisa (World Association of Medical Editors, WAME) izdala je smjernice prema kojima ChatGPT i slični programi ne mogu biti koautori znanstvenih radova jer ne mogu dati privolu za predaju zadnje verzije rada niti odgovarati za njegov sadržaj, jer to mogu isključivo samosvjesni autori. Izdavači poput Springer Naturea te Elseviera i časopisi poput Sciencea i Journal of Global Healtha izričito su zabranili navođenje ChatGPTa kao koautora i obvezali autore da otvoreno opišu korištenje takvih alata pri pisanju članka. Međutim, znanstvenici i urednici morat će se suočiti sa činjenicom da ChatGPT samostalno i uvjerljivo piše članke – dovoljno uvjerljivo da zavara čitatelje i programe za prepoznavanje plagijata, unatoč tome što često daje netočne izjave i citira nepostojeće znanstvene radove i knjige, na što upozorava i sam OpenAI.

Slični problemi nastali su i u okviru obrazovanja – ChatGPT položio je predmetne ispite na pravnim i ekonomskim fakultetima u Sjedinjenim Američkim Državama kao i ispit za dobivanje liječničke licencije. Posebni problem predstavlja njegova sposobnost pisanja eseja i pružanje netočnih informacija na općenita pitanja koja bi mu studenti mogli postavljat i– primjerice, iz polja anatomije. Nastavnici i stručnjaci u obrazovanju morat će dvaput razmisliti je li esej napisao ili odgovor na ispitna pitanja dao student medicine ili pak ChatGPT. OpenAI već je razvio jedan alat kao odgovor na taj problem – GPTZero, namijenjen nastavnicima i ostalim dionicima u obrazovanju. Program može prepoznati plagijat i označiti rečenice koje je je generirao AI, a pritom je besplatan i jednostavan za korištenje. Upitno je može li GPTZero prepoznati tekstove koji su isprva generirani ChatGPT-om, nakon čega je njihov izvor „zakrinkan“ izmjenama teksta koje je dovoljno spretno napravila ljudska ruka.

Unatoč mnogim praktičnim i etičkim problemima, ChatGPT i slični veliki jezični modeli u budućnosti će se vjerojatno aktivno koristiti u znanstvenoj zajednici, obrazovanju, ali i u liječničkoj praksi – primjerice, u pisanju sažetaka otpusnih pisama za pacijente. Njegova široka primjena postavila je u kratkom vremenskom roku mnoge izazove i novonastala pitanja o tome koji su stvarni doprinosi stroja, a koji čovjeka, kao i složena pitanja o autorstvu radova u akademskom svijetu. Bez obzira na sve navedene probleme, ovakva pojava u znanstvenom i obrazovnom svijetu podcrtava važnost sustavne edukacije studenata, liječnika i znanstvenika o dobrim etičkim praksama, znanstvenoj čestitosti i profesionalnom integritetu. Ne sumnjamo da je ChatGPT trenutačno vrlo zanimljiv široj javnosti, ali i da mnogi hrvatski liječnici i znanstvenici neće odoljeti kratko s njime popričati.

Luka Ursić, Marija Franka Žuljević

VEZANI SADRŽAJ > <